ENG
Ostaje li Francuska vjerna Macronu ili dolazi vrijeme korjenitih promjena
Autor/ica 👤V.K./klix.ba
Povezani članci
- U Sibiru gori preko 30 sela: Poginulo 26 ljudi, tisuće zatražilo lječničku pomoć
- Geopolitika Bliskog istoka & Jugoistočne Azije: Lekcije za Balkan
- Osnažena opozicija Venecuele izlazi na proteste
- Nastavljeni protesti širom Makedonije
- Saudijska Arabija planira izgraditi najveću solarnu elektranu na svijetu
- Generalna skupština UN-a u četvrtak zasjeda zbog Palestine
foto: AFP
Tokom pandemijske 2020. godine, u Francuskoj su održani lokalni izbori, a mnoge je iznenadio rast i niz pobjeda koalicije koju čine Socijalisti i stranka Zelenih. Koalicija je osvojila mandate u skoro svim važnijim francuskim gradovima, dok je s druge strane stranka Emmanuela Macrona (La Republique En Marche!) zabilježila ozbiljan izborni pad. Samim tim, nakon održanih izbora već su počele i prve špekulacije o tome kako bi slabiji rezultat Macronove stranke na lokalnim izborima mogao biti uvertira za njegov poraz na predsjedničkim izborima 2022. godine.
Macron gubi podršku
Krajem 2020. godine Francusku su obilježili brojni masovni protesti održani u svim većim gradovima države. Pored nezadovoljstva načinom upravljanja krizom koja je posljedica pojave koronavirusa, Francuzi su iskazali nezadovoljstvo i drugim odlukama koje se tiču direktno ili indirektno Emmanuela Macrona. Posljednji u nizu protesta odnosio se na odredbe novog Zakona o sigurnosti, koje predviđaju krivičnu odgovornost za osobe koje snimaju policajce. Stotine hiljada ljudi u više od 70 gradova izrazilo je nezadovoljstvo zbog ovog zakona i na ulicama su se mogla čuti skandiranja usmjerena upravo protiv Emmanuela Macrona.
Osim toga, Francuzi su na ulice izlazili i zbog drugih manje ili više bitnih problema. “Žuti prsluci”, štrajk policajaca i vatrogasaca, demonstracije zbog Macronovih pogleda na tzv. “islam koji je pod utjecajem stranih faktora”, samo su neki od razloga što su se na ulicama gradova okupljale stotine hiljada nezadovoljnih građana. Ciljevi i poente samih demonstracija bili su potpuno različiti, ali u svojoj suštini bili su svaki put usmjereni protiv Emmanuela Macrona. I dok su građani demonstrirali, Macron se u većini slučajeva držao svojih političkih svjetonazora i prkosio nezadovoljnim građanima.
Ono što je krasilo početak mandata Emmanuela Macrona jeste njegova mogućnost da privuče i birače desnice kao i birače ljevice koji su mu 2017. godine dali podršku u borbi protiv Marine le Pen. Ankete na početku njegovog mandata pokazale su kako je Macron u prvim danima imao podršku 64 posto stanovništva, što je svakako ozbiljna podrška koju jedan predsjednik može imati.
Međutim, konzervativnom politikom – “ni na nebu ni na zemlji”, koju je Emmanuel Macron vodio od 2017. godine, i odlukama koje su često nailazile na osude građana, sve više birača s obje strane političkog spektra počelo je okretati leđa francuskom predsjedniku.
Desničari vjeruju Le Pen
Najozbiljnija kandidatkinja koja će se suprotstaviti Macronu 2022. godine trenutno je desničarka Marine le Pen koja je već najavila svoju kandidaturu za izbore. Prema analizi utjecajnog političkog magazina Politico, u ovom trenutku, nešto više od godinu prije izbora, francuska političarka ima podršku 26 posto stanovništva u odnosu na Macrona čija se podrška procjenjuje na 24 posto. Upravo nezadovoljstvo građana i frustracija načinom vođenja države u Macronovom mandatu mogli bi predstavljati glavne razloge koji će francusku desničarku odvesti do pobjede.
Slična stvar dogodila se i na izborima u SAD-u kada je na gotovo pa istom principu 2016. godine Donald Trump osvojio predsjednički mandat. Mnogi analitičari tada su izjavili kako je Trump pobijedio zbog frustriranosti naroda politikom Demokratske stranke i Baracka Obame. Ovakav scenarij bi se 2022. godine vrlo lako mogao ponoviti i u Francuskoj.
Le Pen najavila svoju kandidaturu (Foto: EPA-EFE)
Da je Le Pen ozbiljno shvatila zadatak i kandidaturu za predsjednicu Francuske govori i podatak da je na okupljanju 25. januara i press konferenciji za medije predstavila svoju novu web stranicu jednostavnog naziva “M je budućnost” na kojoj se već sada mogu vidjeti određeni programski ciljevi i smjer u kojem će ići kampanja za 2022. godinu.
