Kongres počinje rad, čeka se izjašnjenje o Siriji

Pažnja svetske javnosti u ponedjeljak je usmjerena posebno ka Kongresu SAD, koji počinje rad nakon ljetne pauze, a kongresmeni bi trebalo da se izjasne o prijedlogu predsjednika Baracka Obame da SAD vojno intervenišu u Siriji.

Washington navodi da nema potrebe čekati izvještaj inspektora UNa- iz Sirije jer je sa sigurnošću utvrđeno da su snage sirijskog predsjednika Bashara al-Assada u napadima u Damasku upotrijebile hemijsko oružje. Zato predlaže ograničenu vojnu intervenciju koja bi trajala najviše 60 dana, uz mogućnost produženja na 90, ali bez razmještanja snaga na tlu.

U ponedjeljak bi o tome trebao raspravljati Senat, a rezoluciju mora prihvatiti i Predstavnički dom.

Istovremeno, Turska vojska počela je izgradnju nove vojne baze na vrhu planine Kel, u blizini sirijskog priobalnog grada Latakije. U tu oblast stižu i tenkovi i druga oklopna vozila. Suočeni sa rizcima po stabilnost čitavog Bliskog istoka, predstavnici Iraka i Irana, sa konferencije u Bagdadu poslali su upozoravajuće poruke:

“Vjerujemo da vojni napadi neće donijeti rješenje za Siriju, te da može zapaliti vatru koja će se proširiti na Irak i susjedne države. Pravi put je ići ka mirovnoj inicijativi”, kaže predsjednik Skupštine Irana Osama al-Nujafi.

“Uopšte ne razumijem zbog čega oni koji kažu “sve opcije su na stolu”, ne razumiju da su civilizovane države prije 65 godina ograničile opcije i primjenu sile odbacile kao nelegalnu praksu“, rekao je ministar inostranih poslova Irana Džavad Zarif.

“Pogoršavanje krize, eksalacija sukoba u Siriji, i strano mješanje će direktno uticati na susjedne države u regiji, uključujući i Irak, koji će imati posljedice na sigurnosnom i humanitarnom nivou. Irak već sada je primio više od 207.000 sirijskih izbjeglica i očekuje se da će taj broj rasti. Takođe, realna je opasnost povezivanja terorističkih grupa između dvije države. To je ono zbog čega smo ozbiljno zabrinuti”, izjavio je irački šef diplomatije Hošijar Zebari.

Sirijski ministar spoljnih posova Valid Mualem u ponedjeljak u Moskvi razgovara sa svojim ruskim kolegom Sergejom Lavrovim o situaciji u Siriji.

Moskva, koja podržava Asadov režim, smatra da bi vojna akcija protiv Damaska, što traže SAD i Francuska, mogla destabilizovati cijeli region.

Rusija je takođe izrazila sumnju u tvrdnje SAD i njihovih saveznika da su za hemijske napade 21. avgusta blizu Damaska odgovorne sirijske vlasti.

Mualemova posjeta uslijedila je nekoliko dana nakon završetka samita G20 u Sankt Peterburgu kada se prisutni nisu saglasili o tome kako djelovati prema Siriji.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin sreo se tokom samita sa američkim predsjednikom Barakom Obamom, ali je poslije sastanka rekao da je svako ostao pri svojim stavovima.

Rusija, koja od početka sukoba prije dvije i po godine podržava Damask, do sada je zajedno sa Kinom blokirala svaku odluku u Vijeću sigurnosti UN koja bi odredila sankcije ili kaznenu akciju protiv predsjednika Asada.

Francuska je snažno poduprla napade na Siriju, ali je najavila da će pričekati izvještaj UN-a o hemijskom oružju. Britanski premijer David Cameron također je podržao akciju, ali je nije odobrio parlament.

Turska podržava primjenu sile, a arapske države u regiji kažu da Assada treba kazniti, iako nisu eksplicitno dale podršku vojnom napadu.

Evropski ministri vanjskih poslova pozvali su na ‘jasan i snažan odgovor’ na napade u Siriji, ali nisu pojasnili o kakvu bi odgovoru moglo biti riječ.

Sirijski predsjednik Bashar al-Assad odbio je tvrdnje da njegove snage stoje iza napada hemijskim oružjem prošloga mjeseca u Damasku. Upozorio je da će se braniti od svake vrste napada.