Julian Assange – istina Ane Ardin

Petar Fehir
Autor 22.1.2021. u 13:55

Julian Assange – istina Ane Ardin

Nakon punih deset godina na svjetlo dana izlaze detalji s početka priče o Julianu  Assangeu, jednom od dvojice najpoznatijih „zviždača“, koji se nakon višegodišnjeg boravka u ambasadi Ekvatora nalazi u pritvoru britanskih vlasti. Drugi je, svima znani, Edward Snowden.

Svjedočanstvo o „silovanju“ u Stockholmu objavila je Ana Ardin u knjizi „“I skuggan av Assange“, („U sjeni Asanža“). U podužem intevjuu za „Dagens nyheter“ pojašnjava okolnosti događanja u njenom stanu jedne večeri u kolovozu 2010., kada je Assange, kao njen gost, „nasrnuo“ na nju i seksualno je uznemiravao.

Ona nije bila sigurna želi li ili ne s njim „ići do kraja“, ali nakon što joj je on skinuo spavaćicu i gaćice nije se branila, uz uvjet da to urade s kondomom.

Nesretni kondom je na kraju „pukao“, a tragovi su ostali na jednoj plahti koju ona još uvijek čuva, iako DNK proba nije nikada urađena. Ostalo je sporno da li je pukao slučajno il ga je on, Assange, probušio.

Assange je tom prigodom došao u Stockholm na seminar „Istina je prva žrtva rata“, na poziv švedskih simpatizera Wikileaksa, međunarodne udruge za razotkrivanje tajnih dokumenata, organizirane od nekolicine istraživačkih novinara, kineskih disidenata i nekih društvenih mreža.

Kako ne bi spavao u hotelu Ana ga je pozvala da tih nekoliko dana boravi kod nje.

Ostalo se može čitati u sudskim spisima.

Nije joj, kaže, bilo lako živjeti s tim što je doživjela (seksualno uznemiravanja) kao atak na njezinu privatnost i odlučila je prijaviti ga. Pretrpjela je mnoge uvrede zbog toga, od sumnji u istinitost njene priče do toga da radi za CIA-u.

Ta spekulacija je bila povezana s dva priloga koja je Wikileaks objavio 2010. godine, a koja prikazuju američke vojnike koji ubijaju civile u Iraku i Afganistanu, pa nije teško pretpostaviti da je CIA imala interes ušutkati ga.

Nakon odlaska iz Švedske Assange biva uhilćen u Londonu i ubrzo pušten uz kauciju. Amerikanci traže njegovo izručenje, ali on „bježi“ u ambasadu Ekvadora gdje mu je odobren politički azil. To se dešavalo 2012. godine.

Pet godina poslije, 2017. Švedska zatvara proces odustajanjem od progona, ali mu Englezi prijete da će biti priveden zbog nepoštivanja kaucijskog otpusta.

To se i dešava 2019. kada ga Ekvador predaje u ruke Englezima. Amerikanci su i dalje uporni u traženju njegova izručenja, ali je to (za sada) odbijeno poslednjom odlukom donešenom prije nekoliko dana.

„Obradovalo me to“ , kaže Ana Ardin.

„Ja nikada nisam željela da on sjedi u zatvoru, već da shvati što je uradio i prizna svoju grešku. Mora znati gdje je granica i to je nešto što bi moglo pomoći i drugim djevojkama u sličnoj situaciji.“

Bilo kako bilo ispada da istina nije samo prva žrtva rata, već stradava i u miru.

Petar Fehir
Autor 22.1.2021. u 13:55

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija