Pariški ekonom o protestima „žutih prsluka“
„Niži srednji stalež ima sve manje novaca za život“

George Blume
Autor 14.12.2018. u 10:18

Pariški ekonom o protestima „žutih prsluka“ <br>„Niži srednji stalež ima sve manje novaca za život“

Foto: AFP

Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Pokret „žutih prsluka“ dovodi Emmanuela Macrona u nevolje – i prisiljava ga na zaokret u reformskom kursu. Ekonom Elie Cohen objašnjava koje greške je napravio francuski predsjednik – i gdje je i Njemačka sukrivac.

Intervju vodio: Georg Blume, Paris

Elie Cohen, 68, bio je dugo vremena profesor ekonomije na elitnoj Visokoj upravnoj školi ENA gdje je studirao i predsjednik Emmanuel Macron. Na osnovu svojih mnogobrojnih studija ubraja se danas među najuticajnije ekonome Francuske. Njegov najnoviji rad sa Gilbertom Cette, u kome objašnjava moguće finansiranje Macronovih novih mjera, upravo analiziraju vlada i mediji.

SPIEGEL ONLINE: Imaju li „žuti prsluci“ pravo: Je li predsjednik Macron predsjednik bogatih?

Cohen: Ne. Macron je htio pokrenuti iz osnova stvari oko kojih se dugo niko nije starao. Francuska je imala ozbiljan problem konkurentnosti pošto je kapital u svim njegovim formama bio vrlo visoko oporezovan. Francuska se nalazila u procesu brze deindustrijalizacije, nije bila atraktivna kao mjesto ulaganja. Macron je htio na početku svoga mandata provesti niz reformi o kojima je znao da bi mogle biti nepopularne – da bi kasnije proveo socijalne mjere.

SPIEGEL ONLINE: To je sad lako reći.

Cohen: Postoji dokaz: 100 evra dodatnog prijema za one koji imaju minimalnu platu što je on „žutim prslucima“ obećao ovoga tjedna stoje već u njegovom programu. Bile su samo predviđene za kasniji vremenski period.

SPIEGEL ONLINE: Niste li Vi podcijenili silu ovih protesta i nevolje mnogih Francuza?

Cohen: Mi smo znali da postoji pravi problem koji se tiče svih visokorazvijenih zapadnih zemalja: Kupovna snaga nižeg srednjeg staleža stagnira već skoro deset godina. Paralelno su u istom vremenskom periodu jako rasli njihovi fiksni mjesečni izdaci. Dakle imali su sve manje novca za život.

SPIEGEL ONLINE: Zašto je onda protest za mnoge bio iznenađenje?

Cohen: Sam protest nije bio tako jak. „Žuti prsluci“ nisu na protekla dva vikenda sakupili više od 150.000 ljudi. To za Francusku nije puno. Ono što stvarno niko nije predviđao bila je masovna podrška javnog mnijenja. Tek to je dalo „žutim prslucima“ njihovu snagu i energiju. Osim toga to je bio protest nasilja koji je prijetio socijalnom miru. “Žuti prsluci”, javnost i demonstranti koji randaliraju su zajedno razvili nepredvidivu dinamiku koja je prisiljavala vladu da reaguje nakon svakog vikenda.

SPIEGEL ONLINE: Svojim prvim reformama nakon nastupa Macron nije samo smanjio opterećenja za kapital i veliku imovinu nego je ukinuo subvencije za stanovanje i zahtijevao više poreze od umirovljenika. Je li to sada kazna?

Cohen: Slažem se, termini u mnogim pogledima nisu bili dobri. Imao je pravo sa time da uskladi francusku anomaliju kao što je porez na imovinu. To nam 40 godina nije pomoglo. Ali uzeti u isto vrijeme nešto onima koji malo zarađuju bio je pogrešan signal. Konačno bila je greška htjeti uraditi prvo jedno pa drugo, odnosno dati prednost mjerama za oživljavanje ponude. Ova greška ga sada puno košta i on to mora sada korigovati.

SPIEGEL ONLINE: Francuska minimalna plata spada među najviše u svijetu. Jesu li ljudi koji je dobijaju uprkos tomu siromašni?

Cohen: Minimalna plata kod nas je neto 1.200 evra i spada u najviše u Evropi. Oko 10%  naših činovnika je prima. Međutim tu je oko 40% zaposlenih koji zarađuju samo jednu petinu do jedne trećine više. Time imamo u Francuskoj posebno veliki broj ljudi koji žive blisko minimalnoj plati. Spektrum plata nije posebno veliki. To je naša posebnost. Ova struktura plata plus stagnacija minimalne plate plus greške Macrona dovele su do eksplozije stroja.

SPIEGEL ONLINE: Hoće li Francuska sada imati probleme sa evropskim kriterijima stabilnosti?

Cohen: Moguće, ali to ne bi bilo neophodno. Vlada je za 2019. izabrala specijalni postupak: Ona budžetira u jednoj godini poreske olakšice za preduzeća za dvije godine. Normalno bi francuski deficit ležao kod 1,8% gospodarskog učinka međutim tako ćemo biti kod 2,8% i imamo problem. Jer revolucija srednje klase koja se upravo odvija koštaće nas novca. To bi moglo značiti deficit od 3,4% do 3,5% u 2019. – i to je već iznad kriterija iz Maastrichta.

SPIEGEL ONLINE: Kako se to može spriječiti?

Cohen: Zajedno sa kolegom Gilbertom Cetteom predlažem da se reforma poreskih olakšica za preduzeća koja nas treba koštati u 2019. 20 milijardi evra prolongira za pola godine. Time bismo uštedili sljedeće godine 10 milijardi evra – toliko koliko će koštati nove Macronove mjere – i ostajemo u okviru kriterija.

SPIEGEL ONLINE: Vaš kolega francuski ekonom sa Harvarda Philippe Aghion, najradije ne bi uzimao u obzir kriterije iz Maastrichta.

Cohen: Philippe kaže, kad kuća gori, prvo sa spašavaju stanari i za to se daje 10 milijardi. Svejedno je šta će se pri tom desiti. Gilbert i ja imamo drugo mišljenje: Francuska se nije devet godina držala tih kriterija i tek prošle godine je to ponovo uspjela. Zato 2019. ne smijemo biti povratnici.

SPIEGEL ONLINE: Nema li Vaš oprez povezanost sa situacijom u Italiji? Pariz ne bi smio raditi ono što populisti u Rimu pokušavaju?

Cohen: Evropski kontekst je u svakom slučaju komplikovan. Postoji italijanski rizik i Njemačka ne podržava francuske prijedloge. Mi međutim ne gubimo nadu na reformu evrozone. Zato sada ne smijemo sa suviše visokim deficitom izigrati ovu šansu.

SPIEGEL ONLINE: Je li njemačko odbijajuće držanje prema Macronovim predstavama o socijalnoj Evropi dalo potporu krizi u Francuskoj?

Cohen: Ne bih tako rekao. Međutim njemačko uporno insistiranje na kriterijima stabilnosti dovelo je do jedne od Macronovih grešaka u protekloj godini: On inače ne bi morao snižavati subvencije za stanovanje i mirovine. A to je bila značajna tačka koja je izazvala bijes kod ljudi.

spiegel.de

George Blume
Autor 14.12.2018. u 10:18

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija