Kina ne isključuje upotrebu sile protiv Tajvana
Povezani članci
- Dolazak talibana gurnuo Avganistan u ekonomska previranja
- UN traži garancije za sigurnost novinarima
- Sedam dana nakon potresa: Više od 33.000 žrtava, spasioci svjedoče ‘čudima’
- Šest žrtva u terorističkom napadu u Londonu, ubijeno troje osumnjičenih
- Rođendan tajlandskog kralja zaustavio je prosvjede: Adulyadej pozvao građane da počnu surađivati radi stabilnosti
- Demokratski zastupnici pozivaju Bidena da zatvori Guantanamo
Foto: EPA
Kina je navela da se neće odreći upotrebe sile kako bi ujedinila Tajvan s ostatkom zemlje i da će preduzeti sve neophodne vojne mere da porazi “separatiste”.
U izveštaju o nacionalnoj odbrani među najvišim prioritetima su navedeni rešenost da se obuzda “nezavisnost Tajvana” i borba protiv separatističkih snaga na Tibetu i u zapadnom regionu Sinđiang.
Taj izveštaj, koji se objavljuje na svakih par godina, predstavlja okvir kineske odbrambene politike. U danas izdatom dokumentu je naglašen “defanzivan” pristup Kine ali je takođe izneto da će Peking “sigurno odgovoriti ako bude napadnut”.
Portparol Ministarstva odbrane Vu Ćijan je rekao da je pretnja tajvanskog separatizma sve veća i upozorio one koji pokušavaju da ostvare nezavisnost tog ostrva da će završiti u slepoj ulici.
“Ako se iko usudi da odvoji Tajvan od Kine, kineska vojska će se sigurno boriti, odlučno braneći suvereno jedinstvo i teritorijalni integritet zemlje”, rekao je Vu.
Kina smatra Tajvan delom svoje teritorije. Tim ostrvom vlada rivalski režim čiji pripadnici su tu našli utočište 1949, posle poraza od komunista u građanskom ratu.
SAD su u prošlosti više puta izazivale bes Kine prodajom oružja Tajvanu.
Vašington je 1979. prekinuo diplomatske odnose s Tajvanom da bi priznao vlasti u Pekingu kao jedine predstavnike Kine ali je i dalje najmoćniji saveznik i glavni snabdevač oružjem odmetnutog ostrva.
SAD su čak zakonom obavezane da snabdeju Tajvan dovoljnom količinom vojne opreme za samoodbranu.
Ranije ovog meseca, SAD su odobrile prodaju oružja vrednog 2,2 milijarde dolara Tajvanu, nakon čega je Kina zapretila sankcijama.