Kriza lire i inflacija: Turska u spirali pada

Povezani članci

• Predsjednik Slovenije najavio parlamentarne izbore za april
• Izaelska vojska srušila tunel Hamasa u pojasu Gaze
• O novom papi će odlučivati 117 kardinala
• Masovna hapšenja u Belorusiji zbog napada na ruski avion
•  Američko nacionalno groblje Arlington
• Assange doživio blaži moždani udar

Foto:Getty Images-Istanbul

Monetarna kriza u Turskoj opterećuje realno gospodarstvo: Firme javljaju platežnu nesposobnost, cijene prehrane i struje drastično rastu. Međutim predsjednik Erdogan odupire se temeljitim reformama.

Piše: Maximilian Popp, Istanbul
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan pronašao je proteklih tjedana više krivaca za pad turskog gospodarstva. Kao što su SAD koje su Turskoj najavile „gospodarski rat“. Ili rejting agenture, ti „hohštapleri“ i „iznuđivači“ koji prljaju imidž njegove zemlje. Tu je također i „finansijski lobi“.

Samo kod sebe samoga Erdogan nije našao nikakvu grešku.

Lira je od početka godine u odnosu na dolar izgubila skoro polovinu vrijednosti. Inflacija se u augustu popela na 18% – najviša vrijednost od 2003. godine. Vlada širi parole izdržljivosti: „Nećemo se predati“, rekao je Erdogan nedavno na putu u centralnu Aziju. „Mi ćemo pobijediti.“

U međuvremenu se monetarna kriza sve više širi u gospodarsku krizu: Turska preduzeća koja su veliki dio svojih kredita uzeli u dolarima i evru jedva mogu podmirivati svoje dugove. Proizvođač obuće Hotic i iznajmljivač auta Derindere objavili su krajem tjedna finansijske probleme. Energetski koncern Bis Enerji isključio je centralu u mjestu Bursa pošto je zapao u platežnu nesposobnost. Novine moraju zaustaviti prodaju pošto je papair postao preskup.

Cijene struje su od 1. septembra porasle 14% za industriju i 9% za privatna domaćinstva. I prehrana i odjeća poskupljuju. Neki proizvođači prehrane već su smanjili količine u njihovom pakovanju i time skriveno povećale cijene. Turisti storniraju putovanja u Evropu jer su zbog kursa valuta postala preskupa.

Erdogan međutim i dalje vjeruje da će krizu prebroditi. On zazire od strukturalnih reformi kakve zahtjeva većina ekonomista. Njegova vlada je do sada uradila samo kozmetičke promjene.

Ministarstvo finansija obavezalo je izvoznike da u slijedećih pola godine osam desetina njihovih prijema deponuju u turskim bankama. Porez na imovinu u devizama povećan je sa 18 na 20 posto. Uredi su započeli istrage protiv firmi koji su iznadprosječno povećali cijene – što jedva može poboljšati povjerenje ulagača u tursku pravnu državu.

Investitori sa zebnjom čekaju 13. septembar kada će Centralna banka ponovo urediti svoju novčanu politiku. Eksperti su jedinstveni u ocjeni da samo masivno povećanje kamata može zaustaviti pad lire. Pitanje je hoće li predsjednik to dozvoliti. On bi htio da se pred građanima prije regionalnih izbora u proljeće 2019. pohvali podacima o rastu.

Sistem Erdogan u ovoj krizi dolazi na svoje granice. Predsjednik je konjukturu u prvim godinama svoga mandata podsticao milijardskim investicijama u građevinsku industriju. Dao je da se prave putevi, gradske četvrti, bolnice. U oktobru se u Istanbulu otvara najveći aerodrum na svijetu. Pošto je u turskom privatnom gospodarstvu bila ograničena količina novca Erdogan je novac pozajmljivao iz inostranstva, iz Evrope i SAD.

Radikalna politika rasta bila je uspješna dok je lira bila stabilna i dolazio kapital iz inostranstva. Međutim zemlja se sada našla u opasnoj spirali pada.

Erdogan je svojim tiradama protiv Zapada, represijama protiv opozicije i intervencijama u politiku kamata uzdrmao povjerenje ulagača. Između 2015. i 2017. direktne investicije iz inostranstva pale su skoro za polovinu na deset milijardi dolara.

Rejting agentura Standard & Poor’s snizila je kreditnu sposobnost Turske na najniži nivo. Turska je zamjenila Argentinu na poziciji najriskantnijeg tržišta državnih obveznica na svijetu. Za vladu u Ankari sve je skuplje pozajmiti svjež novac za građevinske projekte.

Ministar finansija Berat Albayrak upravo sada je ustvrdio da je njegova zemlja prevazišla krizu. Međutim sve ukazuje na to da ljudima u Turskoj najteži rezovi tek predstoje. Holandska banka ABN računa u jednom aktuelnom izvještaju sa tim da će lira do kraja godine izgubiti daljih 20 % na vrijednosti a da će gospodarstvo imati 2019. pad od 3%.

Ukoliko bi kriza prešla i na dosada prilično stabilne turske banke gospodarski sistem bi mogao biti konačno uzdrman. „Turska je dospjela u pravu oluju“, pišu analitičari ABN.

spiegel.de