Korona košta njemačko gospodarstvo oko 350 milijardi evra

Povezani članci

• Američka vojska: Izvještaj Amnesty Internationala o Mosulu “neodgovoran”
• Četiri scenarija
• Može li Trump da ukine sticanje državljanstva rođenjem?
• Sud blokirao Trumpovu novu mjeru o azilu
• Ograničenja Bidenove administracije za eksploataciju nafte i plina na Aljasci
• Predstavnici zemalja članica UN-a u dresovima reprezentacija prisustvovali sastanku

Mnogi građani su se iz opreza suzdržavali od kupovine – Foto: Clara Margais / picture alliance/dpa

Pandemija je prema preračunima IW-a već dovela do ogromnih šteta. Za 2022. njemačka vlada računa sa još slabijim rastom nešto što se do sada pretpostavljalo.

Piše: Antje Blinda/dpa – spiegel.de  – 23.01.2022.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Pandemija korona prouzročila je golemu gospodarsku štetu u posljednje dvije godine. Institut za njemačku ekonomiju (IW) u Kölnu u analizi dolazi do zaključka da je gubitak dodane vrijednosti oko 350 milijardi eura. Veliki dio toga je zbog gubitaka u privatnoj potrošnji, dijelom zbog mjera izolacije.

Čak iako bi se na kraju 2022. godine kod bruto domaćeg proizvoda opet dostigao nivo od prije krize postoji i tada još „markantan nedostatak“ u gospodarskom učinku u poređenju sa tim šta bi bilo da nije bilo pandemije, stoji u jednom kratkom izvještaju IW. »Samo snažnim gospodarskim rastom u sljedećih nekoliko godina praznine u stvaranju vrijednosti i prihodima koji su proizašle iz pandemije mogu se malo po malo zatvoriti.«

Nova njemačka vlada računa za ovu godinu sa slabijim gospodarskim rastom u zemlji. Kako je Deutsche Presse-Agentur saznala iz vladinih krugova, vlada računu sada sa rastom bruto domaćeg proizvoda od 3,6 posto. Prethodna vlada je u jesen još polazila od 4,1 posto rasta  u ovoj godini. Prognoza je dio godišnjeg gospodarskog izvješća o kojem bi Vlada trebala odlučivati ​​u srijedu.

• 2021. njemačko gospodarstvo ponovno je raslo s rastom od 2,7 posto. Međutim, rast bruto domaćeg proizvoda koji je na temelju prvih podataka izvijestio Federalni zavod za statistiku bio je niži od očekivanog.
• U kriznoj godini 2020. učinak gospodarstva prema najnovijim podacima pao je za 4,6 posto. Na gospodarstvo je prvenstveno utjecalo zatvaranje u cijeloj zemlji, kao i prekinuti lanci opskrbe i prekidi proizvodnje u proljeće 2020. nakon izbijanja pandemije. Političari su se odlučili na mjere pomoći vrijedne milijarde kako bi ublažili posljedice za radna mjesta i tvrtke.

Istraživačka i konsultantska firma Prognos prognozirala je početkom januara da bi bruto domaći proizvod mogao rasti u 2022. za 4,0 posto i 2023. za 2,8 posto. Za 2024. očekuje se porast od 1,4 posto.

Kod privatne potrošnje došlo je do izmjena ponašanja

Prema izračunu IW modela, moglo je u proteklih osam kvartala nastupiti smanjenje privatne potrošnje u Njemačkoj od ukupno 270 milijardi evra. Kod privatne potrošnje došlo je i do „promjena ponašanja“, objasnio je autor analize Michael Grömling. To znači da čak i da su kina, kazališta i restorani ponovno otvoreni, mnogi građani, zbog opreza, suzdržali bi se od odlaska u kino ili restoran.

Za vrijeme pandemije kvota štednje privatnih domaćinstava je znatno porasla – znači: Potrošači su novac ostavljali na stranu. U godišnjem izvještaju “Wirtschaftswise” kaže se da ako bi ograničenja uslovljena pandemijom ili duže trajuća uska grla u isporukama i kapacitetima bila brže prebrođena moglo bi „akumulirana“ potrošačka i investiciona potražnja obezbjediti dinamičan uzlet.

Jer za vrijeme pandemije znatno manje je i investirano. Prema studiji IW kod takozvanih bruto investicija u postrojenja naprimjer u mašine bilo je „primjetnih smanjenja“. Da nije bilo pandemije ukupne investicije u Njemačkoj u prethodne dvije godine bile bi oko 60 milijardi evra više. Ovo dugoročno djeluje usporavajuće na gospodarski razvoj.

Doduše prema IW gubicima kod privatne potrošnje i kod investicija stoje nasuprot snažni impulsi sa strane državne potrošnje – preko konjukturnih paketa i dodatnih izdataka uslovljenih pandemijom. I od izvoza su došli vidljivo pozitivni konjukturni impulsi.

Ipak proizilazi nedostatak novostvorene vrijednosti od skoro 350 milijardi evra. I u slijedećim kvartalima doći će do značajnih gubitaka – u poređenju sa vremenom bez pandemije. Gubici bi mogli samo u prvom kvartalu 2022. iznositi daljih 50 milijardi evra, ako bi se kao posledica talasa Omikrona došlo do značajnih negativnih posledica za gospodarski život.

spiegel.de