Pekinški ekonom o trgovinskom sporu
„Žao mi je Amerikanaca“

Bernhard Zand
Autor 21.6.2018. u 09:11

Pekinški ekonom o trgovinskom sporu <br>„Žao mi je Amerikanaca“

Foto: AFP

Trgovinski spor između SAD i Kine se sve više zaoštrava. Pekinški ekonom Mei Xinyu vidi krivicu kod Amerikanaca – i govori o mogućem „finansijskom ratu“ sa nezamislivim posljedicama.

Uredio: Ešref Zaimbegović

Ekonomski ekspert Mei Xinyu, je član Kineske akademije za svjetsku trgovinu i ekonomsku suradnju, koja potpada pod ministarstvo trgovine u Pekingu.

SPIEGEL: Gospodine Mei, imaju li SAD i Kina trgovinski spor ili su već u trgovinskom ratu?

Mei: Mi smo već otprilike dva mjeseca u trgovinskom ratu. Američki predsjednik Donald Trump uveo je kaznene carine na kineski uvoz u vrijednosti od 50 milijardi dolara i prijeti sad da ih uveća za daljih 200 milijardi dolara. Ako to nije trgovinski rat onda šta je to?

SPIEGEL: Američki ministar vanjskih poslova Mike Pompeo optužuje vođstvo u Pekingu da provodi „pljačkašku“ gospodarsku politiku. Ophođenje Kine sa duhovnim vlasništvom označava kao „krađu neviđenih razmjera“ i njeno obećanje o otvaranju tržišta kao „vic“. Kako su ove optužbe primljene u Kini?

Mei: Ja to vidim kao povod da budemo ponosni. Jer to pokazuje da Amerika, koja nam je nekada bila nadmoćna,  ne zna kako da si drugačije pomogne nego da divlje udara oko sebe. Pokazuje se da SAD nisu više na putu prema gore. Ide se nizbrdo. Narodna ekonomija koja je u poletu ne bi čak imala vremena da govori o drugima.

SPIEGEL: Da li bi Kina prihvatila trgovinski deficit od više nego 300 milijardi dolara kakav danas ima SAD prema Kini?

Mei: Nema Kina najviši suficit u trgovinskom bilansu nego Njemačka. Ali da bi se razumio problem američkog trgovinskog deficita dovoljan je jednostavan ljudski razum: zemlja sa tako niskom kvotom štednje uopšte ne može imati izbalansirani trgovinski bilans. Moj savjet Vašingtonu je da reformišu svoj sistem socijalnog osiguranja i povećaju kvotu štednje umjesto što optužuju Kinu.

SPIEGEL: Ne samo SAD, i druge države imaju problem sa gospodarskom politikom Kine koja subvencionira vlastita preduzeća, otežava inostranim firmama pristup tržištu i prisiljava ih na transfer tehnologije.

Mei: Žao mi je Amerikanaca. Jer njihova reakcija pokazuje: Amerika je izgubila svoj borbeni duh. Svaka zemlja ima pravo da podstiče svoj razvoj i da se pita šta može naučiti od drugih zemalja.

SPIEGEL: Koja sredstva će Kina sada upotrijebiti protiv SAD?

Mei: Na prvu tranšu američkih kaznenih carina Kina je reagovala tako što je uvela kontra carine u uporedivim proizvodnim kategorijama. Ukoliko bi SAD sada uvele carine na daljih 200 milijardi Kina će konflikt proširiti na druga polja. „Ti vodiš svoj rat a ja vodim svoj“, rekao je jednom Mao Zedong.

SPIEGEL: Šta mislite time? Možda američke državne obveznice u vrijednosti od skoro 1100 milijardi dolara koje Kina posjeduje?

Mei: SAD i Kina su najveća svjetska gospodarstva i najveća finansijska tržišta na svijetu. Međutim u SAD finansijski sektor igra mnogo veću ulogu nego u Kini. Zato su SAD na tom polju ranjive i naravno to je jedna od mogućnosti.

SPIEGEL: Neće li Kina sama sebe oštetiti ako bude prodavala svoje dolarske rezerve? Vrijednost dolara bi padala a time i vrijednost kineske imovine.

Mei: U dobrim vremenima naša konkurencija se sastoji u tome da mi pokušavamo da rastemo brže od SAD. Ali kad vremena postanu lošija tada se radi o tome ko će brže izgubiti. To bi bio tada finansijski rat– a kako izgleda takav finansijski rat između dva najveća svjetska gospodarstva to vjerovatno leži van naših mogućnosti shvatanja.

SPIEGEL: Prije par mjeseci Vi ste predložili da SAD istupe iz Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

Mei: Ta ideja ne potiče od mene, o tome su već razmišljali neki naučnici sa polja ekonomije. Možda bi se WTO bez SAD stvarno bolje razvijala. I mi nismo uvijek srećni sa WTO ali to je zasada najbolji put za regulisanje svjetskog gospodarstva.

SPIEGEL: Kakvu ulogu igra veličina kineskog narodnog gospodarstva u aktuelnom konfliktu sa SAD?

Mei: Kad smo devedesetih godina imali prve trgovinske konflikte sa SAD bilo je američko gospodarstvo 15 puta veće od kineskog. Danas je veće za 1,5 puta. Ne da tada nismo htjeli trgovinski rat – mi nismo bili sposobni da ga vodimo. Danas smo sposobni.

SPIEGEL: Ali veliki dio kineskog gospodarstva  i dalje je oslonjen  na izvoz.

Mei: Da, ali udio izvoza u našem bruto domaćem proizvodu je nakon vrhunca početkom nultih godina sada pao ispod 20 posto. Istovremeno je snažno porastao udio domaće potrošnje. To ojačava našu poziciju.

spiegel.de

Bernhard Zand
Autor 21.6.2018. u 09:11

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija