Lukašenko kritikuje Rusiju. Ne sviđa mu se aneksija Krima i narodne republike

Povezani članci

• Pentagon predlaže Kongresu zatvaranje Guantanama
• SPD – Socijaldemokratska partija Njemačke: Poslednje poglavlje Sarrazina
• Peru uvodi vize za državljane Venecuele
• Srušena kuća Palestinca koji je počinio napad automobilom
• Nemačka gasi poslednje tri nuklearne elektrane
• Iran protiv svakog ometanja nuklearnog sporazuma

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko. | foto: Profimedia.cz

Oštra kritika ruskog postupka prema Ukrajini i aneksije Krima čula se iz usta bjeloruskog vođe Aleksandra Lukašenka u toku njegovog razgovora na TV stanivi Euronews. Minsk, prema predsjedniku, nema interesa na narušavanju teritorijalnog integriteta Ukrajine, ne priznaje samostalnost donbaskih narodnih republika i ne suglasi sa aneksijom Krima.

Izvori: iDNES.cz, ČTK
Preveo: Ešref Zaimbegović

“Nedopustivo je svojevoljno mjenjanje granica tuđe države,” rekao je Lukašenko koji nastoji da bude posrednik u sporu između Kijeva, separatista i Moskve. Bjeloruska metropola je od početka septembra već dva puta ugostila razgovore takozvane kontaktne grupe iz kojih je proizašla obaveza obustave vatre. Primirje traje već mjesec dana i uprkos lokalnim borbama obadvije strane ga poštuju.

Lukašenko je u razgovoru rekao da tvrdnja Moskve o istorijskoj pripadnosti Krima Rusiji nije ispravna. “Prema toj logici Rusija bi morala dati Kazahstanu i Mongoliji većinu svoje teritorije jer su tamo nekada vladali mongolski i tatarski kanovi.,” rekao je bjeloruski predsjednik. Minsk podržava održanje cjelovitosti Ukrajine i odbija aneksiju Krima.

“Granice se ne mogu prekrajati. Zar nismo potpisali niz međunarodnih pravnih akata koji garantuju stabilnost i nepovredivost granica,” pripomenuo je bjeloruski vođa.

Lukašenko je adresirao svoju kritiku na Moskvu dva dana prije dolaska šefa Kremlja Vladimira Putina u Minsk.Najviši predstavnici Bjelorusije, Rusije i Kazahstana razgovarati će u bjeloruskoj metropoli o produbljivanju integracionih procesa u okvirima Evroazijske gospodarske unije. Taj dan će se u Minsku održati i redovna godišnja konferencija na vrhu postsovjetskog Saveza nezavisnih država. Na samit dolazi i delegacija Ukrajine ali do sada nije poznato ko će biti na njenom čelu.

Borbe u Ukrajini se nastavljaju

Na istoku Ukrajine se u međuvremenu nastavljuju žilave borbe i to uprkos ugovorenom primirju. Granatiranje u okolini donjeckog međunarodnog aerodruma u srijedu rezultiralo je sedmoricom poginulih. Prema donjeckom magistratu artiljerijske granate padaju i na stambene zgrade i na mjesne tržnice. Razmjene vatre bilo je i na donjeckoj glavnoj željezničkoj stanici.

Prema donjeckom poslaniku Ivanu Prihodki u Vorošilovskoj gradskoj četvrti su poginule četiri osobe kad je šrapnel pao u stambenu zgradu. Dalje tri osobe su poginule poslije eksplozije mine u nedalekoj prodavnici prehrambenih proizvoda. Artiljerijskim napadima bila je izložena i okolina donjecke željezničke stanice, eksplozije su oštetile vodovodne cijevi i prekinule snabdjevanje električnom energijom okolnih stambenih blokova.

Ukrajinska armija je izjavila da je od početka primirja 5 septembra poginulo na istoku zemlje 49 ukrajinskoh vojnika a 242 su bili ranjeni. “Režim obustave vatre je krhak, svakodnevno dolaze informacije o novim sukobima, razmjeni vatre i borbama. Žrtava je doduše manje ali civili i vojnici ginu svaki dan,” navodi armija.

Gubici među civilima su, prema današnjoj informaciji Ureda visokog komesara UN za izbjeglice (UNHCR), na Donbasu od proglašenja prekida vatre veći od 330 ljudi.

idnes.cz