Latinska Amerika u Zapadu vidi svoju prošlost

Autor 6.2.2012. u 12:08

Latinska Amerika u Zapadu vidi svoju prošlost

Stanovnici Latinske Amerike s čuđenjem, ironijom pa čak i trunkom sažaljenja prate neprestane vijesti o krizi u razvijenim zemljama. S njihovog stanovišta, Europa i Sjedinjene Američke Države iskazuju probleme koji su se nekoć povezivali s njihovom regijom, koja je ne tako davno bila poznata kao vječiti nositelj financijskih kriza i tražitelj paketa spasa.

“Atmosfera na ulicama Pariza je deprimirajuća i očito je da su ljudi zabrinuti za budućnost”, kaže Maria Cristina Terra, brazilska ekonomistica koja je prije četiri godine preselila u Pariz. “Ovo je šok svima nama koji smo Europu smatrali stabilnom i dobrostojećom, a sada je Brazil sušta suprotnost svemu što se ovdje događa.”Stopa nezaposlenosti u Latinskoj Americi 2011. pala je na najnižu razinu u posljednju 21 godinu, na samo 6,8 posto, dok u SAD-u ona iznosi 8,5 posto, a u Europi gotovo 10 posto. Iako gospodarski rast u nekim državama ove regije slabi, druge su i dalje u procvatu. Panama je u prvih devet mjeseci 2011. zabilježila gospodarski rast od 10,5 posto. Argentinsko gospodarstvo u trećem je tromjesečju ostvarilo rast od 9,3 posto. Ovo novo raspoloženje najosjetnije je u Brazilu, koji je nedavno pretekao Britaniju i zauzeo mjesto šestog po veličini gospodarstva na svijetu. Unatoč nekim novijim gospodarskim slabostima, brazilska stopa nezaposlenosti najniža je u povijesti, samo 4,7 posto. Vodeći dnevni list “Veja” u siječnju je na naslovnici slavio činjenicu da svakodnevno 19 osoba postaju milijunaši. Prema nekim mjerilima, financijskom sektoru S?o Paula može pozavidjeti i sam Wall Street. Ovih dana mnogi imućni Brazilci putuju u inozemstvo kako bi se uvjerili u kontrast. “Bio sam u parku Zuccotti i imao sam osjećaj kao da sam se vratio u Latinsku Ameriku, ali 1985. godine”, kaže Matias Spektor, profesor pri sveučilištu Fundaç?o Getulio Vargas u Riju, misleći na park u New Yorku koji je bio sjedište prosvjeda “Okupirajmo Wall Street”. “Opće ozračje nezadovoljstva, nepovjerenje prema višim društvenim slojevima i vladajućima, sve to nisu stvari koje povezujemo sa SAD-om”, priznaje. Naravno, Brazil je u prošlosti bio naviknut na prodike Washingtona zbog problema raznoraznih nejednakosti i neravnopravnosti.

No Brazil je i dalje obilježen golemom prihodovnom nejednakošću i iako je tijekom prošlog desetljeća utrostručio prihod po stanovniku te on sada iznosi oko 12.500 dolara, dio tog porasta ima veze s njegovom precijenjenom valutom. Cijene izvoznih roba Brazila i ostalih latinsko američkih zemalja neće zauvijek ostati tako visoke. No nedavni uspon Latinske Amerike iz krajnjeg siromaštva neke stanovnike ove regije ohrabruje da uzvrate udarac onima koji su tako slobodno dijelili savjete cijeloj regiji. Moisés Naím nam je opisao kako ga je tjeskoba koju je osjetio tijekom boravka u Bruxellesu podsjetila na rane 1990-te, kada je bio venezuelanski ministar za planiranje te pokušavao iznaći rješenje za gospodarski škripac. “Nadajmo se da će Europa uspjeti riješiti ovu krizu kao što je nova Latinska Amerika to naučila”, dodao je i kao primjer naveo brazilske, čileanske i kolumbijske transformacije. I premda Brazil danas zateže svoj gospodarski mišić, nemaju sve njegove susjedne zemlje optimizma na bacanje. Razmotrimo Argentinu, koja je prije sto godina bila jedna od najbogatijih zemalja na svijetu. Prije desetak godina Argentina je doživjela financijski krah. Otad, zahvaljujući i vrtoglavom rastu cijena roba, gospodarski rast nadmašio je čak i susjedni Čile, koji se nerijetko navodi kao uzor. Mnogi stručnjaci tvrde da Argentina svojim stabilnim oporavkom nakon što je zamalo bankrotirala pruža primjer pun nade za Grčku i ostale europske države. No drugi, pak, smatraju da je Argentina još bolji primjer toga kako zemlje mogu naučiti živjeti s činjenicom da su najbolji dani vjerojatno iza njih.”Argentina je predsjednica kluba zemalja opsjednutih svojim padom”, napisao je argentinski akademik Gabriel Sáez u članku na temu kako bi SAD mogao doživjeti “stilsku propast” sličnu argentinskoj. “Stoga nam predstavlja iznimno zadovoljstvo poželjeti dobrodošlicu SAD-u u naše sumorno bratstvo”, dodao je Sáez. “Samo izvolite, sjednite, možete tamo pored Francuske.”

 

The New York Times

Autor 6.2.2012. u 12:08