„Ko još želi opljačkati banku je ustvari dobro glup“

Povezani članci

• Xi Jinping na Trgu Tiananmen: Kina nikada neće nametnuti tragičnu patnju drugim nacijama
• Oštre kritike na Trumpove trgovinske carine
• Protesti protiv Trumpa u Washingtonu, desetine uhapšenih
• SAD osudio napade na naftna postrojenja Saudijske Arabije
• Neoliberalizam: ideja koja je progutala svet
• SAD pomažu Ukrajini i susjednim zemljama sa 14 milijardi dolara

Foto:  Marius Schwarz / imago images/Marius Schwarz

Manje filijala banka, manje gotovine i visoki rizik da će biti uhvaćeni: Klasične pljačke banke skoro da više nema. Zato gangsteri sada operišu sa drugim metodama.

Piše: Maria Marquart/dpa   

Preveo: Ešref Zaimbegović       

Online bankarstvo i plaćanje karticama mijenjaju ne samo finansijsku branšu nego i poslove pljačkaša banaka. Oni su u Njemačkoj skoro izumrli. Broj pljački banki, štedionica i poštanskih filijala je u protekle tri decenije pao za 95 posto.

Godine 1993. njemački savezni kriminalistički ured (BKA) u Wiesbadenu zabilježio je 1.623 napada na „novčane institute i pošte“ a prošle godine bilo ih je samo 80 kako pokazuju podaci ovoga ureda.

Policija, banke i osiguranja vide više uzroka za ovaj fenomen. Sredinom devedesetih godina bilo je još skoro 70.000 filijala banaka u Njemačkoj a krajem prošle godine, prema Bundesbank bilo ih je još oko 24.000. Pljačkaši banaka imaju danas dakle manji izbor nego ranije. Usto dolazi tehnički napredak i opadajuće značenje gotovine.

Rizik za počinioce prilikom lokalne pljačke je izuzetno visok. Policija je 2020. razjasnila skoro 80 posto pljački a 2019. preko 90 posto. Dodatne sigurnosne mjere kao naprimjer malo stanje gotovine vode do odgovarajućeg niskog očekivanja plijena a pljačkaški delikti sa aspekta rizik – korist postaju neatraktivni”, kaže govornica BKA.

Igra mačke i miša između banki i počinilaca

Međutim finansijska branša je u međuvremenu konfrontirana sa drugačijim tipom gangstera: Konjunkturu imaju postavljanje eksploziva pod bankomate i sajber kriminal.

„Opasnost da bude stvarno uhvaćen je na internetu često je znatno manja nego pri pljački banke“, kaže Rüdiger Kirsch, stručnjak za sigurnost kod kreditnog osiguranja Euler Hermes, koje pripada Allianzi. „Sajber kriminalci, kroz mnoge mogućnosti koje im nudi internet ne moraju fizički prelaziti državne granice, oni ne moraju čak ni kuću napustiti da bi u inostranstvu u mreži napravili krivično djelo.“

Jedan uobičajeni trik su phising mailovi sa kojim sajber kriminalci pokušavaju da dobiju podatke o kontu od lakovjernih klijenata banke, da bi nakon toga ispraznili njihove račune.

Hakerski napadi mogu se principijelno startovati iz svake zemlje svijeta. Euler Hermes je analizirao 7.654 prijave štete iz finansijske branše od 2015. do 2021. godine u visini od ukupno 870 miliona evra. Sajber slučajevi leže pritom sa 12 posto sume šteta na prvom mjestu.

„Ko danas kao kriminalac još hoće da pljačka banku ili razbija bankomat je ustvari dobro glup“ kaže stručnjak za podvode Kirsch. „Jer radi se o nepotrebnom riziku za jedan u pravilu mnogo manji plijen.“

Međutim upravo je broj razbijanja bankomata jako porastao. BKA je prošle godine izvještavao o 414 slučajeva u Njemačkoj što je najveći broj od početka statističkog praćenja 2005. godine.

U poređenju sa pljačkom banke, napad na automat sa gledišta počinitelja je manje riskantan: Eksploziv se podmeće pretežno u noći bez svjedoka u blizini a osim toga su kazne za pljačke – dakle klasične pljačke banki – više. o
Kod razbijanja automata u međuvremenu se odvija prva igra mačke i miša između banki i počinilaca. „Kod oko 40 posto napada na bankomate kriminalci u međuvremenu upotrebljavaju čvrsti eksploziv“, kaže jedna govornica R+V osiguranja kod koga su osigurane mnoge Volks i Raiffeisen banke. „Do prije dvije godine je za razbijanje korišten još pretežno gas.“ kad bi počinioci ubacili dovoljno gasa u automat dolazilo je do paljenja.

Međutim u međuvremenu su mnogi bankomati tehnički tako rafinirani da mašine neutrališu eksplozivni gas i mogu spriječiti eksploziju. Čvrsti eksploziv međutim pravi ogromne štete, ne govoreći o opasnosti za život susjeda.

R+V osiguranje zbog toga preporučuje bankama rješenje slično bunkeru: slobodno stojeći paviljon iz armiranog betona. „Struktura u obliku prstena sastoji se iz 15 cm debelog betona i teži deset tona“, objašnjava govornica. „Sa uobičajenim eksplozivnim sredstvima ne može se ništa postići.“

Međutim kriminalna scena je naučila da se bankomati ne mogu samo razbijati: Trenutno postoji i „Jackpotting“ na daljinsko upravljanje. Pritom kriminalci preko mrežnih servera preuzimaju kontrolu nad bankomatima.

spiegel.de