Izmjene u društvu
Turska se otvara – uprkos Erdoganu

Maximilian Popp
Autor 10.1.2019. u 14:45

Izmjene u društvu <br>Turska se otvara – uprkos Erdoganu

Foto: AP

Recep Tayyip Erdogan vlada Turskom već 16 godina – kao pobožan musliman koji hoće da preuredi zemlju. Uprkos tomu religioznost je prema jednoj studiji u opadanju. Društvo se nalazi u jeku kulturalnih promjena.

Uredio i preveo: Ešref Zaimbegović

Turski predsjednik ne želi svojom zemljom samo jednostavno vladati. On je želi formirati po svojim predstavama. Međutim dok je Recep Tayyip Erdogan uspio sakupiti puno moći u svoje ruke, sa preobražajem društva ide puno sporije.

On će odgojiti „pobožnu generaciju“, obećavao je Erdogan pristalicama svoje konzervativno – muslimanske AK partije. Međutim u 16 godina njegovog mandata kao predsjednika i premijera religioznost u Turskoj se smanjila a ne povećala. U svakom slučaju to tvrdi studija koja u Turskoj upravo uzburkava strasti.

Institut za ispitivanje javnog mnijenja Konda anketirao je 5.793 ljudi u 36 provincija Turske, u selima kao i u velikim gradovima. Prema tome broj ljudi koji se označavaju kao „religiozni“ se u proteklih deset godina smanjio sa 54 na 51%, samo još svaki deseti Turčin smatra se „duboko religioznim“. Dvojica od trojice Turaka poste na Ramazan, 2008. bilo je to još 77%. Nasuprot tomu broj ateista se utrostručio.

Religija se ne da propisati

Ovaj rezultat može izazvati ljutnju kod Erdogana: Njegova vlada utrošila je mnogo novca da bi upravo mlade ljude pridobila za muslimansko-konzervativni stil života. Prošle godine Ministarstvo obrazovanja povisilo je budžet za religiozni odgoj za 68% na 1,3 milijarde evra. Pod Erdoganom se broj vjerskih škola od 450 na 4.500 udesetostručio.

„Društvo ne postaje religioznije samo zato jer to država hoće“, kaže sociolog Volkan Ertit. Postoje faktori koji na društvo jače utiču nego Erdoganova politika: globalizacija, urbanizacija i digitalizacija.

Turska je proteklih decenija doživjela unutrašnju migraciju kao rijetko koja druga država. Prije pola stoljeća na selu su živjeli tri četvrtine Turaka. Danas je to samo 7%. Samo broj stanovnika Istanbula se od 1950. povećao za petnaest puta na 15 miliona.

Urbanizacija pridonosi kulturološkim promjenama: Ljudi mjenjaju životne navike, tradicija gubi na značaju. Za mlade u gradovima islamska pravila igraju mnogo manju ulogu nego za njihove roditelje.

Socijalne mreže igraju izuzetno važnu ulogu

I uloge polova se mijenjaju: Sve manje Turaka smatra da žene trebaju dozvolu svoga supruga da bi radile. Mladi muškarci i žene hoće da sami odlučuju sa kim će živjeti umjesto da im to određuju njihove porodice. Roditelji su češće spremni da akceptiraju snahu ili zeta čak iako su druge vjere ili drugoga porijekla.

Vlada je tradicionalne medije u velikoj mjeri dobila pod svoju kontrolu. Mnogi Turci zato traže alternativne puteve da bi se informisali. 72% Turaka koriste socijalna medija – tako puno kao u rijetko kojoj drugoj zemlji

Erdogan kroz svoj vladarski, patrijarhalni nastup određuje sliku Turske u inostranstvu. Međutim pod njim raste generacija koja je liberalna, moderna i globalno povezan.

spiegel.de

Maximilian Popp
Autor 10.1.2019. u 14:45

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija