Julian Assange se žalio Sudu u Strasbourgu zbog izručenja SAD-u

RSE
Autor 3.12.2022. u 09:52

Julian Assange se žalio Sudu u Strasbourgu zbog izručenja SAD-u

Foto: AFP/Arhiv

Osnivač WikiLeaksa Julian Assange, koji se bori protiv izručenja iz Velike Britanije u Sjedinjene Države gdje ga traže zbog krivičnih prijava, podnio je žalbu Evropskom sudu za ljudska prava (ECHR) u Strasbourgu, potvrdio je sud u petak, javio je Reuters.

Američke vlasti traže Assangea (51) po 18 tačaka optužnice, uključujući optužbu za špijunažu, u vezi s WikiLeaksovim objavljivanjem goleme količine povjerljivih američkih vojnih zapisa i diplomatskih depeša za koje je Washington rekao da su doveli u opasnost živote Amerikanaca.

Britanija je dala zeleno svjetlo za njegovo izručenje, no on je pokrenuo žalbu na Visokom sudu u Londonu, a prvo ročište očekuje se početkom sljedeće godine.

Njegov pravni tim također je pokrenuo slučaj protiv Britanije pred sudom u Strasbourgu koji bi potencijalno mogao naložiti blokadu izručenja.

“Potvrđujemo da je zahtjev zaprimljen”, stoji u saopćenju suda.

U januaru 2021. britanski je sudac presudio da Assangea ne bi trebalo izručiti, rekavši da njegovo mentalno zdravlje znači da bi bio u opasnosti od samoubistva ako bude osuđen i bude držan u strogom zatvoru.

No ta je odluka poništena nakon žalbe američkih vlasti koje su dale paket garancija, uključujući obećanje da bi mogao biti prebačen u Australiju na izdržavanje kazne.

Izručenje je potom ratificirao u junu tadašnji britanski ministar unutarnjih poslova nakon što je vlada rekla da su sudovi zaključili da to ne bi bilo nepravedno ili zlouporaba postupka te da će se prema njemu postupati na odgovarajući način.

WikiLeaks je prvi put postao poznat 2010. kada je objavio stotine hiljada tajnih povjerljivih datoteka i diplomatskih depeša, što je bio najveći sigurnosni proboj te vrste u povijesti američke vojske.

Američki tužitelji i zapadni sigurnosni dužnosnici smatraju Assangea, rođenog u Australiji, bezobzirnim državnim neprijateljem čiji su postupci ugrozili živote agenata imenovanih u procurjelom materijalu.

Proveo je sedam godina zatvoren u ekvadorskoj ambasadi u Londonu kako bi izbjegao izručenje Švedskoj gdje su ga tražili zbog ispitivanja o optužbama za seksualni napad koje su kasnije odbačene.

Međutim, pritvoren je 2019. zbog kršenja uvjeta kaucije i od tada se nalazi u zatvoru u Londonu dok se odlučuje o njegovom slučaju izručenja.

Assangeovi pristaše kažu da je on heroj protiv establišmenta koji je postao žrtva jer je razotkrio nedjela SAD-a u sukobima u Afganistanu i Iraku, te da je njegovo kazneno gonjenje politički motiviran napad na novinarstvo i slobodu govora.

Slučaj je ove sedmice dobio na važnosti s velikim medijskim kućama, uključujući New York Times koji je izvorno surađivao s osnivačem WikiLeaksa oko procurjelog materijala, pišući otvoreno pismo u kojem se navodi da njegovo kazneno gonjenje treba prekinuti.

U međuvremenu, australski premijer Anthony Albanese rekao je da je pokrenuo pitanje Assangeova oslobađanja s američkim dužnosnicima, rekavši da se to pitanje treba privesti kraju.

Dokumente je omogućio vojni analitičar stacioniran u Iraku, Bradley Manning, koji će kasnije promijeniti spol i ime u Chelsea, te biti osuđen po 20 tačaka optužnice za krađu i špijunažu na 35 godina zatvorske kazne, a pomilovao ju je bivši američki predsjednik Barack Obama.

RSE

RSE
Autor 3.12.2022. u 09:52