Nuspojave

 Yifan DING
Autor 5.5.2022. u 08:39

Izdvajamo

  • Ako gospodarski rat SAD i drugih zapadnih zemalja protiv Rusije eskalira i dalja ruska imovina bude zamrznuta to konačno može dovesti do još opasnije krize za Zapad. Zamrzavnje dalje ruske imovine moglo bi voditi ka asimetričnim mjerama odmazde. SAD sebi ne mogu dozvoliti ove potencijalne ozbiljne posledice. Rusija stvarno nema posebno veliku državnu imovinu na Zapadu. Obveznice u visini od oko 160 milijardi američkih dolara su opet prodate ili zamjenjene u zlato i vraćene. Ruske postojeće zlatne i devizne rezerve iznose oko 600 milijardi američkih dolara. I: Ako Zapad zamrzne rusku imovinu Rusija može također zaplijeniti imovinu zapadnih zemlja u Rusiji.

Povezani članci

Nuspojave

Foto: DPA

Sankcije štete Rusiji ali je ne obaraju na koljena. Posledice za Zapad su međutim katastrofalne, kaže pekinški stručnjak Yifan DING.

Piše: Yifan DING – ipg-journal.de – 30.03.2022.

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

SAD i EU su doduše zaključile da uvedu Rusiji do sada neviđene gospodarske sankcije da bi rusko vođstvo prisilili na povlačenje njihovih trupa iz Ukrajine. Međutim, izgleda da Rusija nije posebno impresionirana ovim sankcijama. Najveći korisnik rusko-ukrajinskog rata mogle bi konačno biti SAD – a veliki gubitnik Evropska unija.

Dalje: Da, sankcije su ruskom gospodarstvu nanijele izuzetne štete. One su dovele do ogromnog odliva kapitala iz zemlje. Rublja je pala na istorijski najniži nivo. Ruska centralna banka morala je kamatne stope od ranijih 9,5 posto povećati na 20 posto. Povećanje kamatnih stopa ima za cilj da zaustavi inflaciju i spriječi odliv kapitala. Međutim, to utiče i na investicije i potrošnju i dugoročno vodi u gospodarsku recesiju.

Sankcije SAD i Evrope sprječavaju aktuelno ruska preduzeća da na međunarodnim finansijskim tržištima dobijaju nova sredstva. Ministarstvo finansija SAD je zaledilo imovinu ruske centralne banke u SAD tako da ruska centralna banka ne može slobodno raspolagati sa deviznim rezervama zemlje. Međunarodne rejting agencije snizile su kreditnu sposobnost Rusije.

SAD i EU su osim toga pooštrili izvozni embargo za ruske izvozne proizvode time što su zabranile izvoz u Rusiju ključnih komponenti kao što su čipovi i zatvorili svoj vazdušni prostor za ruske avione. I Velika Britanija, Kanada, Australija, Švajcarska i Južna Koreja uvele su slične sankcije protiv Rusije. Jedna američka konsultantska firma polazi od toga da će rusko gospodarsttvo  u 2022. godini opasti za deset posto.

Poslednjih godina Rusija je povećala udio u obračunima u lokalnoj valuti sa Kinom, Iranom i drugim zemljama i time smanjila ovisnost od američkog dolara i diverzifikovala svoje trgovinske partnere.

Međutim, ove tvrde sankcije protiv Rusije nisu djelovale fatalno na tu zemlju. Kao prvo samo sedam ruskih banki spriječene su da dalje koriste SWIFT sistem. Najveće ruske banke i one velike banke, koje uglavnom provode međunarodna plaćanja za izvoz nafte i gasa, mogu i dalje sasvim normalno obavljati međunarodne transfere putem SWIFT-a.

Kao drugo SAD su zaključile da zamrznu konta predsjednika Vladimira Putina i ministra inostranih poslova Sergeja Lavrova. Ova odluka je ipak čisti diplomatski gest. Faktički je bez značaja. Promjena ustava iz 2020. godine koju je usvojio ruski parlament i na kojoj je Putin dugo insistirao zvanično predviđa da visoko rangirani ruski službenici ne smiju imati imovinu i bankovna konta u inostranstvu.

Kao treće sankcije ne mogu Rusiju gurnuti u gospodarsku krizu na osnovu nedostatka dolara: Poslednjih godina Rusija je povećala udio u obračunima u lokalnoj valuti sa Kinom, Iranom i drugim zemljama i time smanjila ovisnost od američkog dolara i diverzifikovala svoje trgovinske partnere. Godišnji obim trgovine između Rusije i SAD i Japana iznosi samo 20 milijardi dolara. EU je najveći trgovački partner Rusije i obračunava svoje poslove u evrima. Osim toga Rusija je jedan od najvećih izvoznika nafte i gasa. Dok god ovaj kanal prodaje nije zatvoren aktuelna finansijska snaga Rusije neće biti oslabljena.

Ako gospodarski rat SAD i drugih zapadnih zemalja protiv Rusije eskalira to konačno može dovesti do još opasnije krize za Zapad.

Ako gospodarski rat SAD i drugih zapadnih zemalja protiv Rusije eskalira i dalja ruska imovina bude zamrznuta to konačno može dovesti do još opasnije krize za Zapad. Zamrzavanje dalje ruske imovine moglo bi voditi ka asimetričnim mjerama odmazde. SAD sebi ne mogu dozvoliti ove potencijalne ozbiljne posledice. Rusija stvarno nema posebno veliku državnu imovinu na Zapadu. Obveznice u visini od oko 160 milijardi američkih dolara su opet prodate ili zamjenjene u zlato i vraćene. Ruske postojeće zlatne i devizne rezerve iznose oko 600 milijardi američkih dolara. I: Ako Zapad zamrzne rusku imovinu Rusija može također zaplijeniti imovinu zapadnih zemlja u Rusiji.

Dalji primjer su kreditne karte. Međunarodna preduzeća koja izdaju kreditne karte najavile su da neće više sarađivati sa ruskim bankama. Ali karte su izdale zapadnjačke banke. Ako se odgovarajući novac ne može dobiti od ruskih banaka to znači da će ta preduzeća dospjeti u zakašnjenje. U određenom slučaju moraju se dugovi Rusa po kartama čak sasvim otpisati. Time bi bili otpisani i zahtjevi zapadnih banaka u Rusiji.

I zapadno finansijsko gospodarstvo moglo bi dobiti probleme: Većinu hipotekarnih kredita za rusku klijentelu dale su finansijski instituti sa Zapada. Ako je prekinu bankarske veze hipotekarni krediti koje su Rusi uzeli iz zapadnih banaka ne bi se otplaćivali. Također i plaćanja za životno i druga osiguranja koja su zapadne banke ugovorile u Rusiji se ne bi realizovalo i osiguravajuće firme morale bi kapital, kamate i kazne same platiti. Ukupan iznos mogao bi biti dvostruko veći od osigurane sume. Wall Street Journal procjenjuje da bi takvi gubici uzeti zajedno mogli prekoračiti vrijednost od dva biliona američkih dolara. Za poređenje: Ukupan BDP Rusije iznosio je 2021. godine oko dva biliona dolara. Ako bi međunarodni investitori pali u paniku i počeli da prodaju akcije zapadnih preduzeća koja su investirala u Rusiju moglo bi to izazvati stvarni finansijski cunami.

Sveobuhvatne sankcije protiv Rusije prijete da prekinu globalne lance industrije i isporuka i da već visoku inflaciju u Evropi i SAD još povećaju.

Zapadnjačke sankcije protiv Rusije nose u sebi drugu veliku opasnost. Evropa je u velikoj mjeri ovisna od ruskih isporuka energenata i sirovina. Sankcije protiv Rusije mogle bi prekinuti ove isporuke i time uticati na gospodarski rast evropskih država. Ruski poljoprivredni proizvodi, đubriva, metalne sirovine itd. imaju veliki uticaj na međunarodnom tržištu. Ruski izvoz nikla, paladijuma, aluminijuma i platine čine 49,42,26 odnosno 13 posto svjetskog tržišta. Kako Rusija tako i Ukrajina su važni izvoznici poljoprivrednih proizvoda i imaju odlučujuću ulogu u stabilizaciji cijena žitarica širom svijeta. Zajedno one ostvaruju oko četvrtine globalnog izvoza žitarica. Rusko-ukrajinski rat povećaje cijene živežnih namirnica. Globalne buduće isporuke pšenice su od sredine januara 2022. poskupile za oko deset posto. Cijene kukuruza imaju najviši nivo od juna 2021. godine. Sveobuhvatne sankcije protiv Rusije prijete da prekinu globalne lance industrije i isporuka i da već visoku inflaciju u Evropi i SAD još povećaju i time izazovu socijalne proteste i nemire.

Velika žrtva ove krize je EU. Ona je od kraja hladnog rata, dakle od prije skoro 30 godina, izgradila energetsko partnerstvo sa Rusijom. Ruske isporuke čine 40 posto tržišta zemnog gasa EU a upravo energetsko snabdijevanje Njemačke jako ovisi od isporuka gasa. Pošto je sada zaustavljen Nord Stream 2 i narušen je pristup dovoljnim isporukama gasa iz Rusije, Njemačka će sigurno sve više uvoziti zemni gas iz SAD. Doskora se američka industrija gasa iz škriljaca zbog prevelikih kapaciteta borila sa neophodnošću da hitno nađe nova tržišta. Sada se može reći da je rat između Ukrajine i Rusije spasio tu industriju.

Ukoliko EU i Rusija dospiju u dugoročnu konfrontaciju EU će trpjeti na dva fronta.

Ukoliko EU i Rusija dospiju u dugoročnu konfrontaciju EU će trpjeti na dva fronta: Kao prvo Evropa će izgubiti svoju poziciju kao sigurno mjesto za investiranje ako se na kontinentu bude odigravao novi hladni rat. Pošto cijene energije rastu inflacija će u budućnosti biti stalni faktor. Ako tada međunarodni investitori budu izbjegavali Evropu mogla bi nedostajuća dinamika investiranja dovesti do jedne vrste stagflacije.

Kao drugo, mogle bi države članice EU biti podijeljene u pitanjima bezbjednosti. Neke zemlje će povećati svoju ovisnost od SAD dok će, nasuprot tomu, velike države članice EU kao Francuska i Njemačka koristiti aktuelnu krizu da bi pojačale „autonomnu bezbjednost“ Evrope. Nije slučajno da je Njemačka iznenada odlučila da poveća svoje izdatke za odbranu. Francuska i Njemačka žele pospješiti standardizaciju evropskog oružja u nadi tako da krizu pretvore u novu šansu. Ali vojno industrijska baza u ostalim EU zemljama je slaba. Time bi industrija naoružanja SAD mogla profitirati od povećanja vojnih izdataka evropskih zemalja. Jer one će kupovati prije svega američko oružje u ogromnim količinama.

Za Kinu rat Rusije i Ukrajine stvara njene potpuno vlastite probleme. Narodna Republika održava uske gospodarske odnose sa Rusijom, Ukrajinom, Evropom i SAD. Iako Kina nije direktno involvirana u krizu ipak je jako pogođena njenim djelovanjem. Interesi Kine stoje na kocki – i to u odnosu na sve učesnike u krizi.

Dr. Yifan DING je nosilac katedre na Beijing Foreign Studies University (BFSU) i aktivan je kao Senior Fellow na Taihe Institute.

ipg-journal.de

 Yifan DING
Autor 5.5.2022. u 08:39