Prijeti li novi rat na Hindukušu?

„Mi ne odustajemo od Afganistana“

Susanne Koelbl
Autor 13.5.2021. u 09:51

„Mi ne odustajemo od Afganistana“

Razoreni naftni rezervoari blizu Kabula: Ko može, pokušava već sada da napusti zemlju. – Foto: HEDAYATULLAH AMID / EPA

Zalmaj Halilzad (Zalmay Khalilzad) je specijalni povjerenik SAD za izmirenje u Afganistanu. Za Spiegel govori o stagnirajućem mirovnom procesu, pojačanom nasilju i opasnosti beskonačnog rata nakon povlačenja trupa.

Intervju vodila:  Susanne Koelbl – 08.05.2021.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Zalmaj Halilzad, 70, je specijalni izaslanik SAD za mirovne pregovore između talibana i vlade u Kabulu. Diplomat, politolog i poslovni čovjek po rođenju potiče iz Masar-i-Scharifa na sjeveru Afganistana. Na početku je Halilzad išao kao učenik u razmjeni u SAD. Kasnije je dobio stipendiju za univerzitet, ostao je u Americi i vratio se 2004. u Kabul kao ambasador SAD.

Po nalogu bivšeg predsjednika SAD Donalda Trumpa Halilzad je 2020. sklopio sa talibanima mirovni ugovor na kojem međutim nije sudjelovala vlada Islamske republike u Kabulu. To se sada sveti jer talibani se ne drže uslova dogovorenih sa SAD.

Cijena kalašnjikova u Afganistanu važi kao mjerilo aktualne zategnutosti situacije. Za prošlih šest mjeseci ona je porasla sa sto na hiljadu dolara.

Otkako je predsjednik SAD Joe Biden najavio povlačenje američkih trupa do 11. septembra, mnogi Afganistanci pripremaju se na građanski rat. U svome mirovnom sporazumu sa SAD talibani su se suglasili da smanje nasilje. Također se slažu da će pregovarati s predstavnicima Republike Afganistan u Kabulu oko dogovora o podjeli vlasti.

Umjesto toga oni su započeli masivnu vojnu ofanzivu, da bi što više distrikta i važne infrastrukture dobili pod svoju kontrolu. Ne održavaju se konstruktivni razgovori. Pred planiranu mirovnu konferenciju u Istanbulu talibani zahtijevaju kao preduslov puštanje 7000 njihovih zatvorenika. Kabul je već jednom otpustio iz zatvora 5000 boraca talibana ali nije dobio nikakvu protuuslugu.

Prošlog tjedna šef pregovarača Zalmaj Halilzad pozvao je članice Nato i EU u Berlin da bi ih informisao o stanju mirovnih pregovora između Afganistanske Republike i talibana. Preko video kontakta bili su iz Dohe uključeni i predstavnici radikalnih islamista koji – uprkos njihovog agresivnog držanja na bojnom polju – inzistirali su da ne vjeruju da postoji vojno rješenje sukoba.

Zemlji prijeti nakon povlačenja zapadnjačkih trupa veliki građanski rat. Tada bi mogli milioni ljudi ponovo bježati iz Afganistana. Ko može, pokušava već sada da napusti zemlju.

SPIEGEL: Gospodine ambasadoere Halilzad, Vi upravo govorite mnogo o “mirovnom procesu” u Afganistanu. Šta time tačno mislite?

Halilzad: Ljudi žele mir i mira mora biti. Ne postoji bolja alternativa. Alternativa je beskonačni rat. To nije ono šta želi afganistanski narod. To nije ono šta žele SAD. To nije ono šta region treba ili želi. I to također nije ono šta žele naši saveznici i partneri u Evropi i Nato.

SPIEGEL: Prošle noći dogodila su se 142 napada radikalnoislamskih talibana na jugu i sjeveroistoku zemlje. Kako Vi možete vjerovati da talibani teže mirnom dogovoru?

Halilzad: Nasilje je preveliko i borbe traju. Zbog toga se mirovni razgovori moraju što brže nastaviti i to ozbiljno. Talibani su ovoga tjedna preko videa govorili sa SAD i evropskom grupom u Berlinu. Rekli su da talibani ne vide nikakvo vojno rješenje. Oni kažu da je jedina opcija politička. Obje strane moraju biti realne. Ukoliko ne dođe do mirovnog dogovora alternativa nije pobjeda talibana nego jedan dugi rat.

SPIEGEL: Zapovjednici talibana na terenu svakodnevno objavljuju uspjehe. Pregovarački tim u Dohi – sa kojim Vi i zapadni saveznici govorite – pokazuju se nasuprot tomu diplomatski. Ko ustavri ima glavnu riječ u okviru talibana?

Halilzad: Ja vjerujem da je to i dalje vođstvo talibana. Međutim, postoji još jedan dalji rizični faktor. Ako se grupe unutar Afganistanske Republike sada podijele i svaka ide vlastitim putem – što je jedna mogućnost i to jedna opasna – to bi moglo talibane, možda tvrdolinijaše, ohrabriti da traže vojno rješenje. Ja se nadam da se vođstvo talibana neće odlučiti za vojno rješenje. Vidjećemo šta oni rade, šta će odlučiti.

