Kriza u Ukrajini: Kremlj i red vožnje za rat

Povezani članci

• Novom vladom Erdogan nagoveštava promenu ekonomske politike
• Napad na hotel u Egiptu: Jedan napadač ubijen, drugi ranjen, povrijeđeno troje turista
• Sobranje počinje sjednicu o ustavnim amandmanima
• Britanski poslanici glasali protiv Bregzita bez sporazuma
• SAD neće pokrenuti postupak protiv vojnika koji su greškom ubili 10 civila u Afganistanu
• Desetak mrtvih u napadu na bagdadske hotele

Foto: Reuters

Piše: Benjamin Bidder, Moskva spiegel.de

Uredio: Ešref Zaimbegović

Prema podacima uglednog moskovskog dnevnika “Nowaja Gaseta” izgleda da je Rusija već dugo planirala eskalaciju u Ukrajini. „Ovaj scenario je napisan prije nego što je Viktor Janukovič bio svrgnut“, rekao je glavni urednik novina Dmitrij Muratov.

Listu je pao u ruke odgovarajući strategijski papir iz Kremlja. U jednoj emisiji radio stanice Eho Moskve Muratov je citirao neke najznačajnije izvode iz papira koji opisuju ukrajinsku strategiju Kremlja. Morala bi se „podržati centrifugalna nastojanja raznih regiona u zemlji sa ciljem da se inicira priključenje istočnih oblasti Rusiji.“ Pritom glavni akcenat treba staviti na „Krim i oblast Harkova“. Muratov je najavio da će ovaj papir objaviti slijedeće sedmice.

Na papiru je prizantno to da “Nowaja Gaseta” njegovu izradu datira na period između 4. i 15. februara 2014. Janukovič je međutim smijenjen tek kasnije. Dokument ukazuje da je Kremlj prije pada imao pripremljen scenario za dalji razvoj ukrajinske krize.

Moskovskog partnera Janukoviča autori karakterišu prilično oštro kao “čovjeka bez visokog morala i jake volje”. Sa njegovim padom trebalo se u tom momentu računati.

U papiru se govori i o medijskoj kampanji koja treba da prati operaciju i da opravda rusku intervenciju na istoku i jugu Ukrajine. I stvarno Kremlj je do sada stalno naglašavao da je Krim anektirao kao akt preventivne odbrane. Mjesno stanovništvo se osjećalo ugroženim od ukrajinskih nacionalista, bio je način izražavanja Kremlja.

Cilj je “federalizacija” Ukrajine

Cilj Moskve je – tako je formulisano u dokumentu – je “federalizacija” Ukrajine, zatim pristup jugoistoka Ukrajine carinskoj uniji kojom dominira Rusija i konačno “direktni suverenitet sa pripajanjem Rusiji”. Glavni urednik Muratov tvrdi da je “ u istinitost dokumenta apslutno siguran”.

“Nowaja Gaseta” ima i teoriju o tačnom porijeklu strategijskog papira. On je pripremljan za Kremlj i na njemu je radilo više ljudi, među njima i ruski oligarh imenom Konstantin Malofejev.

Ruski mediji su od izbijanja krize u Ukrajini više puta špekulirali o ulozi Malofejeva. Novinar Oleg Kašin izvještavao je još u maju da je Malofejev pripremao proruski ustanak na Krimu i da je “narodnom gradonačelniku” Sevastopolja prebacio milion dolara.

Ostaje nejasno u kojoj mjeri je Kremlj stvarno preuzeo ideje autora papira. Dosada se u ruskom glavnom gradu pretpostavljalo da Malofejev radi na svoju ruku. Ovaj poslovni čovjek ima probleme sa uredima u Moskvi i protiv njega se vodi istraga. Zato je Malofejev htio da državnu silu umilostivi svojim patriotskim pothvatima.

“Nowaja Gaseta” smatra da je papir dospio do Putinov preko njegovih povjerenika. A on ga smatra dobrim – tako to vidi Muratov.

Malofejev je jedna od najintrigantnijih figura ruskog poslovnog svijeta. 39-godišnji šef investicionog fonda “Marshall-Capital”. Malofejev se smatra „ortodoksnim monarhistom“. U intervjuima se zalaže da se Rusija izjasni kao „pravni naslijednik ruskog imperija“ i da se ponovo uvede carstvo. Ukrajinu smatra „vještačkom tvorevinom stvorenom iz ruina ruskog imperija“.

Malofejev je početkom 2014. odletio za Sevastopolj na Krimu. On sam je opisao ovo putovanje kao hodočašće. Tada je na poluostrvu bila izložena jedna pravoslavna relikvija. Sličan izgovor dala je još jedna ključna figura ukrajinske krize: Igor Strelkov, kasnije “ministar odbrane” samozvane “Narodne republike Donjeck” izjavio je da je došao da se pokloni relikviji izloženoj u Kijevu. Danas Strelkov kaže da je u stvarnosti njegovo putovanje za cilj imalo “izviđanje”. On je dobio pregled o događanjima na Majdanu.

Strelkova i Malofejeva povezuje jedan zajednički poznanik. Zove se Aleksander Borodaj, radio je kao savjetnik za medije Malofejeva i pisao je zajedno sa Strelkovom članke za desničarsko nacionalističke novine “Sawtra”. Borodej je do augusta fungirao kao premijer “Narodne republike Donjeck”.