Kolone pristalica nezavisnosti nadomak Barcelone

Agencije
Autor 18.10.2019. u 11:02

Kolone pristalica nezavisnosti nadomak Barcelone

Foto: EPA-EFE

Tokom četvrtog dana protesta protiv presuda katalonskim liderima došlo je do sukoba zagovarača nezavisnosti i desničara.

Glavni katalonski grad Barcelona i peti dan zaredom priprema se za proteste koji su počeli nakon što Vrhovni sud Španije izrekao zatvorske kazne separatističkim liderima, prenosi Anadolija.

Očekuje se da će nekoliko desetaka hiljada pristalica nezavisnosti, koji su u pet marševa iz gradova unutrašnjosti Katalonije krenuli prema Barceloni, stići centar prijestolnice u petak popodne. Njima će se na masovnom protestu priključiti studenti i radnici.

Vlasti u Madridu potvrdile su da je 46 letova u Kataloniju i izvan nje otkazano u petak zbog općeg štrajka na koji su pozvali sindikati koji su zagovornici nezavisnosti.

Separatističke pristalice su, također, blokirale granicu s Francuskom na glavnom prelazu La Jonquera.

Novi sukobi s policijom izbili su u Barceloni u četvrtak kasno uvečer kada je masa krajnje desnih aktivista protivnika nezavisnosti Katalonije pokušala uletjeti na veliki separatistički protest. Zdravstvene ustanove u regiji objavile da je 18 ljudi povrijeđeno, dok su iz katalonske policije kazali da je uhapšeno 11 demonstranata.

Uprkos tom sukobu te zapaljenim kontejnerima i policijskoj intervenciji, u Kataloniji nisu zabilježeni veći neredi kao prethodna tri dana, prenosi Hina.

U centru Barcelone održana su dva protesta suprotstavljenih grupa.

Protesti s loptama

Odbori za odbranu Republike – CDR, organizacija katalonskih zagovornika nezavisnosti, koja je nasilno protestirala posljednja dva dana, sazvala je novi masovni skup, kojem se odazvalo oko 13.000 osoba, podatak je gradske policije.

Znatno manji skup održali su pobornici jedinstvene Španije, koji su prvi put izašli na ulicu nakon presuda katalonskim zagovornicima nezavisnosti donesenim u ponedjeljak.

Za razliku od srijede, kada je CDR preko društvenih mreža pozvao demonstrante da dođu s bijelim rolama toaletnog papira, kako bi bacajući ih u zrak poručili kako je “još puno toga ostalo za počistiti u Kataloniji“, misleći, između ostalog, na odlazak španske policije, ovaj put su pozvali aktiviste da dođu s loptama.

“Republikanska olimpijada“, kako su ju nazvali, simbolizirala je Olimpijske igre iz 1936. godine, koje je organizirala Njemačka pod vodstvom Adolfa Hitlera, a na koje se tadašanja Republika Španija, pod socijalističkom vladom, nije bila odazvala, bojkotirajući ih.

U Barceloni je bila organizirala protestne paralelne igre, no upravo tada je počeo građanski rat.

Na tom su skupu u četvrtak bile istaknute i republikanske zastave s crvenom petokrakom.

Koračnica iz Francovog vremena

Na drugom skupu je manja grupa demonstranata imala španske zastave sa simbolom režima diktatora Francisca Franca, koji je upravljao Španijom od pobjede u ratu 1939. do smrti 1975. godine, prilikom čega je pjevala koračnicu iz tog vremena.

Interventna policija je na nastojala kordonom i gradskim patrolama spriječiti eventualni sukob.

Nakon što je završio i drugi skup, radikalni pojedinci s obje strane, zamaskiranih lica i naoružani kamenjem i palicama, rastrčali su se po gradu tražeći jedni druge.

Zapaljeno je više kontejnera, a policija je rastjerivala nasilne demonstrante.

Ljekarsku pomoć je zatražilo 11 osoba, saopćila je hitna pomoć.

Istovremeno je u gradu Gironi, gdje je CDR također održao demonstracije, došlo do sukoba učesnika protesta s policijom, kada su se namjeravali približiti zgradi predstavništva španske Vlade.

Oko 80 demonstranata je postavilo barikade i kamenjem gađalo policiju, koja je odgovorila pendrecima i oruđem za rastjerivanje mase.

Tamo su povrijeđene dvije osobe.

Predsjednik katalonske Vlade Quim Torra navečer je u intervjuu za katalonsku javnu televiziju TV3 rekao kako će do kraja svog mandata, do decembra 2021. godine, nastojati organizirati novi referendum o nezavisnosti te uspostaviti “Republiku Kataloniju”.

“Uvijek moramo ostati na nenasilnom putu“, istaknuo je Torra, nakon što je i dan ranije pozvao demonstrante na mirna okupljanja.

Stotine povrijeđenih i uhapšenih

U ponedjeljak je Vrhovni sud u Madridu osudio devet katalonskih zvaničnika na zatvorske kazne od devet do 13 godina, zbog organiziranja referenduma o nezavisnosti 2017. godine.

Taj referendum je bio zabranio Ustavni sud, kao i posljedično proglašenje “Republike Katalonije”.

Osuđeni su zbog poticanja stanovništva na ustanak i trošenja javnog novca za organiziranje zabranjenog referenduma.

Još troje zvaničnika osuđeno je na zabranu vršenja javnih funkcija i novčane kazne.

Od ponedjeljka je na protestima zagovornika nezavisnosti povrijeđeno više od 250 osoba, a uhapšeno njih oko 100.

Španski ministar unutrašnjih poslova kazao je u četvrtak kako su u posljednja tri dana povrijeđena 194 policajca.

U petak će u Kataloniji biti organiziran masovni protest i generalni štrajk, kojim zagovornici nezavisnosti traže oslobađanje zatvorenih čelnika te zahtijevaju dogovorni referendum o samostalnosti.

Španski premijer Pedro Sanchez poručio je u srijedu kako osuđeni zvaničnici moraju odslužiti kazne, čime je odbio zahtjev za amnestijom.

Podjele oko pune nezavisnosti

Stanovnici Katalonije, pokrajine na sjeveroistoku Španije s oko 7,5 miliona stanovnika, podijeljeni su oko pune nezavisnosti.

Nakon što je Španija nakon Francove smrti prešla iz diktature u demokratiju 1978. godine, Katalonija je postala jedna od 17 autonomnih pokrajina.

Ima svoju vladu, parlament, policiju, škole, bolnice, a katalonski jezik je služben u tamošnjim institucijama.

Centralna vlada u Madridu upravlja vanjskom, odbrambenom i fiskalnom politikom.

Vrhovni sud, čije su sudije osudile katalonske političare, poručio je u ponedjeljak kako aktuelni Ustav, usvojen 1978. godine, ne dopušta referendume o nezavisnosti u autonomnim pokrajinama.

Aljazeera Balkans

Agencije
Autor 18.10.2019. u 11:02

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija