Obama obećao veću transparentnost programa praćenja

Povezani članci

• Ćuška u školi: Podrška ruskom nastavniku koji je tukao đake
• Hakovano 50 miliona profila na Fejsbuku
• Obama: Uništit ćemo ISIL
• EU ima za cilj smanjenje potrošnje plina za 15 posto prema novom planu
• Najmanje 24 osobe poginule u poplavama u Indiji
• Uprkos Trumpu, Iran prvi put ima međunarodnu podršku

Američki predsjednik Barack Obama najavio je danas planove ograničenja američkih programa praćenja, koji su se našli na udaru kritika od slučaja Edvarda Snoudena (Edward Snowden).

“Imajući u vidu razne zloupotrebe, ispravno je postaviti pitanje o praćenju i kontroli, posebno ako se zna da tehnologija danas preoblikuje svaki aspekt naših života”, rekao je Obama na konferenciji za novinare u Bijeloj kući.

Obama je najavio korake kojima će da unaprijedi nadzor praćenja i povrati povjerenje javnosti u vladine programe.

Viši zvaničnici administracije rekli su ranije da će Obama da pozove Kongres da sarađuje s njim kako bi se ograničili programi Nacionalne agencije za bezbjednost /NSA/.

Ovo Obamino saoštenje može se tumačiti kao barem djelimična pobjeda pristalica bivšeg službenika Centralne obavještajne agencije /CIA/ Edvarda Snoudena koji se nalazi u Rusiji, nakon što je pobjegao iz Hong Konga.

Pod pritiskom javnosti Obama planira da izmijeni odjeljak 215 takozvanog Patriotskog akta, a koji određuje načine prikupljanja “metapodataka”, kao što su telefonski razgovori.

Obama će, takođe, tražiti reformu specijalnog suda koji se bavi praćenjem stranih obavještajaca /Foreign Intelligence Surveillance Court/.

Prema odredbama Akta o prisluškivanju stranih obaveštajaca /The Foreign Intelligence Surveillance/ Act/ ili FISA tajne službe su obavezne da za praćenje bilo kog državljanina SAD prethodno dobiju dozvolu ovog suda u roku od 72 časa otkako ta osoba dospije u “vidno polje” tih službi, pri čemu moraju postojati sasvim pouzdani znaci da se osoba koju treba pratiti bavi špijunskom ili subverzivnom djelatnošću.

Administracija će, takođe, formirati grupu na visokom nivou koju će činiti spoljni eksperti, a koji će ocjenjivati programe praćenja.

Patriotski akt potpisao je bivši predsjednik DŽordž Buš nakon napada na SAD 11. septembra 2001. godine, kao “sredstvo” borbe protiv terorizma i kako bi se spriječili slični napadi u budućnosti.