Kakva socijalna prava imaju građani Europske unije

tačno.net
Autor 25.2.2013. u 08:19

Kakva socijalna prava imaju građani Europske unije

Kakva socijalna prava imaju građani Europske unije (Guliver/Thinkstock)

Prava radnika migranata koji traže posao unutar zemalja EU regulirana su Regulativom o socijalnoj sigurnosti.

Agencija VLM

Jedna od ideja koja definira Europsku uniju je i sustav socijalnih potpora. Uvjerenje da je država odgovorna za brigu o svojim građanima rašireno je u svim zemljama članicama i postalo je vrsta zajedničke kulture izjednačavajući u mišljenju 27 nacionalnosti.

Evo kako to izgleda u Danskoj. Studenti koji redovito studiraju mogu živjeti u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici i imati djecu, te iako nemaju posao izdržavanje obitelji im je omogućeno zahvaljujući potporama danske vlade. Svi redoviti studenti studij mogu pohađati potpuno besplatno i mjesečno primati stipendiju koja mjesečno iznosi i više od 800 eura. Djeca studenata-roditelja pohađaju vrtić koji se nalazi u kampusu, a njihovi roditelji-studenti primaju novčanu naknadu koja im služi kao pomoć u uzdržavanju. Redovnim studentima Vlada daje petogodišnju potporu, a studenti-roditelji mogu dobiti dodatnu potporu od Vlade u vremenu od 12 mjeseci, i to 6 mjeseci majka i 6 mjeseci otac. Ovakvim sustavom potpora potiče se ne samo obrazovanje nego i natalitet.

Sustav socijalne brige i sigurnosti u Danskoj, kao i u drugim zemljama Europske unije, općenito obuhvaća besplatnu zdravstvenu skrb, potporu za dugoročnu nezaposlenost, brigu za trudnice i povlastice za brigu o djeci.

Danski državljani koji žive u zemlji imaju različite kategorije mirovina, a nakon 67 godina svi imaju pravo na starosnu mirovinu. Dodatne mirovine ostvaruju oni koji rade najmanje 9 sati tjedno. Poseban sustav dodatnih mirovina namijenjen je za mirovine udovica/udovaca i djece umrlih osiguranika. Tim sustavom upravlja središnje tijelo vezano uz Ministarstvo rada. Osim toga, postoji još nekoliko mirovinskih fondova utemeljenih kolektivnim ugovorima.

Zdravstvena zaštita pokriva cijelu populaciju, a njome upravljaju i financiraju je regionalni i lokalni organi. Zdravstveno osiguranje u nadležnosti je Ministarstva zdravstva, a fondovima novčanih naknada za bolest i materinstvo također upravljaju lokalni organi. Opći obiteljski dodaci i ostale obiteljske naknade također su u nadležnosti lokalnih organa, a na središnjoj razini ove naknade nadzire Ministarstvo poreza i taksi i Ministarstvo socijalnih djelatnosti. Osiguranje nezaposlenosti je dobrovoljno, fondovi tog osiguranja raspodijeljeni su po različitim granama, a središnji je fond u nadležnosti Ministarstva rada. Doprinose za osiguranje u slučaju nezaposlenosti plaćaju zaposlenici i poslodavci.

Francuski sustav socijalne pomoći ne razlikuje se u osnovi od danskog, iako  Francuski sustav socijalne pomoći, u uvjetima gospodarske krize, opstaje samo zahvaljujući njihovom visokom kreditnom rejtingu koji im dopušta dizanje kredita kako bi sustav održali stabilnim i reformama tražili nova rješenja.

I zaista, vlade EU zemalja uvode planove štednje i smanjivanja potrošnje kako bi smanjile nacionalni dug i obuzdale javnu potrošnju. Ove reforme dočekane su s otporom, i ne samo u Grčkoj. Njemci su ljutiti zbog smanjenja socijalne potrošnje, u Francuskoj tisuće radnika izašle su na ulice radi pomicanja granice umirovljenja. Argument Francuske je opstanak sustava državnih mirovina dok prosvjednici nalaze rješenje u oporezivanju banaka i burzovnih mešetara.

Veliki postotak socijalnih davanja u EU odlazi na potporu tržištu rada i davanja za nezaposlenost i mirovinski sustav. U uvjetima starenja stanovništva i produženog životnog vijeka, pod financijskim pritiskom, dobna granica umirovljenja pomiče se na gore. Dodatni izazovi za koje se nalaze različita rješenja su i u rigidnosti tržišta rada. Teško je otpustiti radnika što otežava zapošljavanje novih. Danska je čini se našla rješenje u svom sustavu „fleksigurnosti“ koji poslodavcima daje više slobode u otpuštanju i zapošljavanju, a država pruža potporu otpuštenima u novcu  i kroz stjecanje novih znanja i vještina potrebnih za ponovno zapošljavanje.

Sustav socijalne pomoći u Europi podrazumjeva posvećenost cilju pune zaposlenosti, socijalne zaštite za sve građane, socijalne uključenosti i demokracije. Zbog različitog fokusa u različitim europskim državama razlikujemo 4 socijalna modela, Nordijski, Anglo-saksonski, mediteranski i kontinentalni. EU Regulativa o socijalnoj sigurnosti (Regulations 1408/71 and 574/72) koordinira prava radnika migranata koji traže posao unutar zemalja EU. To znači da su ti radnici zaštićeni od rizika koje pokriva regulativa, kao što je zdravstveno, mirovinsko, socijalno osiguranje. Bilo koje pravo iz ustava socijalne sigurnosti koje vrijedi u jednoj zemlji mora biti regulirano i u drugoj zemlji. To ujedno znači da radnici moraju biti jednako tretirani kao i svaki drugi stanovnik matične zemlje.

Svakako je dobro provjeriti u zemlji u kojoj se traže prava kako su ona regulirana i koja je institucija nadležna za što te kojom je zakonskom regulativom definirano ostvarivanje prava iz sustava socijalne sigurnosti.

tačno.net
Autor 25.2.2013. u 08:19

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija