Njemačke pivovare protiv škriljca: Fraking će onečistiti našu vodu

Povezani članci

• Cipras pred parlamentom odbacio plan reformi grčkih kreditora
• Čuvar brata svojega
• Rohani: Dogovor o nuklearnom programu stvar je meseci, a ne godina
• EU: Libija nema plan za migrante
• Svjetska politika: Evropa nesposobna, USA nezaintersovane
• Divlji kapitalizam bez moralnog kompasa

Eksploatacija zemnog plina iz škriljcovih formacija u Njemačkoj naišla je na neočekivanog protivnika: pivovare. Proizvođači zlatnožutog pića upozorili su Berlin da bi odobrenje tehnike hidrauličkog razbijanja pri kojoj se duboko pod zemlju ubrizgava smjesa vode, pjeska i hemikalija koja razbija škriljce i oslobađa plin moglo značiti onečišćenje podzemnih voda i tako ugroziti poznati kvalitet njemačkog piva.

By: Václav Trejbal
Preveo: Ešref Zaimbegović

Vlada kancelarke Angele Merklove priprema legislativu koja treba da veoma strogo reguliše fraking, kako se naziva hidrauličko razbijanje. Da bi se dobila licenca za eksploataciju  biće neophodno imati studije o uticaju projekta na životnu sredinu. U zaštićenim zonama biće eksploatacija u potpunosti zabranjena.

Njemački proizvođači piva su međutim kabinetu napisali da dok rizik kontaminacije vode ne bude potpuno isključen ne bi trebalo usvajati zakon. Prema njima niz pivovara crpi vodu iz vlastitih bunara a zato radi sigurnosti treba izvršiti više naučnih studija.
U Njemačkoj, koja je ponosna na više od 5 000 vrsta piva je kvalitet tog pića presveta stvar. Prvi zakon o njegovoj proizvodnji, u kome su precizno utvrđeni dozvoljeni sastojci, donesen je 1516. godine u bavarskom Ingolstadtu. Niz pivovara se tog 500 godina starog zakona, poznatog kao „Reinheitsgebot“ („Zakon o čistoti“ prim.prev.), pridržava do danas a smije upotrebljavati samo hmelj, ječam, kvasac i čistu vodu.

Diskusija o škriljcovom plinu se odigrava u periodu velikih promjena u strukturi njemačke energetike. Poslije havarije u japanskoj Fukušimi kancelarka Merkl je odlučila da se ubrza izlaz iz nuklearne energije i težište prebaci na obnovljive izvore tipa solarnih ili vjetrenih elektrana. Međutim zbog momentalnog zaustavljanja nekoliko reaktora i skupoće uvoznog plina najveći proizvođači energije su se počeli oslanjati na ugalj koji veoma onečišćava okolinu.

Uprkos naporu za redukciju staklenikovih plinova nemačka emisija CO2 je lani narasla za 2%. Svjetska nuklearna asocijacija (WNA) procjenjuje da bi se emisija CO2 smanjila za 2-3% da su Nijemci ostavili u pogonu osam nuklearnih reaktora koje su isključili poslije tragedije u Fukušimi. Mjesto toga lani je spaljeno 5,1% više prljavog lignita.

Zelena inicijativa ima dodatne  nuspojave. Dotacije za obnovljive izvore energije, djelom finansirane od strane potrošača, imaju za posljedicu porast cijena električne energije za domaćinstva i industriju. Prema podacima Kelnskog instituta za ekonomska istraživanja najvećim preduzećima porasli su troškovi energije u posljednjih pet godina za skoro 40%. Tarifa za industrijske potrošače je u Njemačkoj viša za 15% nego što je prosjek evropske dvadesetsedmorice. „Dostigli smo prag bola“ tvrdi šef instituta Michael Hüther. Najnoviji podaci ukazuju da u energetski intenzivnim granama već dolazi do ograničenja investicija.

„Ukoliko ne budemo sposobni u okviru prelaska na obnovive izvore ukrotiti energetske troškove  trpiti će konkurentnost njemačke industrije“,  rekao je listu Handelsblatt šef BDI Ulrich Grillo. Naveo je da dok su Nijemci zadubljeni u debate o ispravnom energetskom miksu, USA postaju sve atraktivniji za njemačke firme. Po njegovom mišljenju to je zahvaljujući tamošnjem padu troškova energije zbog uticaja masivnog iskorištavanja novih izvora plina i nafte iz škriljca i podrške koju tom trendu daje američka vlada.

patria.cz