Moćni autsajder

Povezani članci

• Uspeh ekstremne desnice
• Vojni avioni bombardovali predgrađa Damaska, diljem Sirije ubijeno 86 osoba
• Johnson: Dokazi sugerišu da je novi soj virusa smrtonosniji
• Izraelka podigla prašinu nakon odbijanja da služi vojsku
• Trećina svjetske ekonomije u recesiji 2023., predviđa Međunarodni monetarni fond
• Australija nastavlja borbu protiv Facebooka zbog medija

Iranska revolucionarna garda: Ideološko koplje režima  Foto: Vahid Salemi/DPA

Pola miliona ljudi pod oružjem, agresivni sajber ratnici i jedan od najvećih arsenala raketa u regionu:Iranska armija raspolaže sa značajnom vojnom snagom – i mogla bi nanijeti štetu SAD.

Piše:  Alexander Sarovic–Spiegel.de

Preveo i prilagodio: Ešref Zaimbegović

Vodstvo u Teheranu se zaklinje na osvetu. Ciljano ubistvo njihovog vrhunskog generala Kasima Sulejmanija kroz napad jednim američkim dronom neće ostati nekažnjeno, najavio je režim. Sad su već ispaljene prve rakete.

Sa više balističkih raketa Iran je napao dvije vojne baze u Iraku u kojima su stacionirani američki vojnici. „Sve je dobro“ tvitao je Donald Trump. Trenutno se procjenjuju moguće žrtve i štete. Predsjednik SAD nije za sada rekao kako će Amerika sada reagovati. Njegov iranski kolega je nasuprot tomu zaprijetio: Pri daljem američkom napadu odgovor Irana biće još oštriji.

Konvencionalni rat između Amerike i Irana nije vrlo vjerojatan. Veća vojna konfrontacija bila bi i za SAD povezana sa znatnim posljedicama. Američka vojska i tajne službe provjeravaju različite scenarije kako bi Iran mogao naštetiti Americi i njenim saveznicima: uz napade na ambasade SAD i vojne baze na Bliskom istoku tu se ubrajaju i sabotaže na tankerima u Hormuskom prolazu i sajber napadi.

Pola miliona ljudi pod oružjem

U svakom slučaju je jasno: Iako je Iran u cjelini slabiji od supersile SAD zemlja raspolaže sa znatnim vojnim kapacitetima.

Prema procjenama Londonskog internacionalnog instituta za strategijske studije Iran ima više od 520.000 aktivnih vojnika. Od toga su 350.000 u regularnoj armiji a 150.000 pripada korpusu Iranske revolucionarne garde (IRGC).

Ovi posljednji tvore ideološko koplje režima. Osnovan je prije 40 godina da bi branio ostvarenja islamske revolucije. SAD vodi IRGC kao terorističku organizaciju.

Revolucionarna garda ne raspolaže samo desetinama hiljada boraca, oni kontrolišu i takozvane Basij jedinice: dobrovoljna udruženja koja su u prošlosti učestvovali u gušenju protesta u zemlji. Režim može mobilisati stotine hiljada ovih dobrovoljaca.

Uz ovo dolazi IRGC mornarica sa oko 20.000 mornara. Oni patroliraju među ostalim na Hormuškom prolazu, važnom raskršću svjetskog gospodarstva i pozornici više konfrontacija prošle godine.

Milicije u regionu i mreža širom svijeta

Iranska vojna sila osjetila je  već godinama na cijelom Bliskom istoku. Centralno značenje pritom imaju Kuds brigade čiji komandir je bio Sulejmani. Elitna jedinica osnovana je 1979. sa ciljem da islamsku revoluciju prenese u inostranstvo. Njoj pripada oko 5.000 ljudi koji su aktivni na zemlji, u vazduhu i na vodi.

U svoje vrijeme kao komandir brigade Sulejmani je imao odlučujuću ulogu u izgradnji mreže savezničkih milicija u cijelom regionu. U Iraku Teheran podržava paramilitarne snage kojima dominiraju šiiti, koje su značajno doprinijeli vojnom porazu „Islamske države“. U Siriji su Sulejmanijevi ratnici iz sjene osigurali preživljavanje režima Bašara al Asada. I u Jemenu su Kuds brigade aktivne kao vojni savjetnici.

Dalji važan saveznik Teherana je Hezbollah. Libanska milicija je preko šiitske dijaspore umrežena u cijelom svijetu: od zapadne Afrike preko Južne Amerike do  SAD.

Rakete i atomski program, dronovi i sajber napadi

Iransko vazduhoplovstvo važi kao relativno slabo. Zbog toga je još važniji raketni arsenal zemlje. Prema jednom izvještaju američkog ministarstva odbrane radi se o najvećem arsenalu na Bliskom istoku. U njemu su prije svega rakete kratkog i srednjeg dometa. Mnogo mogućih ciljeva u Saudijskoj Arabiji, na području Zaliva i moguće čak u Izraelu su u njihovom dometu.

Prema Pentagonu Iran radi i na razvoju raketa dugog dometa. A Royal United Services Institute (RUSI), sigurnosno politički think tank u Londonu smatra da je ovaj program zaustavljen nakon potpisivanja atomskog ugovora. Nejasno je da li će on biti obnovljen nakon istupanja SAD iz dogovora.

I sudbina atomskog ugovora je trenutno u cjelini neizvjesna. Na jednu stranu Iran je nakon ubistva Sulejmanija najavio da se više neće pridržavati odredbi ugovora. Na drugu stranu predstavnici režima su nedavno rekli da bi htjeli i dalje surađivati sa uredom za atomski nadzor UN.

U borbi protiv Islamske države Iran je 2016. upotrijebio i dronove. Iz baza u Siriji iranski dronovi su već prodirali i u izraelski vazdušni prostor. Sredinom septembra došlo je do napada dronovima i raketama na naftna polja u Saudijskoj Arabiji. Pretpostavlja se da za tim stoji Iran.

Iranska revolucionarna garda u međuvremenu raspolaže sa znatnim sposobnostima u sajber području i provode među ostalim industrijsku i vojnu špijunažu. Američka vojska predbacuje u posljednje vrijeme Iranu da je uzeo u vizir preduzeća vazduhoplovne tehnike i energetike kao i privatne sigurnosne grupacije. U oktobru je Microsoft izvijestio o aktivnostima jedne grupe hakera „sa vezama na iransku vladu“. Prema izvještaju njen cilj su bankovni računi koji pripadaju jednoj predsjedničkoj predizbornoj kampanji u SAD kao i takvi od aktualnih i nekadašnjih vladinih službenika SAD.