“Ovo moram reći svima. Emmanuel Macron nema ni najmanje šanse da ostvari pobjedu na izborima 2022. godine. Pozivam sve građane koji misle isto da mi se pridruže i putem zvanične stranice pošalju svoje prijedloge šta bismo trebali uraditi u predsjedničkom mandatu”, optimistično je izjavila Le Pen tokom konferencije za medije i tako već najavila svoju pobjedu.
Gdje je u svemu tome ljevica?
Pored sadašnjeg predsjednika Macrona i Marine le Pen, kandidaturu za mjesto predsjednika Francuske najavili su i predstavnici Socijalista, kao i stranka Zelenih. U posljednjih 20 godina francuski Socijalisti doživjeli su nekoliko uvjerljivih poraza koji su stranku skoro doveli do ruba propasti. Na posljednjim izborima Socijalisti su Le Pen i Macronu suprotstavili neuvjerljivog Benoita Hamona koji je uspio pridobiti 6 posto glasova, što je predstavljalo uvjerljivo najgori rezultat Socijalista od 1969. godine.
Ipak, izbore koji očekuju Francusku Socijalisti bi mogli dočekati u znatno boljem ozračju. Nakon saveza sa Zelenima njihovi kandidati ostvarili su značajne rezultate na lokalnim izborima, što je dodatno ohrabrilo čelnike ove stranke da odlučno krenu u pravljenje planova za predsjedničku kampanju. Do sada Socijalisti nisu prijavili nijednog kandidata za izbore iako se u javnosti špekulira o nekoliko imena.
Najveće šanse za kandidaturu ima trenutna gradonačenica Pariza Anne Hidalgo koja je po drugi put uspjela ostvariti pobjedu na izborima u Parizu 2020. godine i tako učvrstiti dominaciju Socijalista u glavnom gradu Francuske. Hidalgo za potencijalnu kandidaturu ima i najveću podršku među lijevo orijentiranim biračima, ali i podršku predsjednika stranke Oliviera Faurea koji je izjavio kako bi Hidalgo bila odlična predsjednica.
Može li Hidalgo ujediniti ljevicu? (Foto: EPA-EFE)
U nedavnom intervjuu za Le Journal du Dimanche Hidalgo je iznijela niz kritika na rad vlade i Emmanuela Macrona tokom pandemije koronavirusa.
“Država je dostigla posljednji stadij neoliberalizma. Moramo pronaći novi model vladavine u Francuskoj. Pored toga, potreban nam je i novi model ekonomije koji će voditi mnogo više računa o životima ljudi te smanjiti nejednakost među njima”, rekla je Hidalgo.
Kada je riječ o kandidaturi za predsjednicu, Hidalgo još nije podnijela zvanični zahtjev, ali bi to mogla učiniti do septembra 2021. godine te je rekla da će do tada donijeti konačnu odluku.
“Niko od nas ne želi gledati utrku u drugom krugu izbora između Le Pen i Macrona. Osim toga, šta Macron može ponuditi u novom mandatu? Tu je od 2017. godine i apsolutno se ništa nije promijenilo”, rekla je Hidalgo tokom svog intervjua i na neki način najavila moguću kandidaturu.
Ono što može predstavljati problem ljevici jeste razjedinjenost koja će i ove izbore vjerovatno biti presudna kada je riječ o njihovom rezultatu. Pored Hidalgo, kao potencijalni kandidati spominju se i bivši socijalista i akter najvećeg fijaska ove stranke Benoit Hamon, a svoju kandidaturu najavio je i predsjednik Zelenih Yannick Jadot.
Yadot dobro kotira među “zelenim” glasačima (Foto: EPA-EFE)
Također, kandidaturu za izbore već je zvanično najavio i Jean-Luc Melenchon, francuski ljevičar i predsjednik pokreta Nepokorena Francuska.
Iako Hidalgo i dalje ima najveću podršku Socijalista i političarka je koja ima sposobnosti ujediniti ljevicu u Francuskoj, mnogi francuski analitičari i politolozi smatraju kako je ta misija nemoguća. Lijevo-zelena opcija uspjela je ostvariti pobjedu na lokalnim izborima, što je jasan znak kako građani žele promjenu u kulturološkom, političkom, društvenom i ekonomskom smislu, ali kako je široki politički spektar koaliciji predstavljao prednost na lokalnim izborima, na predsjedničkim bi on mogao biti poguban.
Izbori za mjesto predsjednika Francuske održat će se u aprilu 2022. godine. Do tada će Macron imati više od godinu mogućnosti da unaprijedi i popravi svoj ugled među stanovništvom Francuske. Podrška koja je u prvim danima mandata iznosila više od 60 posto, godinama se topi i polako prelazi na stranu Marine le Pen.
Upravo njihov ponovni duel predstavljat će vjerovatno jedinu pravu političku borbu nakon koje će se francusko društvo još jednom naći na raskrsnici. Da li ići udesno ili i dalje voditi politiku centra kojom će biti podjednako (ne)zadovoljni svi građani države koju i dalje muče brojni ekonomski i socijalni problemi.
Autor/ica 👤V.K./klix.ba
