Kontroverzni potezi vlade Izraela i upozorenja na ‘nasilne sukobe’

Izdvajamo

• Netanjahuova koalicija traži najopsežniju reviziju izraelskog pravnog sistema od njegovog osnivanja, ukazuje CNN, ističući kako bi najznačajnija promjena omogućila većini u Knesetu da poništi presude Vrhovnog suda. Reforme također nastoje promijeniti način izbora sudija i ukloniti nezavisne pravne savjetnike vladinih ministarstava, čija su mišljenja obavezujuća.

Povezani članci

• Ukrajina: Demonstranti napuštaju Gradsku vijećnicu, glavni štab revolucije
• Belgijski sud odlučuje o izručenju Puigdemonta i ministara
• Proglašeno izvanredno stanje na Sinaju: Zatvoren je egipatski granični prijelaz Rafa
• Morgan Stanley upozorava: Trgovinski rat bi svjetsko gospodarstvo mogao uskoro gurnuti u recesiju
• Napad s poluotoka Sinaj: Iron Dome uništio rakete ispaljene na Izrael
• Gantzova koalicija: Bit ćemo paklena opozicija Netanyahuu

Foto: Abir Sultan/AFP/Getty Images

Uprkos protestima i upozorenjima da se Izrael vjerovatno suočava sa “nasilnim sukobom”, vlada premijera Benjamina Netanjahua (Netanyahu) je 13. februara zvanično pokrenula sporni plan za reviziju pravnog sistema zemlje. Kritičari upozoravaju da će reforma dati apsolutnu moć najdesnijoj vladi u istoriji zemlje.

Odvojeno i usred sve intenzivnijih palestinsko-izraelskih sukoba, Netanjahu je u nedjelju retroaktivno legalizovao takozvana “divlja” jevrejska naselja na Zapadnoj obali čije širenje je, prema upozorenjima američkih zvaničnika, prepreka miru, pišu svjetski mediji.

‘Nema demokratije bez jednakosti’

Desetine hiljada Izraelaca protestovalo je u ponedjeljak, 13. februara, ispred Kneseta u Jerusalemu, usred upozorenja da plan premijera Netanjahua da oslabi pravosuđe rizikuje “društveni kolaps” Izraela, istakao je CNN.

Demonstranti su držali natpise s porukama poput “nema demokratije bez jednakosti” i “uništavanje zemlje da bi se izbjeglo suđenje”, što se odnosi na pretpostavke da planovima o reformi pravosuđa, Netanjahu nastoji da zaustavi suđenja na kojima se tereti za korupciju.

Protesti ispred Kneseta protiv reforme pravosuđa, 13. februar 2023.

Uprkos protestu i molbi predsjednika Isaka Hercoga (Isaac Herzog) noć ranije, da ne započinje zakonodavni proces, vlada je u ponedjeljak u parlamentu počela s iznošenjem nacrta zakona. Hercog je upozorio da je Izrael “na ivici ustavnog i društvenog kolapsa” i da se vjerovatno suočava sa “nasilnim sukobom”.

Netanjahuova koalicija traži najopsežniju reviziju izraelskog pravnog sistema od njegovog osnivanja, ukazuje CNN, ističući kako bi najznačajnija promjena omogućila većini u Knesetu da poništi presude Vrhovnog suda. Reforme također nastoje promijeniti način izbora sudija i ukloniti nezavisne pravne savjetnike vladinih ministarstava, čija su mišljenja obavezujuća.

Uprkos protestu i molbi predsjednika Isaka Hercoga (Isaac Herzog) noć ranije, da ne započinje zakonodavni proces, vlada je u ponedjeljak u parlamentu počela s iznošenjem nacrta zakona. Hercog je upozorio da je Izrael “na ivici ustavnog i društvenog kolapsa” i da se vjerovatno suočava sa “nasilnim sukobom”.

Netanjahuova koalicija traži najopsežniju reviziju izraelskog pravnog sistema od njegovog osnivanja, ukazuje CNN, ističući kako bi najznačajnija promjena omogućila većini u Knesetu da poništi presude Vrhovnog suda. Reforme također nastoje promijeniti način izbora sudija i ukloniti nezavisne pravne savjetnike vladinih ministarstava, čija su mišljenja obavezujuća.

Iako su opozicioni poslanici u parlamentu skandirali “sramota”, nacrt zakona je prošao na glasanju u parlamentarnom Odboru za ustav, pravo i pravdu i naći će se na prvom čitanju u punom Knesetu, vjerovatno u srijedu, 15. februara, javio je CNN uz pojašnjenje da je izraelskim zakonima potrebno tri glasanja u Knesetu prije nego što postanu zakon. Proces obično traje mjesecima.

Talas demonstracija

Predložene reforme pravosuđa izazvale su višesedmične masovne proteste i protivljenja skoro svih slojeva izraelskog društva, a reagovao je i američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden), rekavši u nedjelju (12. februara) da je izraelska demokratija izgrađena na konsenzusu i nezavisnom pravosuđu, piše Asošiejtid pres (The Associated Press).

Iako Netanjahu i njegove pristalice tvrde da su predložene reforme neophodne kako bi se “obuzdalo pravosuđe koje ima previše ovlasti”, njegovi kritičari kažu da će plan oštetiti krhki sistem demokratske kontrole i ravnoteže u zemlji i da će na kraju dati apsolutnu moć najdesnijoj vladi u istoriji zemlje.

Kontroverzni planovi vlade su izazvali nezabilježen talas demonstracija širom zemlje, ističe AP i dodaje da su se na desetine hiljada ljudi okupljali u Tel Avivu i drugim gradovima svake subote navečer tokom proteklih šest sedmica.

Protiv plana su protestovale uticajne grupe, poput penzionisanih vojnih zvaničnika, bivših sudaca, tužilaca i savjetnika za nacionalnu sigurnost, te učitelji i studenti.

Kritičari kažu da plan stavlja zemlju na autoritarni put sličan demokratskom nazadovanju koje se dogodilo u Poljskoj i Mađarskoj.

Revizija bi donijela politizaciju pravosuđa, odnosno mogla bi otvoriti put vladajućoj stranci ili koaliciji u vladi da usvoji sve zakone koje želi, upozorio je Amir Fuks (Fuchs), viši istraživač na Izraelskom institutu za demokratiju.

Nasilje na Zapadnoj obali

Dok su protesti unutar Izraela fokusirani na Netanjahua i njegove planove da proširi političku kontrolu nad pravosuđem, Palestinci i međunarodne grupe za ljudska prava već dugo optužuju Izrael za antidemokratske postupke, uključujući “činjenje zločina apartheida” na Zapadnoj obali, ukazuje Vašington post (The Washington Post).

Plan vlade o reformi pravosuđa koji je podijelio izraelsko društvo, dolazi u trenutku povećanog nasilja na okupiranoj Zapadnoj obali, ističe list dodajući da su američki obavještajni zvaničnici ranije ovog mjeseca upozorili da bi nasilje moglo eskalirati u pravi palestinski ustanak.

Prema podacima palestinskog Crvenog polumjeseca, izraelske snage su od početka godine ubile više od 45 Palestinaca na Zapadnoj obali, što je najveća stopa ubistava posljednjih godina.

Izraelske snage su u ponedjeljak rano ujutro upale u palestinski grad Nablus i ubile 21-godišnjeg muškarca te ranile i uhapsile nekoliko drugih, navelo je palestinsko ministarstvo zdravlja.

Dan ranije, dodaje Vašington post, izraelske snage sigurnosti ubile su 14-godišnjeg dječaka u izbjegličkom kampu Jenin tokom racije na sjeverni grad na Zapadnoj obali, a u subotu su jevrejski doseljenici ustrijelili 27-godišnjeg Palestinca.

Legalizacija ‘divljih’ naselja

Usred porasta izraelsko-palestinskog nasilja i serije napada u istočnom Jerusalemu, izraelski sigurnosni kabinet objavio je u nedjelju 12. februara, da će legalizovati devet takozvanih “divljih” naselja na okupiranoj Zapadnoj koja su izgrađena bez odobrenja izraelske vlade, piše agencija Frans pres (Agence France-Presse).

“Ove zajednice postoje godinama, neke postoje decenijama”, navodi se u izjavi premijera Netanjahua i dodaje da je “sigurnosni kabinet donio niz dodatnih odluka u okviru odlučne borbe protiv terorizma”, uključujući jačanje sigurnosnih snaga u Jerusalemu.

Netanjahu je ranije u nedjelju tokom sastanka svoje vlade rekao da želi “ojačati naselja”, koja su nezakonita prema međunarodnom pravu, piše AFP, dodajući da više od 475.000 Izraelaca živi u naseljima na Zapadnoj obali, koja je dom za 2,8 miliona Palestinaca.

Netanjahu je također najavio da njegova vlada želi parlamentu ove sedmice podnijeti zakon kojim se ukida izraelsko državljanstvo izraelskim Arapima i Palestincima koji imaju status rezidenta u istočnom Jerusalemu, dijelu grada koji je anektirao Izrael.

Najave dolaze usred pojačanog izbijanja izraelsko-palestinskog nasilja, naglašava agencija i dodaje da je u petak u Ramotu, jevrejskom naselju u istočnom Jerusalemu, Palestinac ubio troje Izraelaca, uključujući dvoje djece.

Sukob je od početka godine odnio živote najmanje 46 Palestinaca, uključujući borce i civile, devet izraelskih civila i jednu Ukrajinku, prema podacima AFP-a na osnovu zvaničnih izraelskih i palestinskih izvora.

Prepreka miru

Osim što je retroaktivno odobrio devet jevrejskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, Izrael je u nedjelju, 12. februara najavio i masovnu izgradnju novih domova unutar postojećih naselja, napisao Rojters (Reuters).

Posljednjih godina podignuto je na desetine novih naselja bez dopuštenja vlade, ističe agencija i dodaje da je neka naselja srušila policija, a druga retroaktivno odobrila.

Njih devet odobrenih u nedjelju je prvi takav potez nove vlade premijera Netanjahua koji je, naglašava Rojters, već nakon izbora u novembru nagovijestio ekstremno desničarski stav.

U saopštenju iz Netanjahuovog kabineta se navodi da će se Odbor za planiranje sastati u narednim danima kako bi odobrio izgradnju novih kuća u jevrejskim naseljima. Ministar finansija krajnje desnice Bezalel Smotrič (Smotrich) rekao je da će biti izgrađeno oko 10.000 domova.

Ovi potezi izraelske vlade će, prema ocjeni Rojtersa, vjerovatno izazvati protivljenje SAD. Agencija podsjeća da je američki ambasador Tomas Nides (Thomas Nides) prošlog mjeseca jasno dao do znanja da će se američka administracija usprotiviti takvim potezima.

“Želimo održati viziju dvodržavnog rješenja na životu. On (Netanjahu) razumije da mi razumijemo da masovno širenje naselja neće postići taj cilj”, rekao je Nides.

Prošlog mjeseca američki državni sekretar Entoni Blinken (Antony) također je kritikovao naseljavanje na okupiranoj Zapadnoj obali kao prepreku miru.

Međunarodna zajednica smatra da su, prema međunarodnom pravu, sva jevrejska naselja na Zapadnoj obali nelegalna iako Izrael to osporava, ukazuje BBC.

Palestinci vide naselja kao glavnu prepreku mirovnom sporazumu s Izraelom i žele da se sva naselja i ispostave uklone sa Zapadne obale i istočnog Jerusalema, što traže za buduću palestinsku državu.

Izrael je, naglašava britanski javni servis, izgradio oko 140 naselja otkako je okupirao Zapadnu obalu i istočni Jerusalem u bliskoistočnom ratu 1967. godine.

RSE