Talibani kupuju vrijeme

SPIEGEL: Šta znači „vojno rješenje“ za budućnost zemlje? Je li onda sve bilo uzalud?

Halilzad: Vojno rješenje bi značilo ponavljanje tragičnog perioda 1990ih godina, kad je Afganistan nakon povlačenja Sovjetskog Saveza postao pozornica zastupničkog rata. Mnogi od vođa talibana i drugih afganistanskih grupa sjećaju se na to vrijeme kao na jednu strašnu grešku: nisu se nakon toga dogovorili. Umjesto toga svako je tražio korist za sebe i to je vodilo u rat koji je razorio Kabul. Mi očekujemo da učesnici neće ponoviti ovu grešku.

SPIEGEL: Ne kupuju li talibani jednostavno vrijeme praveći se kao da pregovaraju?

Halilzad: Planirana konferencija u Turskoj je test za talibane da bi se utvrdilo da li žele konflikt okončati pregovorima. Afganistanska vlada je spremna da govori o daljem oslobađanju zatvorenika ali je veoma zabrinuta velikom mjerom nasilja. Turci su pokazali spremnost da zajedno sa Katarom i UN aranžiraju ovaj susret između afganistanske republike i talibana da bi ubrzali političke pregovore. Do sada talibani nisu prihvatili niti jedan od dva predložena termina. Rekli su da još nemaju dozvolu od svojih vođa. Ali oni žele da se oslobode zatvorenici i žele da budu skinuti sa crne liste.

SPIEGEL: Po svemu izgleda da talibani samo čekaju da posljednji američki vojnik napusti afganistansko tlo. Govor ih ništa ne košta.

Halilzad: Da, ali rat je skup, ne samo za afganistanske sigurnosne snage, koje mi podržavamo i to u ovom momentu kada mi ovdje razgovaramo i koje ćemo mi i dalje podržavati. I za talibane rat je skup. Sve strane se žale na puno mrtvih. To je nepodnošljivo za afganistansko civilno stanovništvo.

SPIEGEL: Koje sredstvo pritiska još imaju SAD i njeni saveznici?

Halilzad: Talibani imaju dvije alternative. Jedna je međunarodno priznanje, podrška da se skinu sa crne liste i oslobađanje zarobljenika. Ali to znači pregovaranje i saglasnost za jedno realistično političko rješenje. Druga alternativa je rat. A to znači da oni i dalje ostaju izolirani, da nisu prihvaćeni kao legitiman partner, ne silaze sa crne liste i to znači trajni otpor međunarodne zajednice koja radi na tome da spriječi vojno preuzimanje vlasti. Talibani se moraju sada odlučiti kojim putem će krenuti. To je poruka koju smo prenijeli talibanima. Mi se pripremamo sa našim saveznicima na obje opcije.

SPIEGEL: Šta je bio njihov odgovor?

Halilzad: Oni kažu da rade na planu za političko rješenje a mi mislimo da je stvarno došlo vrijeme da talibani predlože vlastiti plan za političko rješenje. Pregovori – uključujući susret u Istanbulu sa posrednicima – može se iskoristiti za to da se vidi kako oba plana za budućnost Afganistana odgovaraju jedan drugom. Mi se nadamo da UN i također Katar pritom mogu pomoći.

SPIEGEL: U 28 od 34 provincije u zemlji aktuelno se vode borbe. Šta znači ako nastupi najgora od svih mogućnosti?

Halilzad: Ako talibani ne teže političkom rješenju nego se umjesto toga odluče za vojnu opciju, ne uzimajući u obzir šta govore nama i svijetu – da ne vjeruju da postoji vojno rješenje – tada će afganistanske oružane snage pružiti otpor i mi ćemo ih pritom podržati. Najnovija istorija Afganistana pokazuje da svaki pokušaj jedne grupe da drugima nametne svoju volju silom vodi u dugi rat. To važi i za talibane.

SPIEGEL: Kakvo naslijeđe ostavljaju SAD, kada sada, nakon 20 godina izgradnje i rata, napuštaju zemlju?

Halilzad: Afganistanci žive duže nego prije, a više Afganistanaca dobija obrazovanje nego prije. Gospodarstvo Afganistana, infrastruktura, građevinarstvo i odnosi Afganistana sa svijetom su se poboljšali. Institucije, kojih prije nije bilo sada postoje. Također i institucije sigurnosnih snaga. I civilno društvo postalo je aktivnije. Afganistan se promijenio. I ja kažem vođama talibana sa kojima razgovaram da oni moraju upoznati novi Afganistan.

Mi nećemo napraviti grešku koju smo napravili nakon odlaska Sovjeta kada smo Afganistan ostavili i zaboravili. Mi nećemo ostaviti Afganistan na cjedilu. Kad se završi povlačenje počinjemo novo poglavlje u našem partnerstvu. Afganistan će biti visoko na listi primalaca pomoći SAD, koja obuhvata podršku za afganistanske snage sigurnosti, razvojnu i humanitarnu pomoć. A naši saveznici kažu to isto.

Šta će biti sa kolaboraterima zapadne alijanse?

SPIEGEL: Šta će se dogoditi sa mnogim Afganistancima koji su bili vjerni Amerikancima i njihovim saveznicima a sada se boje da će biti progonjeni i ubijeni jer su označeni kao tzv. suradnike?

Halilzad: Veliko nasilje je užasno i naš cilj je da ga mirovnim dogovorom okončamo. U najboljem slučaju doći će do nacionalnog pomirenja i energija se koncentriše na to da se uživa u plodovima mira. Ali da, može biti i gore ako se ne dobije realističan dogovor i rat se nastavi – ili se, sačuvaj bože, ponove greške iz prošlosti. Mi ćemo sa naše strane učiniti sve da ne budemo ponovo upetljani u rat, da to spriječimo. Svi Afganistanci su pogođeni ovim ratom. Afganistanci, koji žive na područjima talibana takođe nisu ostali pošteđeni. I njima je puno toga oduzeto. Oni zaslužuju bolju šansu, istu kao i oni koji su profitirali od dostignuća posljednjih 20 godina. Mi se pripremamo na sve zamislive alternative.

SPIEGEL: Kada je Crvena armija 1989. napustila Afganistan, afganistanska vlada je pala tek onda kada je Moskva zaustavila finansijsku podršku i svoje isporuke. Hoće li Zapad vladu u Kabulu gospodarski održavati na životu?

Halilzad: Mi ćemo afganistanske sigurnosne snage i dalje finansijski podržavati. SAD drže u Kabulu jaku ambasadu i mi pratimo situaciju veoma precizno iz Afganistana kao i iz cijelog regiona. Mi ostajemo dobar prijatelj Afganistana, podržavamo zemlju i spremni smo za svaki zamislivi budući razvoj.

SPIEGEL: Vi ste osobno bili od početka uključeni u ovu misiju. Šta je išlo pogrešnim pravcem?

Halilzad: Republika je na mnogim nivoima ispunila očekivanja. Ali bilo je i izazova, očigledno je korupcija bila jaka, i nažalost bilo je problema na izborima. Načinjene su greške i u vojnoj strategiji.

SPIEGEL: Pakistan ima jake interese u Afganistanu i stalno je optuživan da talibanima pruža sigurno sklonište. Je li za SAD alijansa sa Pakistanom na kraju jednostavno važnija nego Afganistan?

Halilzad: Mi vjerujemo da Pakistan ima legitimni interes za Afganistan i Afganistan bi trebao taj legitimni interes respektovati.

SPIEGEL: Koji legitimni interesi bi to bili?

Halilzad: Legitimni interes se sastoji u tome da se tlo Afganistana ne bi trebalo koristiti od neprijateljski nastrojenih snaga, protiv Pakistana. Obrnuto Afganistan ima interes na tome da se pakistansko tlo ne koristi od snaga koje su neprijateljski nastrojene prema Afganistanu. Zajedno sa Velikom Britanijom mi radimo na tome da poboljšamo kooperaciju između Afganistana i Pakistana da bi zemlje možda međusobno zaključile sigurnosni dogovor. To je važan dio naših mirovnih nastojanja.

SPIEGEL: Zašto bi Islamabad trebao zaključiti mir sa sadašnjom Afganistanskom Republikom nakon što su SAD već najavile svoje povlačenje a talibani bi se uskoro mogli vratiti – obje strane Pakistan je želio i podržavao.

Halilzad: Vidite, ako ova mirovna nastojanja ne budu uspješna i ne postigne se dogovor između Pakistana i Afganistana, Pakistan će zbog toga trpjeti. Pakistan će se okriviti jer mnogi od vođa talibana žive u Pakistanu. Za obje zemlje bi to u svakom slučaju značilo propuštenu šansu. Vođe Pakistana i Afganistana imaju interese za trgovinu i razvoj. Mi vjerujemo da bi mir u Afganistanu mnogo toga mogao učiniti mogućim.

SPIEGEL: Kao američki Afganistanac Vi ste protekle godine pomagali SAD da izađe iz američkog najdužeg rata. Jeste li dovoljno dobro pregovarali i za narod iz koga potičete, Afganistance?

Halilzad: Ja nisam zaboravio ko sam i gdje sam rođen a Afganistanci imaju pravo na mir. Ali konačno odgovornost, da li će se to dogoditi, naravno nije na meni nego na obje strane, na vođama talibana i vođama Republike. Afganistanske vođe kažu da su naučili iz prošlosti. Vidjećemo da li će na prvo mjesto staviti svoju zemlju ili individualne interese. Talibani moraju sada donijeti važnu istorijsku odluku.

spiegel.de

Susanne Koelbl
Autor 13.5.2021. u 09:51

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija