NASA projekat: “Curiosity” sleteo na Mars

Autor/ica 7.8.2012. u 11:08

NASA projekat: “Curiosity” sleteo na Mars

Letelica s vozilom “Kjuriositi” (Curiosity), uspešno je sletela na Mars, u jednoj od najambicioznijih svemirskih misija svih vremena u cilju utvrđivanja da li je nekada na “Crvenoj planeti” bilo života i da li je moguć u budućnosti. 

Rover je posle puta dugog 560 miliona kilometara, koji je započet u novembru, preživeo i “sedam minuta užasa”, kako su veoma komplikovan manevar sletanja nazivali naučnici, zatim je poslao tekstualnu poruku u sedište svemirske agencije u kojoj je pisalo “Uspeo sam! Bezbedno sam sleteo na površinu Marsa. Krateru Gejl, u tebi sam!”.

“Sleteli smo na lepo, ravno mesto. Divno, zaista divno”, rekao je Adam Stelcner, vođa tima inžinjera koji su smislili nov sistem za sletanje.

Čarls (Charles) Bolden, prvi čovek NASA-e, neposredno po sletanju ovog jednu tonu teškog vozila izjavio je: ’‘Nije moglo proći bolje.’’

“Poslednja faza leta ‘Kjuriositija’ nazvana je ‘sedam minuta užasa’ jer je u tom periodu trebalo da uspori brzinu sa 21 hiljadu kilometara na sat na nulu. To je da kao da na putu vozite 105 kilometara na sat i treba da se zaustavite za 2.1 sekunde”, rekao je Bolden.

Na kraju je kablovima vozilo – “rover” nežno spušteno na tlo brzinom od oko tri kilometra na sat. Rover je kočio padobranom i raketama. Aktivirala se kamera koja je snimila najuzbudljivije trenutke – koji su Zemljanima dali prve slike sletanja na drugi svet – vidi se i jedan točak vozila i senka popodnevnog sunca.

Uspešno sletanje je u centru američke svemirske agencije izazvalo erupciju oduševljenja, a milioni ljudi širom sveta su preko interneta pratili prenos istorijskog događaja.

“Ne mogu da verujem. Ovo je neverovatno”, izjavio je Alen Čen, zamenik vođe tima za spuštanje “Kjuriositija” kada su na Zemlju stigle prve slike stenovitog terena“.

Vozilo sa šest točkova je veličine malog automobila i teško 900 kilograma.

U sledeće dve godine, “Kjurioziti” će se odvesti do planine čije je podnožje u dnu kratera, gde će ispitivati uzorke stena i utvrditi da li su u toj oblasti nekada postojali uslovi u kojima su mogli da žive mikroorganizami. To je najnovije poglavlje u potrazi za mogućim
primitivnim životom u ranoj istoriji planete.

“Danas su točkovi Kjuriositija počeli da utabavaju stazu za ljudske korake na Marsu. ’Kjuriositi’, najsofisticiraniji rover koji je ikada napravljen, sada je na površini ’Crvene planete’ i nastojaće da pronađe odgovor na vekovno pitanja – da li je život postajao na Marsu ili da li je moguć u budućnosti“, kaže Čarls Bolden.

Oglasio se i američki predsednik Barak (Barack) Obama koji je ovo poduhvat nazvao „istorijskim trenutkom.

“Čestitam i zahvaljujem svima u NASA koji su omogućili ovo izvanredno dostignuće”, poručio je američki predsednik Barak Obama putem društvene mreže Tviter. On je dodao da je “uspešno spuštanje ’Kjuriositija’, najsofisticiranije naučne laboratorije koja je ikad sletetla na drugu planetu, predstavlja izuzetno tehnološko dostignuće koje će služiti kao ponos nacije i u dalekoj budućnosti“.

Projekt sa oficijelnim nazivom “Mars Science Laboratory” (Naučna laboratorija Mars), u koji je uloženo 2,5 milijarde dolara predstavlja najskuplju i najambiciozniju NASA-inu misiju.

To je prva astrobiološka misija od sondi “Viking” iz sedamdesetih godina prošlog veka.

Ovo je četvrti NASA-in rover na površini Marsa, a prethodila su mu Sodžurnera  (Sojourner, eng. gost, namernik), Spirit (spirit, eng. duh) i Oportuniti (opportunity, eng. prilika).

NASI je to bilo sedmo sletanje na MARS. Mnogi pokušaji SAD i drugih zemalja da pošalju letilicu koja bi proletela pored te planete, ušla u njenu orbitu ili na nju sletela, završili su se neuspehom.

Robotski rover zbog svoje velicine nije mogao da sleti  uz pomoć vazdušnih jastuka, kao njegov mnogo manji prethodnik. Najteža etapa misije bilo je sletanje. Budući da je “Kjurioziti” veliki kao auotmobil i težak skoro tonu, inženjeri su morali da odbace metod sletanja u vazdušnim jastucima, sistema koji su primenili za ranija sletanja manjih uređaja.

Upakovan u jastuke, predmet pri udaru o tlo odskače i prevrće se dok se ne zaustavi što za vozilo veličine najnovijeg “rovera” i za njegovu naprednu opremu nije bilo prihvatljivo rešenje.

Za sletanje “Kjuriozitija” bili su potrebni novi sistemi kočenja, slični onima koji su se primenjivali za spuštanje “spejs šatla”, a pad je najpre usporen posebnim padobranom za brzinu veću od zvuka. U sledećem koraku odbačen je oklop koji ga je vozilo štitio od
pregrevanja dok se spuštalo.

Inženjeri su pronašli sisitem da se “rover” na kraju na tlo spusti kablovima – sa lebdeće konstrukcije kojoj su rakete omogućile da uspori pad. Kada je rover spušten, kablovi su otkačeni, a raketna konstrukcija srušila se na bezbednom odstojanju.

“Kjurioziti”, veličine malog automobila, proizvodi struju na nuklearni pogon što mu daje znatno znatno duži radni vek od tri prethodnika – “Soužurnera” (Sojourner, eng. gost, namernik), “Spirita” (Spirit, eng. Duh) i “Oportjunitija” (Opportunity, eng. prilika) koja su struju dobijala od solarnih baterija.  Snabdeven je uređajima za naučno istraživanje, kamerama i meteorološkim uređajem.

Ima robotsku ruku sa bušilicom, laser kojim može da razbija stene sa odstojanja, hemijsku laboratoriju koja će tragati za elemenatima neophodnim za život i detektor za merenje radijacije.

Nivoi radijacije beleženi su i tokom putovanja, da bi se NASA bolje upoznala sa rizicima sa kojima će se u budućnosti suočiti astronauti. Posle nekoliko nedelja tehničkih provera, “rover” će krenuti u prvu, kratku vožnju.

Mesto u blizni Marsovog ekvatora izabrano je zbog znakova da je ta oblast nekada bila puna vode, što je jedan od uslova za život kakav mi znamo. Unutar kratera Gejl je planina visoka pet kilometara, a, po snimcima iz svemira, njeno podnožje bogato je mineralima nataloženim u prisustvu vode.

U prethodnim putovanjima na Mars, otkriven je led u blizini njegovog severnog pola, kao i tragovi da je voda tekla tom planetom kada je bila toplija i vlažnija.

Cilj “Kjuriozitija” je potraga za osnovnim elementima neophodnim za život – ugljenikom, azotom, fosforom, sumporom i kiseonikom. “Kjurioziti” nije opremljen za traganje za živim ili fosilizovanim mikroorganizmima. Za dobijanje konačnog odgovora, potrebno je doneti uzorke stena i tla sa Marsa na Zemlju u nekoj budućoj misiji.

Od više od trideset pokušaja – proletanja, orbitiranja i sletanja koje su od 1960-ih preduzimale SSSR, SAD, Evropa i Japan, više od polovine se završilo neuspehom.

Jedan od “rovera” NASA koji je prevazišao očekivanja je “Oportjuniti” koji se već osam godina kreće rubom jednog kratera na južnoj hemisferi i istražuje ga daljinski upravljan sa Zemlje.

 
Autor/ica 7.8.2012. u 11:08