ISIL i Chilcotov izvještaj

tačno.net
Autor 20.7.2016. u 09:19

ISIL i Chilcotov izvještaj

Piše: Saeid Abedpour

Ovih dana nema razlike da li neko bio u redovima onih koji pružaju otpor terorističkoj grupi ISIL ili žive jednim običnim životom, gdje god da se neko nalazio u Iraku smrt mu visi nad glavom. Promatrači kažu kako ISIL u Iraku slabi i kao primjer navode oslobađanje Falludže. Ali bombaški napadi posljednjih sedmica u Iraku opovrgavaju ove tvrdnje.  Samo desetak dana nakon oslobađanja strateški važnog grada Falludže iz ruku ISIL-a i četiri dana nakon krvavog bombaškog napada u Bagdadu u kojem je – prema izvještaju iračkog Ministarstva zdravlja – ubijeno 292 osoba, u četvrtak u eksploziji podmetnutoj u jednom od ši’itskih svetišta u Samarri ubijeno je najmanje 35 a ranjeno oko 60 osoba.

18 prošlog mjeseca ISIL je izgubio jednu četvrtinu teritorije koju je kontrolirao u Iraku i Siriji.Huogo Foster iz IHS Organizacije piše kako je ISIL do januara 2015. Pod svojom kontrolom držao 90 hiljada i osamsto kvadratnih kilometara iračke i sirijske teritorije, međutim sada je to smanjeno na  68 hiljada i tristotine kilometara kvadratnih. ISIL koji je izgubio dio svoje teritorije i koji je suočen sa slabljenjem moći i utjecaja priprema novi program kako bi ponovo povratio izgubljeni utjecaj. Taj novi program ISIL-a  koncentriran je na napade kojim se izazivaju krvoprolića u Iraku i Siriji, na uništavanje ekonomske infrastrukture i napade u Evropi. Posljednji napadi ISIL-a u Iraku u formi podmetanja bombi i samoubilačkih napada predstavljaju primjenu ove nove strategije.

U policijskom izvještaju od prije nekoliko dana u iračkoj provinciji „Salah al – Din se navodi: u četvrtak navečer u mauzoleju „Sejjed Mohammad ebn Ali al – Hadi“ u gradu „Balad“ odjeknule su tri bombe pri čemu je usmrćeno i ranjeno na desetine osoba. Odgovornost za ovaj samoubilački napad preuzeo je ISIL. Na temelju izvještaja ISIL je napad započeo granatiranjem mauzoleja a zatim su izvršena tri samoubilačka bombaška napada na ulaznim vratima mauzoleja. Napadači su otvorili vatru na hodočasnike da bi potom i sami bili ubijeni. Emitirani snimci napada pokazuju da je na bazaru u blizini ulaznih vrata mauzoleja izbio požar ali nije poznato da li je požar nanio štetu svetištu ili ne.  Mauzolej se nalazi u blizini grada Samarra i u njemu je grobnica jednog od sinova desetog ši’itskog imama Hadija tako da slovi kao jedno od glavnih ši’itskih svetišta te stoga postoji pojačan strah od eventualnih frakcijskih sunitsko-ši’itskih sukoba. Ši’iti čine većinu iračke populacije a sunitsko stanovništvo živi većinom u sjevernim i zapadnim provincijama. Provincija „Salah al- Din“ jedna je od iračkih provincija naseljena sunitima.

2006 eksplozija u „Haremu imamein“ izazvala je nasilje između sunitskih i ši’itskih frakcija u razliučitim dijelovima Iraka koje je potrajalo nekoliko mjeseci. Ovi su frakcijski sukobi iza sebe ostavili na desetine mrtvih i ranjenih i na hiljade izbjeglica. Na tragu ovih posljednjih eksplozija Moqtadi Sadr, istaknuti ši’itski duhovni lider, izdao je naređenje svojim snagama da se stacioniraju oko mauzoleja u gradu „Balad“ smještenom 93 km sjeverno od Bagdada. Ove snage su, također, prisutne i u gradu Samarra kao i u okolini Harema Imama Hadija. Sa druge strane, snage narodne mobilizacije (Hashd al-Sha’abi) upućene su u ovo područje a i guverner provincije „Salah al-Din je, također, tamo uputio snage sigurnosti.  Napad na ši’itska svetišta dogodio se nakon niza godina. Ovi napadi su uglavnom izvršeni od strane drugih grupa kao što je grupa pod zapovjedništvom  „Abu Mas’aba Zarqavija“, bivšeg lidera Al-Qaede. Ova grupa je i ranije izvođenjem sličnih bombaških napada potpirivala frakcijske sukobe u Iraku.

ISIL koji je posljednjih mjeseci izgubio značajan dio teritorije ciljajući obične ljude i sveta mjesta želi iznova razbuktati frakcijske sukobe. Posljednji napadi dešavaju se u vrijeme kada snage sigurnosti ali i paravojne formacije nadgledaju iračka sveta mjesta i kada se vladine snage i razne grupe, kakva je i grupa Moqtada Sadra međusobno optužuju za kršenje. Guranje u stranu bagdadskih snaga sigurnosti ponovo je ugrozilo sigurnosnu situaciju u Iraku. Ako su sigurnosne prijetnje u drugim zemljama i gradovima svijeta veoma rijedak slučaj u Iraku su one svakodnevnica i ljudi žive sa ovim prijetnjama. Sa druge strane,  posljednjih mjeseci iračka vlada je bila skoncentrirana na oslobađanje iračkih gradova i zato je ISIL mogao nesmetano iskoristiti ovaj sigurnosni vakum. Nesumnjivo je da irački premijer, Haidar al-Abadi, nije jedini krivac za nesigurnost u ovoj zemlji. Irak se još uvijek nije izvukao iz haosa izazvanog američkim napadima iz 2003. koji premda su okončali diktaturu Saddama Husseina ali su u potpunosti uništili sigurnosnu infrastrukturu zemlje.

Na koncu je John Chilcot u svom izvješću o ulozi i pogreškama Engleske u ratu u Iraku potvrdio da je teroristička grupa ISIL produkt vojnog napada Zapada na Irak. Izvještaj koji je objavljen nakon šestogodišnjeg istraživanja o ulozi i pogreškama Engleske u ratu u Iraku (2003) potvrđuje da je teroristička grupa ISIL produkt vojnog napada Zapada na Irak i okupacije ove zemlje. Stajalište je to koje brani i sadašnji ministar vanjskih poslova Velike Britanije Filip Hamond. Hamond je u obraćanju Komitetu za vanjske odnose Velike Britanije kazao kako su mnogi problemi kojima danas svjedočimo u Iraku plod tragične odluke o raspuštanju iračke vojske i početku programa „brisanja“ Ba’asa.

U ovom izvještaju se navode: pogrešna odluka tadašnjih dužnosnika, preinačene i lažne informacije o postojanju oružja za masovno uništenje vezano za pogrešnu procjenu o tome da Bagdad koristi oružje koje u roku od 45 min. izaziva masovno uništavanje; nespremnost za ulazak u rat; nepostojanje plana o ustrojavanju postratne situacije; ignoriranje dokumentovanih izvještaja nadzornika UN-a o odgovornosti onih koji su doprinjeli odluci o gubicima britanskih vojnika i iračkih civila. stoga što koalicija Vašington-London nije imala dozvolu Vijeća sigurnosti kada se radilo o napadu na Irak – a i izvještajem se potvrđuje jednostrana odluka o ulasku u rat na temelju pogrešnih obavještajnih podataka – to znači prešutno prihvatanje kršenja međunarodnih prava o poštivanju bezbjedonosnog ozračja te temeljno kršenje nacionalnog suvereniteta jedne nezavisne članice UN-a.

Izvještaj Chilcota uza svu obzirnost i suzdržanost u pogledu mogućeg sankcioniranja Tony Blaira, bivšeg britanskog premijera i pravnog zastupnika zemlje u ovom ratu pred nacionalnim i međunarodnim pravnim sudovima, na temelju dokumentiranih dokaza i svjedočenja političkih dužnosnika, vojnih zapovjednika, postojećih dokumenata predstavlja „nevažeći pečat“ za sve ranije tvrdnje kojima se nastojao opravdati rat. Na početku svog izvještaja Chilcot eksplicite kaže: „Rat u Iraku je predstavljao posljednju moguću opciju ali je ondašnja britanska vlada prije nego je iscrpila sve miroljubive i diplomatske opcije pribjegla ratu.“  Sem toga između redova ovog izvještaja nedvosmisleno se zapaža da su obavještajne službe smišljeno i samo zbog preporuke premijera iznosile lažne podatke. Sa druge strane,  lični bliski odnosi između Blaira i ondašnjeg američkog predsjednika Busha bili su motiv uzurbanog nezakonitog ulaska u ovaj rat a sve s ciljem ostvarenja ličnog koristoljublja.

Kako god, posljedice koraka koje je britanska vlada poduzimala u prošlosti su veoma bitne jer su osigurale preduvjete za formiranje Al-Qaede, ISIL-a te za borbu snaga Ba’asa sa vladom i narodom Iraka. Sada Filip Hamond, britanski ministar vanjskih poslova tvrdi kako mnogi članovi oružanih Sadamovih snaga ovih dana imaju ključnu i važnu potporu unutar terorističke skupine ISIL. On ističe kako je jasno da uočljiv broj bivših oficira partije Ba’as čine profesionalno jezgro ISIL-a u Siriji i Iraku te time ovoj terorističkoj skupini osiguravaju neophodne vojne potencijale za sprovođenje vojnih operacija.

U svemu tome, posljednji napadi koji su uslijedili nekoliko sedmica nakon antivladinih protesta iznova su pojačali nezadovoljstvo vladom. Haider al- Abadi kao odgovor na ove proteste smijenio je zapovjednika vojnih operacija Bagdada i nekoliko dužnosnika sigurnosnih i obavještajnih službi Bagdada. Al-Abadijev potez je bio reakcija na teroristički akt od nedjelje u trgovinskom kvartu Bagdada „Al-Karrada“ koji predstavlja jedan od najkrvavijih terorističkih akata  u posljednjih nekoliko godina u Bagdadu u kojem je život, prema dosadašnjim podacima, izgubilo 292 osobe. On je, nakon što je ISIL preuzeo odgovornost za ovaj napad , zaprijetio uništenjem ove skupine u Iraku te napisao: „Uništit ćemo ISIL koji je ovom eksplozijom u kvartu ‘Al-Karrada’ želio narušiti radost slavlja Ramazanskog bajrama.“ Sadašnja iračka vlada ima za cilj sveopću borbu sa ISIL-om. Međutim, uspjeh je moguć tek onda kada se presiječe put oružane potpore ISIL-u te zatvore putevi priključenja novih snaga ovoj skupini, te kada zemlje-susjedi, sa izuzetkom Irana koji je uvijek iskazivao kategoričan otpor ISIL-u, zauzmu utjecajniji i pozitivniji stav u ovome. Dvostruko pozicioniranje nekih regionalnih država svakako vodi u pravcu jačanja ISIL-a.

tačno.net
Autor 20.7.2016. u 09:19

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija