Ne davati novac za ugalj

Povezani članci

• Turci ljuti na Junckerov plan oko izbjeglica: “Mi već četiri godine radimo ono što tamo piše”
• Ubijan Ilijas Kašmiri jedan od petorice vođa Al Kaide
• Sjeverna Koreja ispalila dvije rakete kratkog dometa
• Zaev: Makedonija spremna da “podeli” nasleđe Aleksandra Makedonskog
• Kijev i dalje liči na ratnu zonu, opozicija najavila ofanzivnije djelovanje
• Sky News otkrio identitet 22.000 pripadnika IDIL-a iz cijelog svijeta

Kina zemljama u razvoju stavlja na raspolaganje sredstva koje one ne dobijaju od Zapada. Međutim kreditiranje mora postati održivije.

Pišu:  Kevin P. Gallagher i Rebecca Ray

Prema najnovijim procjenama Kina u međuvremenu finansira razvoj u inostranstvu na skoro istom nivou kao Svjetska banka. Sa pogledom na trenutne napore širom svijeta za suzbijanje Covid – 19, za zaštitu grupa stanovništva koje trebaju pomoć i pokretanje za okolinu prijateljskog oporavka koji obuhvata široke slojeve moglo bi ovo značajno povećanje finansiranje razvoja gospodarstva  širom svijeta potencijalno donijeti važne prednosti.

Međutim, kao kod svakog enormnog priliva kapitala u zemlje u razvoju proizlaze i iz kineske finansijske podrške veliki rizici – posebno što se tiče prezaduženosti, gubitka bio raznovrsnosti i izmjena klime. Jedna nova interaktivna datoteka Global Development Policy Center univerziteta u Bostonu slijedi kineski kreditni angažman prema drugim zemljama preko dvije globalne kineske Policy Bank ( China Development Bank i Export-Import Bank of China). Između 2008. i 2019. krediti za razvoj koje je Kina dala širom svijeta iznosili su 462 milijarde dolara što je samo pet milijardi dolara manje nego državni krediti Svjetske banke u istom vremenskom periodu.

Kinesko finansiranje razvoja jako je koncentrisano na infrastrukturu – sektor sa visokim potencijalom da pokrene gospodarski rast – kao i na preradu sirovina. Svjetsak banka procjenjuje da bi kineske investicije u inostranstvu mogle do 2030. voditi do porasta globalnog realnog dohotka za oko 2,9 posto, pri čemu bi rast realnog dohotka u zemljama primaocima kredita mogao biti do 3,4 posto. Nasuprot tomu naučnici su 2016. godine, uz primjenu slične tehnike modeliranja prognozirali da bi trgovinski paket označen kao Transpacifičko partnerstvo (TPP) ubrzao rast u državama članicama do 2030. za samo 1,1 posto i globalno za 0,4 posto.

Rast kineskog finansiranja razvoja izazvao je bojazan o mogućoj prezaduženosti zemalja primalaca.

Osim toga jedna nedavno objavljena studija u American Economic Journal pokazuje da je svaki projekt koji su finansirali Kinezi vodio do gospodarskog rasta od 0,41 do 1,49 procentnih bodova. Isto istraživanje ne nalazi nikakve pouzdane dokaze da projekti Svjetske banke povećavaju rast.

Međutim, rast kineskog finansiranja razvoja izazvao je bojazan o mogućoj prezaduženosti zemalja primalaca. Iako su krediti davani širom svijeta do danas je 60 posto otišlo na samo deset zemalja: Venecuela, Pakistan, Rusija,Brazil, Angola, Ekvador, Argentina, Indonezija, Iran i Turkmenistan. Nekima od ovih zemalaj sada može biti teško da ispunjava obaveze vraćanja kredita.

G20 su ove godine osnovali takozvanu Debt Service Suspension Initiative (DSSI) koja omogućava 73 najsiromašnijim zemljama svijeta da za vrijeme njihovih napora za savladavanje pandemije i sa tim povezane gospodarske krize ne moraju do sredine 2021. podmirivati dužničke obaveze za bilateralne zvanične kredite. Prema DSSI podacima Svjetske banke dužna otplata kredita Kini do 2021. je približno visoka kao i dugovanja Svjetskoj banci i svim multilateralnim povjeriocima.

Osim toga kinesko finansiranje razvoja nosi i rizik  za bio raznovrsnost i stabilnost klime. Novi podaci univerziteta Boston određuju sve od Kine finansirane projekte prema geografskoj dužini i širini; to omogućava korisnicima da precizno utvrde blizinu pojedinih projekata senzibilnim regionima sa aspekta bio raznovrsnosti. Od 615 tamo pozicioniranih projekata 124 se nalaze u nacionalnim zaštičenim područjima i 261 u životnim prostorima od kritičnog značaja.

Osim toga mi smo, u aktuelnom članku, urađenom  zajedno sa naučnicima univerziteta Princeton, utvrdili da je preko javnih kredita dvije kineske Policy Bank između 2006 i 2015. širom svijeta finansirano više dodatnih kapaciteta za proizvodnju struje (59 GW) nego od deset najvećih multilateralnih razvojnih banaka zajedno (55 GW). Iako su ovi kineski krediti doprinijeli da se povećaju svjetski kapaciteti za proizvodnju struje, 64 posto ovih centrala pripada u, sa ugljendioksidom intenzivni, sektor uglja; one će u toku svoga pogona osloboditi više od dvanaest gigatona CO2.

Kina, njeni dužnici i međunarodna zajednica moraju koristi ovog hitno potrebnog globalnog finansiranja razvoja maksimalizovati a njegova rizika minimalizovati.

Kina, njeni dužnici i međunarodna zajednica moraju koristi ovog hitno potrebnog globalnog finansiranja razvoja maksimalizovati a njegova rizika minimalizovati. U toku 2021. godine Kini se nude tri važne prilike da se postavi na čelo ovih nastojanja. Narodna republika je u okviru G20 već danas najveći učesnik u DSSI i do sada je odložila plaćanje kreditnih obaveza za više od 1,9 milijardi dolara. Na svome samitu u novembru šefovi država i vlada G20 usvojili su okvir koji prevazilazi odlaganje dužničkih obaveza i koji bi mogao siromašnim zemljama donijeti pravi otpis dugova. Kina bi u tome mogla preuzeti vodeću ulogu i propisati da zemlje koje profitiraju od otpisa dugova svoje nove budžetske mogućnosti koriste da bi forsirale ekološki prijateljske razvojne ciljeve.

U maju 2021. Kina će organizovati konferenciju učesnika dogovora o biološkoj raznovrsnosti. Tamo bi mogla obećati da će svoje inostrane razvojne kredite uskladiti sa novim globalnim ciljevima za zaštitu bio raznovrsnosti. To je centralna preporuka jednog odbora koga je imenovalo kinesko ministrstvo ekologije i nadogradilo bi se na kineske unutrašnje napore za zaštitu bio raznovrsnosti.

I konačno Kina bi mogla na COP 26 klimatskom samitu UN u Glazgovu u novembru obećati da će svoje nedavno najavljeno obećanje da će do 2060 postati klimatski neutralna proširiti na svoje inostrano finansiranje razvoja. Kina je već danas globalni predvodnik u finansiranju i širenju solarne i vjetrene energije u zemlji; preko izmjena u svome finansiranju razvoja mogla bi te tehnologije brzo globalno proširiti.

Kina je preuzela vodeću ulogu u tome da zemljama u razvoju da na raspolaganje ona dodatna sredstva  koja su se one dugo tražile na zapadu. Ako kineski davaoci kredita uspiju ovo finansiranje uskladiti da finansijskom i ekološkom održivosti svijet bi imao znatno bolju šansu da ostvari ekološki prijateljski oporavak od Covid – 19 koji bi obuhvatio široke slojeve.

Kevin P. Gallagher je profesor i direktor Global Development Policy Center na Pardee School of Global Studies univerziteta Boston. U poslednje tri godine bio je član T20 Task Force na International Financial Architecture kod G20. Osim toga on je član odbora za razvojnu politiku kod UN.

Rebecca Ray  je stariji akademski istraživač na Global Development Policy Center univerziteta Boston.

ipg-journal.de