Kineska nova era

Alexander Isele    
Autor/ica 28.10.2022. u 09:49

Kineska nova era

Foto: DPA – Sergio Grassi vodi biro zaklade Friedrich Ebert (FES) u Pekingu. On je više godina radio za FES u Indoneziji i Kini a radio je i u referatima internacionalne političke analize i subsaharske Afrike. On je studirao ekonomiju i sinologiju u Berlinu i Pekingu.

Xi Jinping želi vratiti Kinu na svjetski vrh. Sergio Grassi u Pekingu o 20. kongresu Komunističke partije.

Pitanja postavljao:  Alexander Isele

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

U svome uvodnom govoru na 20. kongresu Komunističke partije Kine šef države i partije Xi Jinping govorio je o „Modernizaciji sa kineskim karakteristikama“ i naglasio da Narodna republika želi „Demokratizaciju međunarodnih odnosa“. Šta to znači?

Na kongresu je ponovo potvrđeno da najkasnije do sredine ovoga stoljeća, dakle do stogodišnjice osnivana Narodne republike 2049. treba da se ostvari takozvani drugi cilj stoljeća: naime da Kina bude „socijalistička, na svim područjima moderna i silna zemlja“.

Nakon dostizanja prvog sebi postavljenog cilja stoljeća prošle godine, koji je predviđao eliminaciju siromaštva i ostvarenje „ društva višeg životnog standarda“,  Peking se nastoji globalno politički kao i ekonomsko politički opet vratiti na svjetski vrh. To je mjesto za koje Peking smatra da Kina istorijski zaslužuje.

Demokratizacija međunarodnih odnosa znači, ne baš precizno izraženo, da Peking odgovarajuće svojoj narasloj geopolitičkoj snazi posebno za sebe i postepeno za druge, prijateljski nastrojene zemlje u razvoju, traži više prava odlučivanja u međunarodnim organizacijama. Postojeći međunarodni poredak karakterizira se kao zapadnjačko dominirajući i trebao bi se prema mišljenju Pekinga reformisati.

Na kongresu je jasno potvrđen značaj dvije inicijative sa kojima Xiova Kina želi da odlučujuće utiče na svjetski poredak u narednim decenijama. U aprilu 2022. Xi je prvi puta predstavio svoju Globalnu sigurnosnu inicijativu koja se svrstava u red sa  Globalnom razvojnom inicijativom koja je prezentirana već prošle godine. Razvojna inicijativa i sigurnosna inicijativa vjerojatno imaju za cilj da postepeno poput mantre podupru sadržaj slogana o “Zajedničkoj sudbini čovječanstva” tako da se on posledično može, marksistički kodirano, prezentirati kao Xi Jingpinogova vizija svjetskog poretka pod kineskim uticajem.

U skladu s tim, Komunistička partija Kine će također u cijelom svijetu promovirati svoj koncept “zajedničkih vrijednosti čovječanstva” koji se razlikuje od koncepta univerzalnih vrijednosti. U isto vrijeme, podrška globalnim inicijativama Kine već se propagira na platformama na globalnom jugu kao što su BRICS ili Forum za kinesko-afričku suradnju. U Xiovom kongresnom referatu eksplicitno je spomenuto  proširenje kooperacije unutar BRICS i Shanghai Cooperation Organization.

Na jednu stranu je kinesko gospodarstvo kroz strategiju Null-Covid pod pritiskom, na drugu stranu i konfrontacija sa SAD prijeti da povuče kinesko gospodarstvo u nevolju. Koji gospodarski impulsi dolaze sa kongresa?

Za buduću ekonomsku politiku, Xi je na stranačkom kongresu ponovno potvrdio izgradnju visokokvalitetnog sistema socijalističkog tržišnog gospodarstva. Istovremeno naglasio je promjenu paradigme ka strukturi regenerativnog gospodarstva u zemlji kao i međunarodno ka otpornom dualnom regenerativnom gospodarstvu. Težiće se visokokvalitetnom rastu koje pod sloganom „opšte dobrostanje“ obećava više pravednosti u raspodjeli.

Prevedeno to znači da gospodarstvo Kine odgovarajuće njenom političkom sistemu treba i dalje rasti – kolač treba biti veći – ali da će rast biti niži nego u proteklim decenijama. Istovremeno treba i dalje izgrađivati tehnološko vođstvo u ključnim područjima gospodarstva kao naprimjer kod digitalnih platformi, elektro mobilnosti, 5G, ili vještačke inteligencije. Prema prezentiranom novom društvenom dogovoru, nazovimo ga Red New Deal, niži gospodarski rast treba biti kompenziran sa više životnog kvaliteta – među ostalim boljim javnim službama, sveobuhvatnom socijalnom sigurnosti, više zaštite okoline i preraspodjelom – i osiguran preko više ideološkog poštenja.

Međutim, popuštanje ekonomski štetne Null-Covid strategije kojoj su se mnogi nadali izostalo je na stranačkom kongresu, dok se strateško okruženje Pekinga razvija sve nepovoljnije. Sukladno tome, samo kinesko vodstvo kaže da se suočava s izazovima bez presedana.

Sa ukidanjem starosne granice i ograničenja mandata kongres je poništio bitne elemente reforme Deng Xiaopinga. Šta ostaje od Denga po Xiem?

Narodna republika je pod vođstvom komunističke partije od kraja 70 – ih godina kroz politiku reformi i otvaranja koju je inicirao Deng Xiaoping ostvarila impresivno ako ne jedinstveno razvojno dostignuće koje se fundamentalno razlikuje od bilansa drugih socijalističkih zemalja i već godinama objašnjava izlazni legitimitet sistema. Dok je politika Denga i njegovih naslijednika bila označena velikim pragmatizmom, kolektivnim vođstvom i međunarodnom suzdržanošću – stara era -, Xi je namtnuo svojoj zemlji novu eru, čija će interpretacija i provođenje od strane kineske birokracije dugoročno oblikovati unutarnju i vanjsku politiku Narodne Republike.

Nominovani premijer Li Qiang zalaže se za fokus na digitalnu ekonomiju. Šta znači njegov uspon i kako komentarisati sastav novog Stalnog komiteta Politbiroa?

Bez velikog iznenađenja Xi Jingping je osigurao treći mandat kao generalni sekretar Komunističke partije Kine. Međutim, ukupni pogled na novi Stalni komitet  Politbiroa pokazuje, za mnoge iznenađujuće jasno, da će Xi u budućnosti prvenstveno biti okružen svojim sljedbenicima.

Za nominovanog premijera Li Qianga se kaže da je veliki pristalica digitalne ekonomije koji je i međunarodna preduzeća kao Tesla uspješno doveo u Šangaj. Kao partijski sekretar Šangaja on je svakako odgovoran za jedan od najvažnijih gospodarskih i finansijskih centara zemlje. S druge strane, više kontroverzi izaziva njegov bilans u vođenju korona lockdowna u proljeće u Šangaju. Pošto je on svoju karijeru dosada proveo isključivo u prosperirajućoj Jangce delti nedostaje mu iskustvo u pekinškoj centralnoj vladi kao i u manje razvijenim provincijama.

ipg- journal.de

Alexander Isele    
Autor/ica 28.10.2022. u 09:49