Italija kao test evropskog jedinstva

RSE
Autor 11.5.2020. u 08:42

Italija kao test evropskog jedinstva

Pandemija novog korona virusa u Italiji je pokazala ekonomske nedostatke zbog kojih bi uz povećanja već velikog javnog duga ta država mogla pasti u najveću recesiju od Drugog svjetskog rata, dok lideri Evropske unije (EU) i dalje ne mogu da se dogovore oko finansijske pomoći članicama koje su najviše pogođene krizom, zbog čega nije upitna samo stabilnost Italije, već i Evrope, pišu svjetski mediji.

Antievropsko raspoloženje

U Italiji je broj umrlih od novog korona virusa premašio 30.000. Turizam je propao, mnogim restoranima i trgovinama nedostaje novca da se ponovo otvore i zemlja ulazi u najveću recesiju u modernom dobu. Cijelo to vrijeme mnogi se Italijani osjećaju ogorčeno i otuđeno zbog kasnog odgovora EU na pandemiju ali i neizvjesnosti uzrokovane prevrtljivom italijanskom politikom koja je nerijetko koketirala s populizmom, napisao je Vašington post (The Washington Post).

U ekonomskom smislu, Italija je u opasnosti. Predviđa se da će se njen dug povećati na 158,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), jedna od najviših stopa na svijetu. Paolo Đentiloni (Gentiloni), evropski komesar za ekonomiju, izjavio je prošle sedmice da se predviđa da će oporavak Italije “trajati duže nego u ostalim zemljama članicama”. Također, dodaje list, Italija je ranjiva ne samo zbog obima epidemije i dužine mjera zatvaranja, već zbog prirode svoje privrede jer ovisi o turizmu, koji čini oko 13 odsto BDP-a.

Rizik za Evropu je da će se nejednakost unutar eurozone produbiti, dovodeći do dugotrajnog zatezanja napetosti između sjevernih zemalja i onih na jugu, uključujući Italiju. Već su se sjever i jug sukobljavali oko koordiniranog odgovora na pandemiju koronavirusa, napominje list. Francuska i Njemačka su u početku oklijevale dijeliti medicinsku opremu, ostavljajući Italiju da se obrati Kini za pomoć. Zatim su prošlog mjeseca Njemačka i Nizozemska efektivno oborile prijedlog Italije o “korona obveznicama”, kojim bi se zemlje EU udružile u raspodjeli duga kako bi finansirale oporavak kontinenta.

Kao rezultat toga, nepovjerenje Italije u evropske institucije udvostručilo se u odnosu na prošlu godinu, na otprilike 50 odsto, dok je procent Italijana koji favorizuju izlazak iz eurozone skočio sa 23 na 35 odsto. Iako su na početku pandemije proevropski političari u Rimu kritikovali nedostatak evropske podrške Italiji, sada kažu da se Evropa trudi da to nadoknadi kompromisnim planom oporavka.

Ali većina ključnih detalja tek treba razraditi, uključujući veličinu fonda i to hoće li se novac donirati kao bespovratna pomoć ili zajam državama članicama. Razlika za Italiju je značajna: zajmovi, pristup koji favorizuju zemlje sjeverne Evrope, povećali bi italijanski dug. Grantovi bespovratne pomoći ne bi, zaključuje Vašington post.

Nove mjere italijanske vlade

Italijanska vlada spremna je da uvede nove mjere podrške kompanijama, uključujući porezne olakšice i hibridne obveznice, dok priželjkuje pristup Evropskom fondu za oporavak u drugoj polovini godine, ističe Rojters (Reuters) napominjući da Italija također očekuje da će se njena privreda ove godine smanjiti za osam odsto dovodeći državu u najveću recesiju od Drugog svjetskog rata.

Ministar ekonomije Roberto Gualtieri izjavio je u nedjelju, 10. maja da će vlada odobriti podršku srednjim i velikim kompanijama kojima je potrebna u obliku “kapitalnih ili hibridnih kapitalnih instrumenata”, s dodijeljivanjem 50 miliona eura. “Radimo na tome da (Evropski fond za oporavak) postane operativan u drugoj polovini 2020. godine i dovoljno velik da na značajan način doprinese ponovnom pokretanju ekonomije…”, dodao je Gualtieri.

Prošlog mjeseca je italijanska vlada odobrila paket hitnih mjera koji nude likvidnost i bankarske kredite kompanijama pogođenim zdravstvenom krizom.

Očekuje se da će nove mjere biti uključene u novi paket potrošnje – nazvan “Ponovo pokrenuti Italiju”, koji će biti predstavljen u narednim danima, dodaje Rojters. To će gurnuti budžetski deficit zemlje ove godine na 10,4 odsto bruto domaćeg proizvoda, najviše od početka 1990-ih.

Plan u iznosu od 55 milijardi eura pomoći će firmama grantovima i poreznim olakšicama, ali također će ponuditi isplate porodicama za plaćanje vrtića i odmora za djecu i sredstva za naknade za nezaposlene, navodi se u nacrtu uredbe koja je bila dostupna na uvid Rojtersu.

Nove kreditne linije

Ministri finansija zemalja Evropske unije složili su se da će omogućiti finansijskom fondu regije da produži kreditne linije svakoj od zemalja bloka pod koncesijskim uslovima otvorivši tako put zemljama kao što je Italija da privuku jeftinu likvidnost usljed neviđenih porasta potrošnje, napisao je Blumberg (Bloomberg) ističući da su kreditne linije za sada jedini solidan alat zajedničkog finansiranja koji može postati odmah dostupan.

Dogovor postignut na video-konferenciji u petak, 8. maja predstavlja ključni dio reakcije bloka na krizu koju je izazvala pandemija korona virusa. Prema instrumentu podrške u hitnim slučajevima, vlade euro-područja imat će pristup jeftinim sredstvima u vrijednosti do dva odsto svoje proizvodnje u 2019. godini, bez ikakvih teških zatezanja kaiša koji su bili priloženi u zajmovima odobrenim za vrijeme krize državnog duga. Za Italiju, to znači da bi mogla dobiti 36 milijardi eura ultra jeftinih zajmova – iznosa koji bi se mogao uvećati ako postoji velika potreba, naglašava Blumberg.

Evropska kreditna linija dio je plana reakcije EU na pandemiju koja pustoši njenu ekonomiju. Komisija također radi na prijedlogu fonda za oporavak koji zajednički finansiraju države članice unije. Plan čiji će cilj biti mobilizacija nekih dvije hiljade milijardi eura investicija i finansiranja, prema nacrtu koji je Blumberg vidio prošlog mjeseca, još je sporniji, s tim da se države članice prepiru oko njegove veličine kao i oko toga hoće li se najteže pogođene zemlje finansirati u obliku zajmova ili grantova bespovratne pomoći.

Blok južnih država članica predvođen Francuskom zahtijeva da se instrument oporavka finansira izdavanjem zajedničkog duga a novac predaje državama članicama kojima je to najpotrebnije u obliku grantova. Njemačka, Nizozemska, Austrija i ostale sjeverne države članice već su odbacile izglede za izdavanje zajedničkog duga, stavljajući komisiju u nezavidan položaj da moraju smisliti prijedlog fonda za oporavak koji premošćuje dijametralno suprotne stavove.

Očekivalo se da će izvršna vlast EU-a svoj prijedlog objaviti 6. maja, ali zbog neslaganja zemalja članica oko količine i oblika finansiranja, prijedlog bi mogao biti predstavljen tek u trećoj sedmici maja, napisao je Blumberg.

Pandemija najveći rizik

Evropska unija je dugogodišnji politički eksperiment koji je preživio sve vrste egzistencijalnih prijetnji u ovom stoljeću: od migrantske krize u posljednjoj polovini decenije, preko finansijske krize 2008. do Bregzita. No, pandemija može predstavljati najveći rizik za politički projekat evropskog jedinstva, jer zemlje ne mogu da se usaglase kako finansirati napore za ekonomski oporavak na cijelom kontinentu, ocjenjuje u komentaru za CNN novinarka Gejl Cemah Lemon (Gayle Tzemach Lemmon) .

Evropski lideri morat će objasniti koje su zaista koristi od članstva u EU nakon što su prve sedmice epidemije učinile više za promovisanje ideje o podijeljenim državama Evrope nego išta drugo. Centralno pitanje je ko će finansirati donatorske novce potrebne za poticanje ekonomije najteže pogođenih članica. Evropski povjerenik za ekonomiju EU Paolo Đentiloni tvrdio je prošle sedmice da bi evropski fond za oporavak trebao iznositi “oko 10 odsto našeg BDP-a, što je oko 1.500 milijardi eura”.

Italija, koja već smtra da je platila najveću cijenu migrantske krize, uputila je poziv za pomoć početkom krize, tražeći da se aktivira “Mehanizam civilne zaštite Evropske unije” kako bi se Italija dovezla medicinska oprema. Nijedna zemlja EU nije se odazvala pozivu komisije u to vrijeme u martu. Odgovorila je samo Kina, slanjem ljekara i zaštitne opreme, napominje Lemon u svom komentaru za CNN.

Nakon što su bogatije zemlje poput Njemačke i Nizozemske odbacile ideju o “korona obveznicama” za finansiranje privrednog oporavka, zemlje EU koje su najviše pogađene COVID-19 s nestrpljenjem očekuju plan ekonomskog oporavka Evropske komisije. Ukoliko Njemačka ne odustane, to bi povećalo antievropsko raspoloženje u Italiji. Lemon zaključuje da će obim finansijskog paketa i odluka o tome ko ga plaća puno reći o evropskom jedinstvu i o tome može li Evropska unija, kakvu poznajemo, preživjeti ovu krizu.

RSE

RSE
Autor 11.5.2020. u 08:42

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija