„Mi moramo pokrenuti proizvodnju ratnog materijala“

Povezani članci

• Višedecenijski spor o pravu na zemlju u žarištu tenzija u Jerusalimu
• Cipras osterijanac, Siriza stranka levog centra?
• SAD pod Trumpom: Ameriko, kako nisko si pala
• Autokratija i ravnodušnost
• Opozicija osigurala većinu na izborima u Češkoj, glasači izbacili komuniste iz parlamenta
• Macron će opet pokušati mobilizirati Evropljane

Foto: DPA – Ukrajinski vojnici u borbi sa ruskim snagama na frontu. Može li upotreba tenkova Leopard – 2 odlučujuće uticati na rat?

Vojni stručnjak Fritz Felgentreu o isporuci tenkova Leopard -2, riziku vojne eskalacije i mogućem kraju rata.

Pitanja postavljao:  Nikolaos Gavalakis  – 26.01.2023.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Dr. Fritz Felgentreu bio je od 2013. do 2021. poslanik SPD u njemačkom Bundestagu. Od 2018. do 2020. radio je kao vojnopolitički govornik SPD frakcije.

Njemačka hoće sada, nakon tjednima duge debate, Ukrajini ipak isporučiti borbene tenkove Leopard – 2 kao i dati drugim evropskim zemljama odobrenje za isporuku. Je li to ispravna odluka?

Po mom mišljenju to je jedina logična odluka. Ja vjerujem da je saveznoj vladi već odavno bilo jasno da se radilo manje o pitanju vojne svrsishodnosti i dosljednosti temeljenih na dosadašnjem razvoju rata nego o pitanju kako to politički uvezati.

Je li transatlantska tenkovska alijansa uspjeh za njemačku saveznu vladu i kancelara Scholza?

Taktiziranje savezne vlade koštalo je povjerenja. Ali na kraju je to dovelo do dobrog rezultata. Da li cijena i prinos stoje u odgovarajućem međusobnom odnosu moći će se procijeniti tek s određenom distancom.

Koliko odlučujuća je upotreba tenkova Leoparad na ukrajinskoj strani za tok rata u narednim mjesecima?

Odluka protiv isporuke tenkova vjerovatno bi na tok rata vrlo negativno uticala. Postoji problem sa razvojem posljednjih deset mjeseci: Ukrajina je kontinuirano podržavana iz vlastitih zaliha ali mi nismo istovremeno započeli proizvoditi. To znači da se količina materijala koji se može isporučiti neprestano iscrpljuje. Zbog toga je bilo neophodno od starog sovjetskog materijala preći na isporuku i zapadnog oružja. To je jedna logična posljedica.  A druga koja još izostaje je: Mi moramo ići u proizvodnju ratnog materijala jer mi svi ne znamo koliko dugo će trajati ovaj rat. I ako ostajemo pri tome da ćemo Ukrajinu podržavati tako dugo koliko je neophodno to neće biti moguće bez da se započne proizvoditi tako da se i u budućnosti još može isporučivati.

Gordijski čvor razriješen je tek obećanjem SAD da će sa svoje strane Ukrajini isporučiti tenkove Abrams. Umjesto da Berlin, Pariz i London zajedno nastupaju oni su trebali dodatno osiguranje iz Vašingtona. Koliko je samostalna Evropa u vojnim pitanjima?

Evropa je u vojnim pitanjima i dalje jedva samostalna jer su evropske armije razvojem u posljednjih 30 godina postale tako slabe da više nisu samostalno u poziciji da obezbjede evropsku sigurnost. To se odražava naravno u jednoj takvoj situaciji. To znači da očito postoji jak strategijski interes da se ne riskira nikakav sigurnosnopolitički De-Coupling od SAD. A izgleda da je to bio i stvarni smisao političkog djelovanja Olafa Scholza, koji je htio tačno to isključiti.

Koliko isporuka Leoparda povećava riziko vojne eskalacije u ratu sa Rusijom?

Ja tu ne vidim veliku opasnost. Rusi su već vojno eskalirali. Oni su spremni da počine ratne zločine da bi ostvarili svoje vojne ciljeve. Isporukom tenkova Leopard nije nastupila nikakva kvalitativna izmjena. Zašto bi jedna država bila više uključena u rat ako isporučuje borbene tenkove nego ako isporučuje protuvazdušne tenkove, nikada mi nije bilo jasno.

Šta će se sada dalje dešavati? Neki glasovi već traže isporuku borbenih aviona i ratnih brodova.

Koje debate i koja pitanja će se još postaviti je naravno ovisno od vojnog razvoja u području rata. Jasno je da se potencijalne isporuke oružja moraju činiti ovisnim od vojnih ciljeva koji se trebaju ostvariti. Ako je osnova: Mi želimo pomoći Ukrajini da se odbrani u smislu da bude u stanju povratiti svoj teritorijalni integritet onda ona treba oružje sa kojim je u stanju da zauzetu teritoriju ponovo oslobodi. To je akt odbrane a ne akt agresije. Međutim to opet znači da moraju imati oružje koje je pogodno da se neprijateljske jedinice odbace sa njihovih položaja. Razumljivo da tu spadaju borbeni tenkovi o kojima smo sad govorili. Međutim, tu spada u okviru protuofanzive i sposobnost ostvariti nadmoć u vazduhu. Da li to traži debatu o borbenim avionima ja teško mogu ocijeniti. Ali da je to taktički neophodno da ako se želi provesti protuofanziva ne smijete imati neprijatelja koji ima nadmoć u vazduhu, izgleda mi logično. O svemu tome treba razmisliti kada se donosi odluka.

Koji cilj treba da slijedi zapadna alijansa?

Po  mome mišljenju zapadna alijansa treba Ukrajinu potporiti u tome da ponovo uspostavi svoj teritorijalni integritet u punom opsegu. To znači da je Rusija izgubila ovaj rat, da su sve njene žrtve i napori i njihovi zločini bili uzaludni. Čini mi se da to izražava i pojam odbrana.

Dakle povratak svih oblasti uključujući Krim?

U principu da, po međunarodnom pravu tu spadaju Krim i okupirane oblasti u Donbasu. Ali ja ne smatram vjerovatnim da će se rat voditi do tačke na kojoj bi ukrajinske snage izbile na državne granice.

Moramo li se pripremiti za dugogodišnji rat u Ukrajini?

Mi se moramo bar pripremiti na mogućnost dugogodišnjeg rata. Odluka, koliko će još trajati ovaj rat, pada na kraju u Moskvi. Tamo će u jednom momentu doći do vaganja interesa da li se još isplati nastaviti ovaj rat ili da li bi bilo razumno borbe pune gubitaka zaustaviti. Sve dok mi izdržavamo ova odluka će na kraju pasti u Moskvi. Međutim teško je predvidjeti kada je dostignuta tačka na kojoj će doći do promjene u razmišljanju u ruskom vođstvu.

ipg-journal.de