Parlamentarni izbori u Grčkoj: Syriza juriša prema pobjedi

tačno.net
Autor 25.1.2015. u 10:31

Parlamentarni izbori u Grčkoj: Syriza juriša prema pobjedi

U slučaju pobjede radikalne ljevice šire političke posljedice su izgledne. Zato se kampanja u Grčkoj s velikom pozornošću prati i u Španjolskoj, zemlji koja je u mnogočemu slična Grčkoj jer je i sama prošla težak put reformi i stezanja remena

Piše: Irena Frlan Gašparović, novilist.hr

Ovo će biti godina promjene za Španjolsku i za Europu. Počet ćemo s Grčkom. Naprijed Alexis, naprijed Syriza«, poručio je nedavno putem twittera Pablo Iglesias, mladi, karizmatični vođa španjolskog Podemosa, poželjevši svojim istomišljenicima u Grčkoj pobjedu na nedjeljnim, prijevremenim parlamentarnim izborima. »Pobijedit ćemo«, uzvratio mu je Alexis Tsipras, čelnik radikalne lijeve koalicije Syrize kojoj predizborne ankete prognoziraju izbornu pobjedu, no još uvijek nije sasvim jasno hoće li osvojiti potrebnu većinu da bi mogli formirati vladu bez postizbornog koaliranja.

  U zemlji izmučenom višegodišnjom krizom i strogom štednjom, koju su joj nametnuli međunarodni kreditori, nema nikakve sumnje da su Tsiprasova obećanja o napuštanju omražene politike štednje pala na plodno tlo. Syriza obećava da će ne samo okončati tu politiku, nego i zaustaviti privatizaciju i restrukturirati državni dug. Grčka je svojedobno spašavana milijardama međunarodnih zajmova, zbog čega je morala pristati na rezanje troškova i provođenje reformi, na kojima je inzistirala tzv. Trojka (Europska komisija, Europska središnja banka i Međunarodni monetarni fond). Grčki dug trenutno premašuje 300 milijarda eura, odnosno iznosi preko 170 posto BDP-a.

  Ako osvoji vlast, Tsipras želi da Europa organizira veliku »dužničku konferenciju« na kojoj bi se dogovorio otpis velikog dijela grčkog duga i dugova drugih zemalja južne Europe. Uzor za tu konferenciju vidi u Londonskom sporazumu o njemačkom vanjskom dugu iz 1953. godine, kojim je otpisano više od 50 posto dugova tadašnje Zapadne Njemačke nakon Drugog svjetskog rata, dok je ostatak duga reprogramiran s duljim rokom otplate. No, čelnica MMF-a Christine Lagarde već je izrazila ozbiljnu skepsu prema toj ideji. »U načelu, kolektivni napori su dobrodošli, ali dug je dug, to je ugovorni odnos. Restrukturiranje, promjena uvjeta imaju posljedice na potpis i na povjerenje u potpis«, kazala je Lagarde ovoga tjedna za »Irish Times«.

Scenarij velikog oprosta

Hrvatski ekonomski stručnjaci s kojima smo razgovarali sumnjaju, međutim, u scenarij velikog opraštanja dugova Grčkoj, pa onda i drugim prezaduženim južnoeuropskim državama. Jedan od njih je profesor međunarodne političke ekonomije Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

  – Teško je povjerovati da bi se tako nešto dogodilo, mada sam institut opraštanja dugova nije ništa novo. No, uvjeren sam da to nije put i nije rješenje. Nitko se u povijesti još nije uspio razviti ili obogatiti samo nekom vrstom pomoći ili oprostom duga, ističe Brkić. Profesor smatra da bi se takvom »dužničkom konferencijom« osigurao tek »mali predah, ali više na razini simbola«, da bi se pokazalo da se čuje i sluša i druga strana.

Tu drugu stranu, koju u Grčkoj predstavlja Syriza, s pozornošću slušaju u Bruxellesu, ali zasad uglavnog zbog eventualnih širih posljedica koje bi rezultati izbora u toj zemlji mogli imati na ostatak eurozone i na europsko gospodarstvo u cjelini. Europski povjerenik za ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici uvjeravao je neki dan da se on ne boji rezultata grčkih izbora. Dodao je, ipak, da se u Bruxellesu pripremaju na sve scenarije, no ne vjeruju da bi Grčka mogla, primjerice, napustiti eurozonu. Prema istraživanjima javnog mnijenja, to ne želi niti većina grčkih birača.

Tsipras: Oprost dugova pomogao je Njemačkoj

Nervozu u Bruxellesu i drugim prijestolnicama političke i financijske moći, ali i na svjetskim financijskim tržištima, zbog moguće pobjede Syrize nastojao je umiriti sam Tsipras u članku koji je napisao za ugledni britanski ekonomski list »Financial Times«. U tom članku on nije porekao da namjerava prekinuti s politikom štednje, ali je ustvrdio da štednja nije jedini način da se uravnoteži državni proračun. Vlada predvođena Syrizom poštivat će obveze Grčke, kao članice eurozone, da održi uravnotežen proračun, napisao je Tsipras, dodavši, međutim, da štednja nije dio temeljnih ugovora Europske unije te da je ta politika u Grčkoj propala. I u tom je tekstu pisao o ideji za sazivanje »dužničke konferencije«, ustvrdivši da je oprost dugova 1953. godine pomogao Njemačkoj da ostvari svoje »poslijeratno gospodarsko čudo«.

Sužen manevarski prostor

Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra, pak, da je moguće nekoliko scenarija. Jedan od njih je da radikalna ljevica, ako preuzme vlast, ublaži svoju retoriku, da Grčka ostane u eurozoni i da se ništa bitno ne promijeni. Kao drugu mogućnost navodi osnivanje vlade koja će zahtjevati otpisivanje dugova od strane vjerovnika, osobito Njemačke, pa da onda Njemačka »izolira« Grčku u svojevrsnom drugom, vanjskom krugu eurozone te da je to, praktički, prisili na napuštanje eura. No, u Grčkoj se, napominje Novotny, nitko ne usudi ni spekulirati što bi bilo da opet uvedu drahmu.

  Bez obzira na rezultate izbora, radikalizaciju ekonomske politike koja bi izlazila iz institucionalnih aranžmana kojima Grčka pripada ne predviđa ni profesor Brkić. »Institucionalni okvir bitno limitira bilo koju vlast u Grčkoj ili u nekoj drugoj članici Europske unije«, napominje naš sugovornik, dodavši da je tek moguće unositi »nered« u prostor, razgovarati u okviru novih ideja, ali »manevarski prostor je sužen«.

  Ni Brkić niti Novotny ne smatraju da će grčki izbori imati bitniji učinak na Hrvatsku, koja je članica Europske unije, ali nije još pristupila eurozoni. Moguće su tek neizravne posljedice, ovisno o tome kako će se izborni rezultati odraziti na cjelokupnu sliku Europe.

  S druge strane, u slučaju pobjede radikalne ljevice šire političke posljedice su izgledne. Zato se kampanja u Grčkoj s velikom pozornošću prati i u Španjolskoj, zemlji koja je u mnogočemu slična Grčkoj jer je i sama, pod pritiskom međunarodnih vjerovnika, u posljednjih nekoliko godina prošla težak put reformi i stezanja remena. Baš zbog protivljenja takvom načinu upravljanja, ranije spomenuti Podemos sve je popularniji među španjolskim biračima. I njemu i drugim sličnim pokretima i strankama u Europi, koji politiku štednje žele što prije pospremiti u ladicu, eventualna pobjeda istomišljenika u Grčkoj bio bi dosad najsnažniji vjetar u leđa.

tačno.net
Autor 25.1.2015. u 10:31

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija