„Mađarska već odavno nije demokratija“

Povezani članci

• UN: Ebola pobjeđuje u utrci, svijet bi mogao biti suočen s nečuvenom situacijom
• Zamisli najgore
• Velik šumski požar u okolini Černobila ne jenjava
• Svjetska banka odobrila 530 miliona dolara nove pomoći za oporavak Ukrajine
• Barače Obama, preuzmite Vi
• VB: Laburisti žele da parlament ima pravo veta na Brexit

Foto: DPA

Nakon njegove pete pobjede na izborima za premijera Mađarske težnja za moći Viktora Orbana još će se povećati, upozorava nekadašnji EU komesar Laszlo Andor.

Intervju vodila Anja Wehler – Schöck – ipg-journal.de – 07.04.2022.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović 

Laszlo Andor je generalni sekretar Foundation for European Progressive Studies (FEPS). Od 2010. do 2014. bio je komesar EU za zapošljavanje, socijalno i integracije.

Mnogi su se pribojavali da bi Viktor Orban na izborima mogao obezbjediti peti mandat kao premijer Mađarske. To da je on mogao ostvariti rekordnu većinu došlo je za mnoge kao šok. Zašto ujedinjena opozicija nije ostvarila bolje rezultate?

Činjenica da u Mađarskoj prije toga još nikada nije bilo saveza šest partija, pobudila je u mnogim ljudima optimizam da bi opozicija možda još mogla dobiti izbore 2022. Razjedinjenost opozicije na prethodna tri izbora bila je važan faktor za Orbanovu izbornu pobjedu.

Ali naravno bilo je puno toga šta je opozicija ovoga puta mogla bolje uraditi. Kao prvo morali su se osloboditi od više zatrovanih političara iz prošlosti, posebno od nekadašnjeg premijera Ferenca Gyurcsanija. Time su možda mogli za sebe dobiti više birača. I kandidat opozicije Peter Marki – Zay napravio je nekoliko grešaka. On je gubio vrijeme u internim raspravama – prije svega kada je došao rat.

Gledajući na stvarne rezultate izbora sada izgleda kao veoma smiona teza da bi opozicija uopšte mogla dobiti izbore. Sada je važno analizirati strukturne razloge zašto je prava pobjeda opozicije u političkom sistemu Mađarske skoro u osnovi isključena. Vatrena moć bila je jednostavno neravnomjerno raspoređena između dvije strane. Pojedini stručnjaci za izbore kažu da je Orbanova partija Fidesz potrošila osam puta više novca nego opozicija. Kod takve koncentracije sredstava na jednoj strani jedva da se može govoriti o istim šansama i fer konkurenciji.

Orban je napravio izmjene u izbornom sistemu sa ciljem da sebi i svojoj partiji osigura vlast.

Da, te izmjene su urađene 2011. O širokom gerrymanderingu, strategijskom određivanju izbornih jedinica, mnogo je pisano.Manje poznata je uloga koju igra represija prema biračima. Jedna grupa, koja je time veoma pogođena, su Mađari koji žive u inostranstvu.Oni nemaju pravo na glasanje putem pošte nego svoj glas moraju dati osobno u ambasadi ili konzulatu. To  za mnoge čini  glasanje teškim ili nemogućim. Međutim to ne važi za mađarsku manjinu u Transilvaniji, koji mogu glasati putem pošte. Radi se o politički motiviranoj razlici: Etnički Mađari u susjednim zemljama su tendencijski prije u Orbanovom lageru, dok su mađarski iseljenici na zapadu često kritički postavljeni prema njemu.

Treći primjer je potpuno neravnomjeran pristup državnim medijima. U poslednje četiri godine opozicija je dobijala pet minuta u državnom TV da bi se izjasnila, dok su Orban i njegova Fidesz partija praktično bili nonstop na ekranu. Nema debate između različitih kandidata. Vladajuća partija može reći o opoziciji šta hoće i milioni gledalaca neće imati razloga da u to sumnjaju, jer to jedina verzija koju mogu čuti.

Kako se opozicija u budućnosti može jače postaviti?

Po mome mišljenju postoje tri centralna aspekta. Prvo: Jedinstvo je esencijalno. mađarski politički sistem je veoma daleko od proporcionalnog izbornog prava. Ako na jednoj strani imate masivan Fidesz blok potreban je jak opozicioni blok na drugoj strani. Drugo: Važno je pitanje osoba, posebno nosilaca listi. Birači honoriraju svježe, mlađe ličnosti. I oni žele vidjeti više žena – mađarska politika je još uvijek ekstremno muški dominirana, prije svega na konzervativnoj strani.

Treće: sadržaji. Opozicija mora izraditi program koji odgovara većini biračkog tijela. Ono je još uvijek lijevi centar. Kod Marki – Zaya koga bih ja označio kao modernog konzervativca, postoji razlika između njegovih neoliberalnih ubjeđenja i očekivanja većine opozicionih birača koji se orijentišu na socijaldemokratske vrijednosti.

Kako se na izbore odrazio rat u Ukrajini?

Rat je znatno uticao na planiranje izborne kampanje na obje strane. Orban je već godinama bliski saveznik Putina. Na jednu stranu to ovisi o znatnom uvozu ruskog gasa i nafte. Na drugu stranu to međutim ima veze i sa ideologijom: „Istočno otvaranje“ i „Prednosti istočne civilizacije“ kao suprotnost zapadnim vrijednostima su dio narativa, koje Orban i njegovi savjetnici rado koriste.

Nakon izbijanja rata opozicija je pokušala da napadne usku povezanost Orbana i Putina kao i Orbanov otpor protiv podrške Ukrajini. Bez uspjeha. Orban je održao nadmoć. On je objasnio da ovaj konflikt nije naš i da se Mađarska ne treba miješati. Fidesz je čak počeo da optužuje opoziciju za potsticanje rata i predbacio joj da uvlači Mađarsku u rat.kandidat opozicije Marki – Zay nije imao šansu da se odbrani od ove i drugih iskonstruisanih optužbi.

Je li bilo znakova za rusku umiješanost u izbore?

Prije svega moramo se upitati šta znači rusko miješanje. Kada je Orban u februaru posjetio Putina, Putin je na jednoj konferenciji za medije pomenuo da on mađarskoj prodaje gas po povlaštenoj cijeni. Na određeni način ovo se može posmatrati kao miješanje u mađarsku predizbornu kampanju. Jer cijena gasa spada već 20 godina u Mađarskoj u najvažnije teme. Mnoga domaćinstva griju se na gas i cijena je za stanovništvo izuzetno senzibilna tačka. Pitanje, da li se cijena gasa treba regulisati ili ne, stoji već odavno u centru unutrašnjopolitičke debate. Poruka moskovske konferencije za medije na mađarsku javnost zbog toga glasi: Ako se držimo Putina onda ćemo i nadalje dobijati gas po prijateljskoj cijeni.

U svome pobjedničkom govoru Orban je ukrajinskog predsjednika Zelenskog nazvao „protivnikom“. Sada, nekoliko dana kasnije, on se nudi da bude posrednik između Rusije i Ukrajine.

Orban se tako jasno izjasnio za Putina da ga Ukrajina ne bi nikada akceptrirala kao neutralnu instancu. On je izjavio da je spreman da uvoz ruske nafte i gasa plaća u rubljama što su sve druge zemlje EU odbile. Između ukrajinske i mađarske vlade bilo je tako mnogo verbalnih sukoba da nije bilo veliko iznenađenje kada je Orban Zelenskog ubrojao u svoje protivnike. Poslednjih godina Fidesz je stalno napadao navodnu kulturelnu diskriminaciju kojoj su izloženi etnički Mađari u Ukrajini. Treba sumnjati da će se odnosi u dogledno vrijeme poboljšati.

Zajedno sa izborima u nedjelju je u mađarskoj održan refrendum o LGBTI temama. Kako je to uticalo na izbore?

Orban je pokušao da kod svojih birača izazove refleks Pavlova. Dok je većina mađarskog stanovništva tolerantna Fidesz pokušava preko pitanja LGBTI da podijeli društvo i da drži zajedno blok sa konzervativnim vrijednostima. Sa ovom pozadinom i gledajući na kontroverze o ratu izbori su djelovali kao referendum o temeljnim vrijednostima zemlje. To je biračkom tijelu otežalo da svoje glasove koriste da bi vrjednovali učinak vlade. Već na ranijim izborima Orban je razumio da se treba pozivati na imaginarne rizike. 2018. godine bila je to „Poplava migranata“ koja predstoji Mađarskoj. Sada je to bila opozicija koja šalje mađarsku omladinu u smrt u Ukrajinu i koja se u školama želi zalagati za promjenu spola.

Predmet referenduma bio je zakon, koji je trebao zabraniti takozvanu „reklamu“ za homoseksualnost i transseksualnost, posebno ako se radi o djeci i mladima. Time bi se spriječila svaka vrsta pedagoškog rada na tom području. Birači nisu na ovom referendumu mogli jednostavno glasati za ili protiv zakona. na glasačkom lističu stajao je umjesto toga čitav niz subjektivnih pitanja. Uprkos izbornoj pobjedi Orbanu nije uspjelo da referendum odluči u svoju korist.

