John Bolton i ludilo rata

Povezani članci

• Direktor Coca Cole uhićen zbog suradnje s IS-om
• Legende o padu
• Kongres KP Kine: Velika sila sa velikim problemima
• Policija u Hong Kongu rastjerala prosvjednike: “Upali su dok smo spavali”
• Makedonija: Smene ministara, ostavka šefa državne bezbednosti
• Bangladeš: Više od 50 ljudi poginulo od udara groma

Izbor Johna Boltona na poziciju savjetnika za američku nacionalnu sigurnost vijest je koja ovih dana puni novinske stupce jer je ovim ozbiljno ugrožen mir te su se na račun Trumpa javile kritike i unutar zemlje. Boltonov izbor mogao bi značiti kraj sporazuma Sveobuhvatnog plana akcije o nuklearnom programu Irana (NUKLARNI SPORAZUM), izbijanje novog bliskoistočnog rata te nastavak tenzija sa Sjevernom Koreom. Bivši američki predsjednik, Jimmy Carter, ovaj je izbor okarakterisao kao veliku tragediju po zemlju a Boltona je nazvao ‘ratnohuškačem’. U intervju za U.S. Today Boltonov izbor je označio „kao jednu od najgorih Trumpovih pogrešaka. On je dugo vremena zagovarao rat sa Sjevernom Koreom pa čak i napad na Iran. On je bio jedan od glavnih uzročnika napada na Irak.“

Global magazin Foreign Policy piše: „Bolton čvrsto vjeruje kako treba promijeniti vlast u Iranu i Sjevernoj Korei. Opasno je što on smatra da u tom cilju može posegnuti za svakom metodom.“  2002.  u vrijeme kada je obavljao dužnost zamjenika američkog državnog sekretara u sferi kontrole oružja Bolton je uspio raskinuti sporazum sa Sjevernom Koreom sklopljen 1994. Za predsjedničkog mandata Billa Clintona obustavljen je program plutonijuma Sjeverne Koreje i ove Pionyangove aktivnosti su podvrgnute ispitivanju. Bolton smatra da diplomacija nema efekta kada se radi o zemljama zla te da je jedini put rješenja svrgavanje vlasti u ovim zemljama. Te da se ukoliko bude potrebno pribjegne i vojnom napadu.

The Atlantic piše: „Bolton je 2003 izjavio kako je siguran da je Saddam Hussein negdje sakrio oružje za masovno uništenje. Godinama kasnije postalo je jasno da se radilo o pogrešnoj tvrdnji a sve se okončalo velikim ljudskim žrtvama.“

The National Interest također piše da kada je Bolton imenovan za zamjenika američkog državnog sekretara velikom pritisku je izvrgnuo obavještajne oficire kako bi potvrdili njegovo stajalište o proglašavanju zemalja – osovinama zla naročito kada se radilo o Siriji i Kubi. Bolton je lično sastavio zvanično saopćenje te je potom naredio obavještajnim oficirima da ga potpišu.

Imenovanjem Johna Boltona na poziciju savjetnika za američku nacionalnu sigurnost i Mika Pompea (bivšeg direktora CIA-e) na poziciju američkog državnog sekretara koji su od aprila zvanično počeli sa radom američki je predsjednik zapravo formirao ratni kabinet. Ovaj kabinet ima sasvim dovoljno vremena za djelovanje jer će pratiti Trumpa u naredne tri godine njegovog predsjedničkog mandata.

Bolton je u svom stilu prokomentarisao susret predsjednika SAD-a i Sjeverne Koreje kao traćenje vremena a on zagovara i američko povlaćenje iz NUKLARNI SPORAZUM-a.

Boltonov izbor bi mogao predstavljati Trumpov blef političke prijetnje kako bi Iranci u strahu od eventualnog izbijanja rata sa Amerikom prekršili NUKLARNI SPORAZUM. A možda izbor radikalnog Boltona znači nastojanje da se američka svijest skrene od relacija sa Rusijom. Treće, Boltonov izbor znači nastavak pritisaka na Sjevernu Koreju i Iran. Amerika želi da Iran obustavi svoj raketni program koji nema nikakve veze sa NUKLARNI SPORAZUM-om. Iran, međutim, smatra da raketni program predstavlja odbrambeni štit i nikako nije spreman na opadanje njegove odbrambene moći.

Ukoliko ovaj ratnohuškački Trumpov kabinet prekrši sporazum NUKLARNI SPORAZUM Teheran koji se do sada pridržavao ograničenja obogaćivanja uranijuma te ograničavao i druge nuklearne aktivnosti, od sada će biti suočen sa novom komplikacijom, a to je: da li sva ova ograničenja s ciljem održavanja sporazuma vrijede svih ovih uspona i padova ili ne? Kršenje NUKLARNI SPORAZUM-a značilo bi povratak Irana na obogaćivanje uranijuma. Američki cilj kršenja NUKLARNI SPORAZUM-a  je potpuno opkoljavanje Irana i vojni napad na ovu zemlju. Iranski dužnosnici su upozorili da će u slučaju američkog kršenja sporazuma ponovo započeti proizvodnju 20 posto obogaćenog uranijuma što će odmah dovesti do krize. Jer, tehnološki gledano najveća upotreba na ovoj ravni je namijenjena sirovinama za proizvodnju oružja.

Nesumnjivo da je NUKLARNI SPORAZUM predstavljao jedan veliki globalni doprinos. Iran je pristao da odustane od 20 postotnog obogaćivanja uranijuma a da zauzvrat normalizuje odnose sa svijetom. Međutim, američki zagovornici rata koji su udaljeni od iranskih naftnih i izvora prirodnog gasa kao i susjedi Saudijska Arabija, UAE i Izrael, svi nastoje razvrgnuti ovaj mirovni program, tj. NUKLARNI SPORAZUM.