Iznevjereni

Izdvajamo

• Vlade i stanovništvo na Zapadnom Balkanu mjere EU na konkretnim obećanjima na njihove osnovne probleme. Na Kosovu je to obećana liberalizacija viza, u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji početak zvaničnih pristupnih pregovora. Sve ostalo će ostati utješna nagrada. Perspektiva integracije u EU gubi svoj sjaj u regionu: ne zato što zov Rusije zvuči primamljivo nego zato što ljudi sve više EU smatraju nedostižnom. Kao što aktuelno pokazuje retorika odvajanja člana predsjedništva Dodika u Bosni i Hercegovini sa pogledom na Republiku Srpsku: Briselska taktika odugovlačenja je opasna igra.

Povezani članci

• Afganistan: U napadu američkog drona ubijen vođa IDIL-a Hafiz Saeed
• Izrael: Kriza u odnosima sa SAD
• Malo ostalo od grčkog izbegličkog kampa Morija posle drugog požara
• Situacija na istoku Ukrajine i dalje napeta
• Zračni napadi potiskuju džihadiste: Kurdi vratili dobar dio Kobanija
• Amerika kreće oštrije prema Assadovom režimu

Foto: DPA

Taktika odgađanja EU u jugoistočnoj Evropi slabi progresivni tabor. Profitiraju nacionalističke i autokratske snage. I Rusija.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Zoran Zaev je 31. oktobra iznenađujuće najavio svoju ostavku na mjesto premijera Sjeverne Makedonije i predsjednika socijaldemokratske partije SDSM. Povod je bio drugi krug lokalnih izbora u kojima je njegova partija ostvarila znatne gubitke i izgubila više od polovinu opština. Zašto jedan premijer povezuje svoju političku sudbinu sa rezultatima lokalnih izbora – tačnije rečeno sa izborom gradonačelnika glavnog grada Skoplja? Samo prividno su posljednji izbori motiv za ostavku. Činjenica je da je to ipak lični završni potez Zorana Zaeva, koji je svoje političko djelovanje stavio u službu evropskih integracija i bio gorko razočaran.

Time što su 2019. riješili decenijski spor između Grčke i Sjeverne Makedonije oko imena države, Zaev i njegov grčki kolega Alexis Tsipras dobili su međunarodno priznanje. Međutim i tri godine nakon Prespanskog dogovora, koji je postavio osnove za normalizaciju odnosa između Grčke i Sjeverne Makedonije, vlada Zaeva nije uspjela da ubere plodove dalekosežnih ustupaka, prije svega promjene imena zemlje. Obećani početak zvaničnih pristupnih pregovora sa EU je već jednu godinu blokiran od strane Bugarske bez perspektive na brzi dogovor.

Korak Zaeva je u konačnici konzekvenca neuspjele taktike odugovlačenja u Briselu.

Sa zastojem pristupnog procesa sa EU Zaevova proevropska vlada izgubila je, nakon političkih napora posljednjih godina, važan politički kapital. Pristupni pregovori bili su od početka formulisani kao jasan prioritet progresivne vlade i glavni cilj njihovog rada. To da se na lokalnim izborima nisu pojavili mnogi birači razočarani socijaldemokratima povezano je u velikoj mjeri sa nedostajućim uspješnim rezultatom u glavnoj temi, približavanju EU. I ostaje utisak da je ustvari pogrešna osoba dala ostavku.

Korak Zaeva je u konačnici konzekvenca neuspjele taktike odugovlačenja u Briselu, jedne dugogodišnje, efektivne paralize politike proširenja EU u jugoistočnoj Evropi. Aktuelna situacija ukazuje na tri problema do kojih je dovela neodlučnost šefova država i vlada EU.

EU ima problem vjerodostojnosti.

Prvo: EU ima problem vjerodostojnosti. Razmjena koja stoji u osnovi EU proširenja je jednostavna: Reforme za perspektive pristupa. Problematično je da EU više ne održava svoj dio dogovora. Kao što se jasno vidi na primjeru Sjeverne Makedonije konsenzus unutar EU za dokazanu formulu „Reforme za napredak u pristupu“ više ne važi. Nakon što su se prvo Francuska, Holandija i Danska izjasnile protiv zvaničnog početka pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, najavio je Zaev krajem 2019. nove izbore da bi osigurao svoj politički mandat. Dobio je to tijesnom većinom. Već tada moralo je svim učesnicima biti jasno kako je krhak politički legitimitet u Sjevernoj Makedoniji za dalje reformske korake. O francuskom vetu moglo se uspješno pregovarati. Nova blokada došla je kratko nakon toga – ovoga puta od Bugarske. Ne može se dozvoliti početak pristupnih pregovora jer je makedonski jezik samo jedan bugarski dijalekt.

Od država kandidata za pristup EU zahtijeva se niz reformi da bi se prilagodili vrijednostima, zakonodavstvu i standardima EU. U slučaju Sjeverne Makedonije u Prespanskom dogovoru čak je izmijenjeno i ime zemlje. Opoziciona partija VMRO je Zaeva zbog ovoga dogovora žestoko napala. Prebačeno mu je da je napravio supstancijalne ustupke a na kraju ga je EU iznevjerila. VMRO je stvarno na lokalnim izborima ostvarila velike dobitke. Zvaničnici VMRO su objavili da su rezultati kazna birača za Zaeva zbog prodaje nacionalnih interesa.

Sadašnje postupanje EU jača pogrešne.

Drugo: Radi se o uzorku politike proširenja koji se ponavlja. Sadašnje postupanje EU jača pogrešne. Reformatori se ne hvale i umjesto toga stavljaju se pod pritisak. Nasuprot tome režimu sa sve više autokratskih crta, kao naprimjer Aleksandra Vučića u Srbiji, Macron, Merkel i von der Leyen se udvaraju. Ovakvom politikom progresivne snage se potiskuju u pozadinu a kormilo preuzimaju autokratski nacionalisti. Zastoj i nedostatak perspektive zaoštravaju društvenu polarizaciju i nude demagoškim političarima mogućnost da naigravanjem religioznih i etničkih konfliktnih linija mobilišu stanovništvo.

Treće otkriva aktuelni razvoj grešku u strategijskoj kalkulaciji upravo zapadnoevropskih država članica EU. Politika EU koju stanovništvo balkanskih država smatra duboko nepravednom utiče na smanjenje popularnosti evropskog projekta. Sa ovom pozadinom Rusiji i drugim akterima je lako da se pojave evropskoj vladajućoj sili kao alternativa, koja stavlja na raspolaganje brzu kooperaciju bez dugotrajnih procesa dogovaranja. Politika isporuke vakcine prošle godine je primjer za to. Rusija je rano isporučila Srbiji vakcinu Sputnik, koju je sama razvila. Mnogi Makedonci iskoristili su mogućnost vakcinacije u Srbiji preko familijarnih veza. Takva iskustva se u stanovništvu pamte. Tu na kraju ništa ne koristi ako evropske institucije prave infografike, koje detaljno objašnjavaju da se stavilo na raspolaganje puno više i supstancijelne pomoći, ako ova na kraju nije dostupna.

Vlade i stanovništvo na Zapadnom Balkanu mjere EU na konkretnim obećanjima na njihove osnovne probleme. Na Kosovu je to obećana liberalizacija viza, u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji početak zvaničnih pristupnih pregovora. Sve ostalo će ostati utješna nagrada. Perspektiva integracije u EU gubi svoj sjaj u regionu: ne zato što zov Rusije zvuči primamljivo nego zato što ljudi sve više EU smatraju nedostižnom. Kao što aktuelno pokazuje retorika odvajanja člana predsjedništva Dodika u Bosni i Hercegovini sa pogledom na Republiku Srpsku: Briselska taktika odugovlačenja je opasna igra.

Perspektiva integracije u EU gubi svoj sjaj u regionu: ne zato što zov Rusije zvuči primamljivo nego zato što ljudi sve više EU smatraju nedostižnom.

Koje konzekvence to ima za evropski projekat?

Politički je Zapadni Balkan bio nekada nešto kao uzorni projekat EU. Konflikti su se mogli – ako ne riješiti – onda sa aspekta zajedničke, obećavajuće budućnosti potisnuti u pozadini. Nije potrebna ni izmjena strategije nego samo politička volja da se već donesene odluke provedu. Da bi se razriješila loša situacija mora se prvo okončati bugarski veto. Pritom se ne radi o tome da se nađe novi poticaju za Bugarsku ili prihvatanju legitimne zabrinutosti Sofije. Radi se o vjerodostojnosti same EU da bi održala obećanje. Evropski savjet mora uspostaviti odgovarajuće jedinstvo među članovima.

Trenutna politika ne odgovara zahtjevu za sposobnom, suverenom Evropom koja djeluje neovisno od drugih velikih sila ili regionalnih moćnika. Nigdje se inače taj zahtjev ne može ostvariti sa tako malim ulaganjem sredstava kao na Zapadnom Balkanu. Ukoliko bi Evropa i dalje birala put nedjelovanja taj vakuum će se ispuniti. Vrijeme je za buđenje.

ipg-journal.de