Kako će ići sa Mađarskom dalje? Hoćemo li doživjeti „probuđenog Orbana“?

Nakon svake pobjede on je postajao smjeliji. nakon njegovog trećeg izbora 2018. on je u osnovi započeo kulturelni rat. Akademija nauka, univerziteti, pozorišta, sva područja mađarske kulture i nauke bila su obuhvaćena ovim talasom. Šta je preostalo? Ne mnogo. Ali on može ići još dalje time što će pokret lijevog centra i opoziciju u cjelini istisnuti iz komunalnih vlasti, naprimjer u Budimpešti.

Fidesz je koristio pandemiju da bi vladao dekretima i slabio komune koje je kontrolisala opozicija. One su i finansijski obarane na koljena. Orban izdaje puno novca naprimjer za bonus za penziju ili za smanjenje poreza za mlade ljude, što je on obećao svojim biračima. Bez sumnje doći će do budžetskih rezova. Mi smo već više puta doživjeli kako je on budžet konsolidovao na račun političkih protivnika.

Biće i daljih pokušaja političke osvete nad opozicijom. Poslednjih godina posmatrali smo razne metode, naprimjer učešće državnih medija u kampanji pozivanja ne ubijanje određenih osoba. Mnogi ljudi, koji su ranije bili aktivni u opoziciji, napustili su zemlju. Oni su bili istisnuti sa svojih radnih mjesta i život im je otežan.

U srijedu je EU komisija izjavila da će sada preći na drugi stepen mehanizma pravne države. Ona je informisala mađarsku vladu o kršenju standarda EU i ukazala na moguće finansijske konzekvence. Kako je Orban na to reagovao? Koji uticaj će njegov ponovni izbor imati na EU?

Naravno da će Orban ovu odluku politički obojiti – kao napad Brisela na mađarsku demokratiju. On neće priznati njihove materijalne i pravne osnove. Prije nekoliko godina takav korak bi možda mogao djelovati. Sada šefovi država i vlada EU moraju posebno jedinstveno i odlučno nastupiti da bi spriječili dalje prisvajanje moći i imovine u Mađarskoj.

Sa mehanizmom pravne države dolazi u upotrebu jedan novi, neisprobani instrument. Mnogo će zavisiti od odgovornih osoba, posebno od predsjednice komisije Ursule von der Leyen, komesara za budžet Johannesa Hahna, i također od Vere Jourove, komesarke za vrijednosti i transparentnost.

EU mora rezultat ovih izbora uzeti kao jasan dokaz za to da je Mađarska od prije izvjesnog vremena prestala biti demokratija. Kad se tačno desio zaokret je pitanje za naučnike. za neke već od 2011. ne može biti govora o pravnoj državi, za druge je to kasnije ili oni vide postepeni razvoj.

U svakom slučaju je očigledno da u Mađarskoj više ne postoji kontrola nad izvršnom vlašću. Izvršna vlast je ta koja kontroliše one institucije čiji zadatak bi ustvari bio da kontrolišu izvršnu vlast. Nema dakle više pravne države i demokratije.

Evropska komisija se ponašala izuzetno taktički. Ja mislim oni sada shvataju izuzetni rizik koji je sa tim povezan – posebno za unutrašnju održivost EU. Ovaj neuspjeh kod odražavanja demokratije i vladavine prava pokazuje se stalno kao faktor koji razdvaja EU. Međutim on utiče i na vjerodostojnost EU prema vani. Naprimjer ako se radi o pristupnom procesu zemalja zapadnog Balkana ili ako se zemljama kao Ukrajina želi ponuditi perspektiva integracije. Ukoliko države članice EU ne reaguju na takvo unazađivanje demokratije i pravne države biće veoma teško centralno značenje ovih standarda prenijeti prema vani.

Da li bi Orban ikada razmišljao o izlasku iz EU?

Ne. Kad bi to bio njegov cilj on bi to odavno napravio. On je imao sve mogućnosti za to. Sa njegovog gledišta Mađarska je u najboljoj situaciji. Mi smo u EU, mi smo u NATO. Istovremeno mi smo u poziciji da „pragmatično“ sarađujemo sa Rusijom i Kinom. Iako „pragmatično“ pritom ima isto značenje kao „bez principa“ to je za Orbana potpuno u redu. Njegov cilj je povećanje moći. I da bi to ostvario on će vjerovatno ići još dalje nego što smo do sada doživjeli.

ipg-journal.de