Oproštajni govor Baraka Obame: Neophodno prevazići podele

Ognjen Zorić
Autor/ica 11.1.2017. u 09:47

Oproštajni govor Baraka Obame: Neophodno prevazići podele

Foto: EPA

“Zdravo Čikago, dobro je biti kod kuće”, prve su reči koje je odlazeći američki predsednik Barak Obama uputio pred govor u kome se oprostio od građana nakon osam godina na čelu SAD.

Obama je rekao da naciju ostavlja jačom nego ranije, ali da Amerikanci moraju da rade na prevazilaženju “dubokih podela koje prete da ‘razmrse’ američko jedinstvo”.

Kao svoje najveće uspehe, naveo je nuklearni dogovor sa Iranom, otvaranje ka Kubi, pogubljenje lidera Al Kaide Osame bin Ladena i preporod američke ekonomije, rekavši da je tokom osam godina u kabinetu postigao više nego što su njegove pristalice mislile da je moguće.

“Da sam vam pre osam godina rekao da će Amerika preokrenuti recesiju, restartovati autoindustriju i pokrenuti najveći niz radnih mesta u istoriji… Da sam vam rekao da ćemo otvoriti novo poglavlje sa Kubom, da ćemo nuklearni program Irana zaustaviti bez ispaljenog metka, da ćemo smaknuti glavnog organizatora napada 9/11, da sam vam rekao da ćemo izjednačiti brakove, da ćemo obezbediti pravo na zdravstveno osiguranje za još 20 miliona naših sugrađana – da sam vam sve to rekao, vi bi ste odgovorili da smo ciljeve postavili malo previsoko”, poručio je Obama.

“Po gotovo svakom kriterijumu, Amerika je bolje, snažnije mesto nego kada smo počeli”, rekao je Obama. “Ostajemo najbogatija, najmoćnija i najpoštovanija nacija”, kazao je, ali je i istakao šta je to što vidi kao najznačajnije pretnje sa kojima će budući predsednik i građani morati da se suoče.

Obama je, kao pretnju, naveo povećanje odbijanja imigranata, ukazujući da je Amerika od njenog početka bila zemlja imigranata koja veliki deo svoje ekonomske i kulturne moći vuče upravo od mešanja rasa i nacionalnosti koje su se spojile unutar njenih granica.

“Tokom poslednjih 240 godina, naš nacionalni poziv za sticanje državljanstva je dao posao i svrhu svakoj novoj generaciji. To je ono što je vodilo patriote ka tome da izaberu republiku, a ne tiraniju, pionire da idu ka zapadu, robove da hrabro grade pruge slobode… To je ono što je vuklo imigrante preko okeana i reke Rio Grande. To je ono što je omogućilo ženama da se izbore za pravo da glasaju. To je ono što je omogućilo radnicima da se organizuju. Zbog toga su naši vojnici davali svoje živote na Omahi i Ivo Džimi, u Iraku i Avganistanu i zbog toga su muškarci i žene od Selme (marš u državi Alabami 1965. godine za pravo Afro-amerikanaca da nesmetano glasaju) do Stonvola (protest LGBT zajednice u Njujorku 1969. godine), bili spremni da polože svoje živote”, poručio je odlazeći predsednik Amerike u govoru koji je, na trenutke, bio veoma emotivan.

“Naš ‘mladi pogon’, naša raznolikost i otvorenost, naš bezgranični kapacitet za preuzimanje rizika i ponovnog početka, znači da budućnost treba da bude naša. Ali, taj potencijal će se realizovati samo ako naša demokratija bude funkcionisala, samo ako naša politika bude odražavala pristojnost naših ljudi”, rekao je.

Podele uzrokovane “svetom koji se skuplja, rastućom nejednakošću, demografskim promenama i avetom terorizma”, pretnja su američkoj demokratiji, što zahteva osnovni smisao solidarnosti – ideja da smo uz sve naše spoljašnje različitosti, u ovome svi zajedno – da se uzdižemo ili padamo kao jedan, rekao je Obama.

“Demokratija ne zahteva ‘uniformisanost’. Naši osnivači su se raspravljali, svađali i na kraju postigli kompromis. Od nas očekuju isto”, poručio je.

Obama je pozvao Amerikance da se, kako individualno, tako i kroz vladu i druge organizacije, bore protiv “rđavih” trendova podele, izolacije i diskriminacije onih koji drugačije misle ili izgledaju drugačije od njih.

“Odbacujem diskriminaciju protiv Amerikanaca Muslimana koji su patriote baš kao i mi”, rekao je Obama. On se, u tom svetlu, obratio i belim Amerikancima, poručivši da će “ta braon deca predstavljati sve veći i veći udeo u američkoj radnoj snazi”, te da ih treba prihvatiti i prigrliti.

Obama je rekao i da unutrašnje podele u društvu i oštra politička debata, predstavljaju pretnju koja je velika baš kao i bilo koja spoljna pretnja koja dolazi od strane terorista ili diktatora.“Bilo je trenutaka u našoj istoriji u kojima je solidarnost bila pod pretnjom. Početak ovog stoleća je bio jedan od takvih trenutaka”, poručio je Obama.

“Hajde da budemo oprezni, ali ne uplašeni. ‘Islamska država’ će pokušavati da ubija nevine ljude, ali oni ne mogu da poraze Ameriku ukoliko mi ne izdamo naš Ustav i naše principe u borbi. Protivnici poput Rusije ili Kine se ne mogu meriti sa našim uticajem širom sveta, osim ako se mi ne odreknemo onoga za šta se zalažemo i pretvorimo se u još jednu naciju koja maltretira svoje manje komšije”, rekao je Obama.

“Promene se dešavaju samo onda kada se angažuju takozvani obični ljudi, kada ih zahtevaju zajedno. Posle osam godina koje sam proveo kao vaš predsednik, i dalje u to verujem”, poručio je Obama na kraju.

U sredu će se obratiti novoizabrani predsednik Amerike Donald Tramp, čija će inauguracija biti održana 20. januara u Vašingtonu.

RSE

Ognjen Zorić
Autor/ica 11.1.2017. u 09:47