Otava nastoji da isključi Kinu iz kanadskih rudnika litijuma

Povezani članci

• Referendum protiv nulte emisije?
• Političari i aktivisti traže ostavku predsjednika Alžira
• Sjeverna Koreja oštro reagovala na nove sankcije UN-a
• Greta Tunberg kao anti-Tramp
• Kineska ekspanzija Škode se nastavlja. Auta proizvodi već u trećoj tvornici
• Donalda Trumpa tuže za prevaru zbog porodičnog biznisa

Foto: AsiaPacific.ca

Odluka kanadske vlade da nakon sigurnosnih provjera naredi kineskim kompanijama da prodaju svoje udjele u domaćim firmama koje se bave ključnim poslovima s mineralima, uključujući litijum, najnoviji je korak razvijenih svjetskih ekonomija da zaštite svoja mineralna dobra, pišu svjetski mediji.

Zaštita kritičnih metala

Nekoliko dana nakon što je uvela stroža pravila o stranim ulaganjima u kritične sektore minerala u zemlji, kanadska vlada naredila je trima kineskim firmama da prodaju svoje dionice u malim kanadskim kompanijama uključenim u rudarenje litijuma, napisao je Blumberg (Bloomberg).

Tri kompanije kojima je naloženo da prodaju svoja ulaganja u tri kanadske kompanije u Vankuveru i Kalgariju su Sinomine Rare Metals Resources i Chengze Lithium International – obje sa sjedištem u Hong Kongu, te Zangge Mining Investment, navela je kanadska savezna vlada u saopštenju 2. novembra.

Kanadski ministar industrije Fransoa-Filip Šampanj (Francois-Philippe Champagne), koji je odgovoran za politiku stranih ulaganja, kazao je da su ove kompanije bile podvrgnute sigurnosnoj reviziji “koja uključuje rigoroznu kontrolu kanadske nacionalne sigurnosne i obavještajne zajednice”.

Ovaj potez, ukazuje Blumberg, slijedi ažurirane smjernice kanadske vlade objavljene 28. oktobra koje stranim državnim kompanijama otežavaju sklapanje poslova u industriji kritičnih minerala, uključujući litijum, nikl, bakar i uranijum u zemlji bogatoj resursima.

Vlada je istakla da će se transakcije stranih državnih firmi sada se odobravati samo u “izuzetnim slučajevima”.

Pitanje nacionalne sigurnosti

Odluka vlade u Otavi kojom je naređeno kineskim firmama da odustanu od svojih ulaganja u kanadske kompanije donesena je nakon zaključka da ta ulaganja predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti, ukazuje Rojters (Reuters).

Iznoseći nove smjernice koje imaju za cilj da zaštite kritične sektore minerala u zemlji od stranih državnih kompanija, kanadska vlada je prošle sedmice, dodaje agencija, saopštila da mora izgraditi otporan lanac snabdijevanja kritičnim mineralima s partnerskim zemljama.

“Savezna vlada odlučna je raditi s kanadskim preduzećima na privlačenju stranih direktnih investicija od partnera koji dijele naše interese i vrijednosti”, rekao je tada ministar Šampanj.

Kanada ima velika nalazišta kritičnih minerala poput nikla i kobalta, koji su neophodni za čistiju energiju i druge tehnologije, napisao je Rojters, dodajući da će prema predviđanjima potražnja za mineralima značajno porasti u narednim decenijama.

Ranije ove godine, Kanada, Sjedinjene Države, Britanija i nekoliko drugih zemalja uspostavile su, ističe agencija, novo partnerstvo s ciljem da osiguraju snabdijevanje kritičnim mineralima kako globalna potražnja za njima raste.

Višemilionski poslovi kineskih firmi

Potez Kanade je najnoviji korak razvijenih svjetskih ekonomija u zaštiti kritičnih mineralnih dobara, ocjenjuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal) naglasivši da potražnja za mineralima poput kobalta, litijuma i nikla raste kako se automobilska industrija prebacuje na električnu energiju.

Kanada sa saveznicima, uključujući SAD i Australiju, zabrinuta je zbog dominacije Kine nad tržištem te je počela usmjeravati novac domaćim kompanijama koje prerađuju rude i proizvođačima baterija kako bi postala protuteža svom azijskom rivalu.

Kada je prošle sedmice izmijenila svoja pravila o stranim ulaganjima koja regulišu kritične minerale, kanadska vlada je istakla kako svaka transakcija koja uključuje prijenos kontrole nad ključnim mineralima, bitnim za proizvodnju električnih vozila, mobitela i vjetroturbina, stranim subjektima može biti podvrgnuta reviziji zasnovanoj na nacionalnoj sigurnosti.

Posljednja odluka koja se odnosi na tri kineske kompanije odrazit će se na poslove koji, između ostalog, uključuju kinesko finansiranje razvoja rudnika u Ontariju u zamjenu za slanje litijuma, cezijuma i tantala u Sinomine Rare Metals Resources. Druga firma, Chengze Lithium International kupila je ranije gotovo 30 miliona dionica Lithium Chilea, kompanije sa sjedištem u Kalgariju, povećavajući udio kineske firme u kanadskoj na preko 19 odsto.

Treća kineska kompanija, Zangge Mining Investment je, prema pisanju njujorškog lista, platila u junu protuvrijednost od 10 miliona dolara firmi Ultra litijum (Ultra Lithium) sa sjedištem u Vankuveru i uložila preko 40 miliona dolara za istraživanje i razvoj projekta rudarenja litijuma u Argentini. Ugovorom je Zangge dobio 65 odsto udjela u argentinskoj podružnici Ultra litijuma.

Prije otprilike dvije godine Kanada je, kako ističe Volstrit džurnal, odbila ponudu kineske kompanije Shandong Gold Mining za kupovinu kanadskog TMAC Resources nakon dugotrajne revizije nacionalne sigurnosti prema zakonima o stranim ulaganjima. Iako zlato nije kritičan mineral, vlada nije dopustila Shandongu, kineskoj državnoj firmi, da stekne imovinu u kanadskom Arktiku, regiji koja postaje geopolitički važna zbog svojih plovnih puteva i resursa.

Strategije za budućnost

Dok najavljuje stroži pristup kineskim kompanijama, Kanada se priprema da predstavi svoju ključnu strategiju za minerale, piše Fajnenšl tajms (The Financial Times).

Kanadska najava vezana za industriju minerala dolazi u vrijeme kada se Otava priprema da objavi svoju prvu indo-pacifičku strategiju ove godine i očekuje se da će vlada zaoštriti svoj stav prema Kini. Roland Paris, stručnjak za vanjsku politiku na Univerzitetu u Otavi, rekao je da posljednje odluke vlade predstavljaju “priznanje da ćemo mi i naši saveznici morati osigurati izvore ključnih minerala sada i u budućnosti”.

Da se Kanada priprema da predstavi svoju strategiju za minerale ukazuje i nedavna izjava ministra Šampanja koji je, naglašava londonski list, rekao da su kritični minerali “ključni za pokretanje zelene digitalne ekonomije” i da potražnja za resursima predstavlja Kanadi “generacijsku ekonomsku priliku”.

Analitičar iz Hong Konga, Nil Beveridž (Neil Beveridge) kaže da odluke kanadske vlade neće odmah uticati na kinesko snabdijevanje litijumom jer Kanada nije veliki dobavljač, ali da će Kina i njena industrija biti zabrinuti zbog “smjera kretanja” dok Vašington vrši pritisak na savezničke kompanije da smanje svoje oslanjanje na kinesku industriju.

Godinama su kineske kompanije bile među najaktivnijim kupcima pristupa mineralima koji podupiru tranziciju čistih tehnologija, ukazao je list, ističući da dok se samo oko 13 odsto globalne ekstrakcije litijuma događa u Kini, iza Australije i Čilea, kineske kompanije prerađuju više od polovine globalne ponude.

Međutim, utrka za resursima će se intenzivirati, naglašava Fajnenšl tajms i dodaje da će globalna potražnja za litijumom, prema procjeni Međunarodnog energetskog udruženja, porasti više od deset puta u sljedeće dvije decenije. Rast je, ističe list, podstaknut tektonskim pomakom od fosilnih goriva prema električnim vozilima i skladištenju energije.

RSE