Nakon turbulentne 2014., ni 2015. u svijetu vjerojatno neće biti mirnija

Povezani članci

• Njemačku samo čudo može spasiti od nove recesije
• Čileanski predsjednik raspisao referendum o novom ustavu
• Meksiko: U sukobima policije i narko-bandi 14 mrtvih
• Katja Lihtenvalner: Ubijeni novinar je pisao o skandalima vlasti
• Napad na institucije u Afganistanu, najmanje 69 poginulih
• UNHCR: Milioni stanovnika Južnog Sudana bez hrane i vode

Od financijske krize u Rusiji do kibernetičkog rata sa Sjevernom Korejom, 2014. posljednjih je dana svjedočila novim kriznim točkama, što navješćuje jednako burnu 2015. godinu, ocjenjuju analitičari.

Gotovo svi aktualni sukobi, borba s džihadistima Islamske države (IS), napetosti i svojevrsna pat-pozicija u odnosima Zapada i Rusije zbog Ukrajine te borba protiv opake ebole snažno će se nastaviti, a ostali sukobi mogli bi buknuti svakog trenutka.

“Normalno je očekivati da će se nakon ovakve godine stanje smiriti. No, nijedan problem nije riješen, a njihovi pokretači nisu nestali”, rekao je za Reuters bivši visoki dužnosnik britanske obavještajne agencije GCHQ, sada izvanredni profesor na Oxfordu John Bassett.

Razlozi su razni – globalno odmicanje gospodarske moći od Zapada, nove tehnologije, regionalna suparništva i gnjev zbog sve većeg jaza između bogatih i siromašnih. Institut za ekonomiju i mir (IEP) upozorio je u izvješću u lipnju da je mir u svijetu već sedmu godinu zaredom sve ugroženiji.

Prema tom izvoru, broj poginulih u napadima militanata povećao se za 60 posto, na dosad najveću razinu, posebice u Iraku, Siriji, Afganistanu, Pakistanu i Nigeriji. Istodobno je vojni odgovor Zapada otupio rezovima vojnih proračuna SAD-a i europskih saveznika.

Enigma zvana Rusija

Zapadni političari nadaju se da će ruska gospodarska kriza zauzdati ambicioznog Vladimira Putina, no drugi su zabrinuti i strahuju da bi mogao postati još nepredvidljiviji.

“Kriza kao posljedica sankcija Rusiju neće nužno urazumiti i ona zbog toga neće biti nimalo pristojnija”, rekao je bivši američki mornarički pilot i član Instituta za izučavanje rata (ISW) Christopher Harmer.

Dužnosnici NATO-saveza jasno poručuju da će svaku agresiju, uključujući i tajnu operaciju, u baltičkim državama članicama smatrati ratnim činom.

Kina također jača vojnu moć i prisvaja si gotovo cijelo Južno kinesko more koje, kako se vjeruje, obiluje energentima, naftom i plinom. Istodobno za tim bogatstvom posežu i Malezija, Filipini, Brunei, Vijetnam i Tajvan. U Istočnome kineskom moru oko niza otočića spore se Kina i Japan, a taj je teritorijalni spor doslovce zatrovao odnose dviju zemalja.

Neki dužnosnici i analitičari također upozoravaju na zemlje poput Sjeverne Koreje, koja je sve odvažnija u svojim postupcima i na koju bi se mogli ugledati i drugi suparnici. Upravo se Pjongjang našao na optuženičkoj klupi Washingtona za kibernetički napad na Sony Pictures zbog filma o izmišljenom atentatu na sjevernokorejskog vođu Kim Jong-una. Sjeverna Koreja, naravno, odbija sve optužbe.

Bliskoistočni kovitlac

Kad je riječ o Bliskom istoku, analitičari smatraju da prikrivene taktike i tajne operacije više ne mogu zadovoljiti Izrael koji želi da se iranski nuklearni program uspori. Iran i Zapad imaju rok do sredine godine da zaključe povijesni nuklearni sporazum, a mnogi su skloni vjerovati da bi se izraelska vlada mogla odlučiti za vojni udar kako bi unazadila iranski nuklearni napredak.

“Ako se Iran dogovori o sporazumu, što ostaje veliko ‘ako’, to bi mogao biti okidač za takav razvoj događaja”, izjavio je bivši zamjenik ravnatelja britanske tajne službe MI6, sada stručnjak za tranzicijske prijetnje pri londonskome Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS) Nigel Inkster. Mnogo toga, rekao je, ovisit će o tome hoće li izraelski premijer Benjamin Netanyahu pobijediti na izborima u ožujku i koliko će “tvrda” biti koalicija.

Jedino u čemu se većina svjetskih sila slaže jest prijetnja IS-a.

Istisnuti džihadiste IS-a u Siriji i Iraku visoko je na listi prioriteta i zapadnih zemalja, zemalja Perzijskog zaljeva i Turske te Rusije i Kine. No, ostaje vidjeti hoće li one premostiti razmirice u vezi sa sudbinom sirijskog predsjednika Bašara al-Asada.

Neki su također zabrinuti da je operacija usmjerena protiv IS-a kako bi se zaštitile izbjeglice manjinskih etničko-vjerskih skupina u sjevernom Iraku počela trpjeti zbog američkih izbora. U svakom slučaju, u novoj godini više od 1000 pripadnika američke 82. zračno-desantne divizije bit će raspoređeno u Iraku kako bi pomagali u uvježbavanju iračkih snaga.

Smrtonosni virus

Prvi mjeseci 2015. bit će ključni i u borbi protiv još jednog neprijatelja: ebole. Američka vojska angažirana je u Liberiji na izgradnji medicinskih centara za liječenje i iskorjenjivanje novih slučajeva te smrtonosne bolesti čiji se virus i dalje nezaustavljivo širi u Sijeri Leoneu i Gvineji.

“Iduću godinu očekuje neobično širok raspon izazova”, ocijenila je bivša dužnosnica američkog ministarstva obrane, sada analitičarka Centra za strateške i međunarodne studije Kathleen Hicks.

novilist.hr