Njemačko predsjedavanje EU i novi pravac Angele Merkel

tačno.net
Autor 30.6.2020. u 09:34

Njemačko predsjedavanje EU i novi pravac Angele Merkel

Mnoge članice Evropske unije s nestrpljenjem očekuju početak predsjedavanja Njemačke na čelu s Angelom Merkel, koja u vrijeme zdravstvene i ekonomske krize – ali i narastajućeg populizma i evroskepticizma – insistira na očuvanju evropskog tržišta, političkog integriteta i, najprije, solidarnosti, pišu svjetski mediji.

Prvi veliki test

Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da je prevazilaženje pandemije koju je izazvao korona virus glavni prioritet predsjedavanja njene zemlje Evropskom unijom (EU), budući da je predsjednica Evropske komisije pozvala države članice da daju zeleno svjetlo za ogromni paket stimulansa do kraja jula, ističe Blumberg (Bloomberg).

Merkel je u svom nedjeljnom podkastu rekla da će učiniti sve kako bi pomogla postizanje sporazuma o oporavku privrede EU u vrijednosi od 750 milijardi eura, dodajući da će njena zemlja igrati “poštenog posrednika” u pregovorima. Kancelarka je već upozorila svoje kolege da će ugroziti ekonomski oporavak Unije i rizikovati tržišni put ako, sljedećeg mjeseca, ne uspiju završiti pregovore o paketu.

Osiguranje postizanja sporazuma, ističe Blumberg, bit će prvi veliki test njemačkog šestomjesečnog predsjedavanja EU, koje počinje 1. jula. Program oporavka, koji bi trebao dobiti podršku svih 27 članica unije, finansirao bi se izdavanjem zajedničkog duga, što bi bio i značajan korak ka čvršćoj ekonomskoj integraciji.

Četiri fiskalno jake države, među kojima su Holandija i Austrija, negoduju oko te ideje jer se plaše da bi im njihovi porezni obveznici mogli zamjeriti zbog potrošnje na zemlje koje su i prije pandemije imale finansijskih problema. Oni smatraju da EU mora biti usmjerenija na kredite i raspodijeliti ih po strožim kriterijima.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Leyen) kazala je da EU ne može dodati više kredita i kamata najzaduženijim članicama, pozivajući u subotu na postizanje sporazuma do 17. jula kada je zakazan naredni samit Evropske unije.

Vanredni čin solidarnosti

Berlinsko predsjedavanje Evropskom unijom bit će posljednje s Merkelovom na čelu, a moglo bi definisati naslijeđe liderke koju su nerijetko nazivali “vječnom kancelarkom”, budući da je na vlasti od 2005. godine, ukazuje agencija Frans pres (Agence France-Presse).

Iako ne nedostaje gorućih pitanja koja treba riješiti – od definisanja odnosa EU s Britanijom, kriza u Libiji i Siriji, do pomaka svijeta ka nižoj upotrebi ugljika – u narednih šest mjeseci evropskom politikom dominirat će pandemija COVID-19 i ekonomija koja je zapala u najgoru krizu od Drugog svjetskog rata.

“Ova kriza koju trenutno doživljavamo drugačija je od bilo koje druge koja smo doživjeli od osnivanja Evropske unije”, rekla je Merkel govoreći u parlamentu o prioritetima Berlina tokom predsjedavanja EU. Osvrćući se na razorni udarac najteže pogođenih zemalja poput Španije ili Italije, Merkel je objasnila da je “imperativ da Njemačka ne misli samo na sebe, već je spremna za vanredni čin solidarnosti”.

Berlin je, dodaje AFP, već preuzeo skrbništvo nad unijom izdvojivši više od 100 milijardi eura poticaja za jačanje ekonomije bloka. Merkel je s francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom (Emmanuel Macron) u maju već ispisala okosnicu fonda od 750 milijardi eura koji bi ponudio bespovratna sredstva – bez obaveze otplate – zemljama koje je najteže pogodila pandemija. Fond za oporavak unije bio je jedna od ključnih tačaka razgovora dvoje lidera u ponedjeljak u Njemačkoj, dodaje AFP.

Predsjedavanje s novim smislom za svrhu

Kada je Merkel prošle sedmice predstavila plan njemačkog predsjedavanja EU-om, jasno je dala do znanja koliko su visoki ulozi, naglasivši kako je uloga Njemačke spriječiti da pandemija uništi jedinstveno evropsko tržište i ugrozi integritet EU, naglašava Fajnenšl tajms (The Financial Times).

Vješto rukovođenje pandemijom ojačalo je autoritet Merkelove – i kod kuće i u instranstvu – omogućivši joj da preuzme političke rizike koji bi se prije samo godinu dana činili nezamislivim. Odraz toga, smatraju evropske diplomate, bio je francusko-njemački prijedlog Fonda za oporavak od pandemije. Glavni zadatak Njemačke, kako kažu, bit će saradnja s predsjednikom Evropskog vijeća Šarlom Mišelom (Charles Michel) i pomoć u postizanju sporazuma o fondu za oporavak prije avgusta, uz predstojeći sedmogodišnji budžet EU-a.

Spremnost Njemačke, ističe list, da riješi pitanje fonda za oporavak u julu ima jednostavno objašnjenje. Dnevni red njenog predsjedanja postat će sve nabijeniji nakon ljetne pauze, kako se intenziviraju rasprave o budućem trgovinskom sporazumu između EU i Velike Britanije.

Berlin također želi raspravu o budućnosti Evropskoj uniji u drugoj polovini 2020. godine. U svom govoru iz Bundestaga prošle sedmice, Merkel rekla je da nije samo pitanje prevladavanja trenutne krize, već “šta će Evropu učiniti otpornijom u budućnosti”. Pandemija je, kako je rekla, razotkrila “koliko je evropski projekat još uvijek krhak”.

Njemačka bi, kako je rekla, trebala iskoristiti svoje predsjedništvo za unapređenje zelenih i digitalnih programa. Berlin također želi nastaviti razgovore o reformi migracionog sistema EU i započeti raspravu o tome kako EU može preuzeti više odgovornosti u svijetu, ističe Fajnenšl tajms dodajući da će u tu svrhu Njemačka u oktobru organizovati samit Evropske unije i Afričke unije.

Transformacija u vrijeme krize

Njemačka koja od 1. jula preuzima predsjedavanje Evropskom unijom u osnovi je promijenila svoj stav prema integraciji, solidarnosti i potrošnji, ocjenjuje Džudi Dempsi (Judy Dempsey), autorica knjige “Fenomen Merkel” u svom osvrtu objavljenom na portalu Politiko (Politico).

Ono što se događalo u Italiji uzdrmalo je Merkel i ona je na iznenađujući način preuzela kontrolu. Nije se samo naoružala stručnjacima i slušala, nego je počela razgovarati s javnošću što je ranije nerado činila. U vanrednom televizijskom obraćanju širom zemlje 18. marta Merkel nije ublažavala riječi: “Situacija je ozbiljna. Shvatite to ozbiljno”, molila je. To je bila prva faza njene transformacije za vrijeme pandemije, naglašava Dempsi dodajući kako je uslijedila druga faza koja se odnosila na Evropu.

Otkako je Merkel postala kancelarka u novembru 2005., ona se odmicala od bilo kakve rasprave o političkoj ili ekonomskoj integraciji Evropske unije i bez spominjanja ideje solidarnosti. Zatim je došao korona virus, gdje je kancelarka napravila još jedan preokret. Podržala je prijedloge ministra finansija o velikoj potrošnji, a njemački “Schwarz Null” – nula duga – bačen je kroz prozor.

Njena podrška planu velike potrošnje jednako se tiče ekonomskog oporavka koliko i razoružavanja krajnje desne, populističke Alternative za Njemačku (AfD) koja je na izbore izašla nakon izbjegličke krize 2015.

Znala je da će, ako Njemačka ne uvede mjere za ublažavanje učinaka recesije ili rastuće nezaposlenosti, evroskeptički populisti procvjetati. Politički, Merkel nije bila spremna dopustiti stranci da iskorištava pandemiju korona virusa. Bilo bi preopasno za Njemačku – i za EU.

Sljedećih šest mjeseci, koliko će Njemačka predsjedavati EU, bit će teško. Niko ne zna hoće li biti drugog vala virusa ili kada će vakcina biti dostupna. Hoće li Merkel iskoristiti svoju trenutnu popularnost da strateški djeluje na druga pitanja – poput Kine, Rusije i odbrane – u velikoj će mjeri zavisiti o tome kako se razvija pandemija. Ono što je sada poznato je da je Merkel oprezno skicirala potpuno novi smjer.

Dobar tajming

Dok se Evropa suočava se s izazovima epskog nivoa uzrokovanih pandemijom, najveća i najmoćnija evropska država može pružiti potrebno vodstvo, ocjenjuje u uredničkom komentaru list Gardijan (The Guardian).

U Italiji i Španiji spektar neodrživog duga ugrožava oporavak privrede koja je već bila krhka. U Briselu postoji bojazan da će nakon pandemije generacijski zadatak rješavanja klimatskih nepogoda i provedba teških zelenih ciljeva biti stavljeni po stranu. Mjesto Evrope u multipolarizovanom svijetu, gdje dominira sve napetiji rivalitet između Sjedinjenih Država i Kine, mora se izraditi iznova. Nakon epidemije, novi naglasak je na ekonomskoj samodostatnosti, posebno u medicinskoj proizvodnji i ključnim industrijama.

“Evropa nas treba, baš kao što je i nama potrebna Evropa”, kazala je Merkel predstavljajući u Bundestagu svoj plan predsjedavanja unijom. U razgovoru za Gardijan i druge evropske novine ovog vikenda, Merkel jasno je dala do znanja da će joj prioritet biti postizanje sporazuma o fondu za obnavljanje nakon korona virusa u iznosu od 750 milijardi eura, koji će podijeliti članicama zemlje u obliku grantova, a ne zajma. Pristupanje ovoj inovaciji bio bi značajan trenutak, ističe list.

Izgledi za udruživanje duga s južnim susjedima tradicionalno su bili anatema prosperitetnijim državama članicama EU, s otporom koji obično vodi Njemačka. Takozvana ‘štedljiva četvorka’ – Austrija, Danska, Švedska i Holandija – pokrenut će žestoku akciju za uklanjanje plana kojeg su iscrtali Merkel i Makron. No, ukazuju urednici Gardijana, čini se da je iskustvo u posljednja tri mjeseca u Berlinu promijenilo percepciju onoga šta je moguće i šta je poželjno.

Merkel vjeruje da je u Evropi neophodna solidarnost. S pravom je upozorila da će neuspjeh u kolektivnoj akciji stabilizacije ekonomije u Evropi ići na ruku antidemokratskim i autoritarnim snagama. U vrijeme kada ulozi nikad nisu bili veći, predsjedavanje Njemačke na čelu s Angelom Merkel za EU je, zaključuje Gardijan, dobra vijest.

RSE

tačno.net
Autor 30.6.2020. u 09:34

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija