Pobjednik u scenariju trgovinskog rata ne bi se dopao Trumpu

Izdvajamo

• „Rezultat je nedvosmislen: Narodno gospodarstvo koje drugima uvodi kaznene carine i time izaziva mjere odmazde je na kraju gubitnik“, pišu ekonomi EZB. „Životni standard opada i gube se radna mjeste.“ Drugim riječima: Američki predsjednik Trump je preuranio sa svojom procjenom.

Povezani članci

• Ponovno protesti u Rumuniji zbog reforme pravosuđa
• Jesu li gospodarski izgledi Evrope bolji nego što se pretpostavlja?
• Prije 20 godina napadi 11. rujna šokirali Ameriku i svijet
• EU i Japan otvorili najveću zonu slobodne trgovine u svijetu
• U tropskoj oluji na Filipinima najmanje 28 mrtvih
• S onu strane crno-bijelog

Foto: AFP/Getty Images

Donald Trump je siguran da može brzo pobijediti u trgovinskom ratu sa Kinom. Evropska centralna banka je iskalkulirala eskalaciju – i dolazi pritom do sasvim drugačijeg rezultata nego američki predsjednik. 

Pišu: Anja Ettel, Holger Zschäpitz
Preveo i uredio: Ešref Zaimbegović

Donald Trump je siguran u pobjedu. Trgovinski rat sa Kinom Amerika će lako dobiti, naglašavao je na početku konflikta u martu ove godine. Predsjednik SAD je pritom pravio jednostavnu računicu: Amerika je 2017. imala trgovinski deficit od 863 milijarde dolara. To smanjuje vlastiti rast. Ukoliko deficit bude manji jer se manje uvozi onda to pozitivno utiče na taj rast.

Međutim u realnom svijetu ovaj borbeni plan ima nedostatke. Evropska centralna banka (EZB) je prokalkulirala mogući trgovinski rat i dolazi pritom do sasvim drugačijeg rezultata nego Trump. Prema toj kalkulaciji iz globalnog trgovinskog rata kao pobjednik izlazi baš Trumpov protivnik Kina. A Evropa je negdje između.

Proračun EZB bazira se na više pretpostavki. Ekonomisti su za svoj model pretpostavili da Amerika uvede kaznene carine od deset posto za sve trgovinske partnere a da ovi sa svoje strane također uvedu carine od deset posto na sav uvoz iz Amerike. Model EZB polazi od toga da će ovaj konflikt trajati dvije godine a da će ostatak svijeta međusobno poslovati bez viših barijera.

Dalja pretpostavka: Prihodi od kaznenih carina idu u budžet i koristiće se za smanjenje deficita. One dakle neće biti aktivno upotrebljene u trgovinskom konfliktu da bi potpomogle moguće domaće gubitnike kroz obeštećenja ili subvencije. I još jedna važna – i za jednu centralnu banku iznenađujuća – pretpostavka: Monetarna politika ne reaguje u ovom trgovinskom ratu. Rezultat: U ovom scenariju američko gospodarstvo  bi izgubilo više od dva procentba boda  na rastu. Nasuprot tomu Kina bi na rastu dobila skoro pola procentnog boda

Gospodarstvo je i do 50 posto psihologija

Naizgled paradoksalan rezultat ekonomista EZB može se objasniti time da trgovina nije jednostavan proces nego da se uvijek prepliće više efekata i to trgovinski i efekat povjerenja. Konačno nekadašnji savezni kancelar Ludwig Erhard je znao da je gospodarstvo sa oko 50 posto psihologija. Odgovarajuće tomu trgovinski konflikti utiču i na opredjelenje za investiranje i sklonost potrošnji ljudi i preduzeća.

U modelu EZB opterećuje negativan efekat povjerenja američku konjukturu sa oko 0,7 procentnih bodova. I protivnik Kina trpi u ovom modelu lagani pad povjerenja ali znato manji od Amerike.

Znatno veću težinu ima efekt koji konflikt prouzrokuje u trgovini država. Između Amerike i Kine javlja se ovdje velika razlika. U modelu EZB Amerika je u sukobu sa svim drugim zemljama. To ima za posljedicu da je sav uvoz znatno skuplji i istovremeno ne postoje mogućnosti zamjene trgovinskog partnera.

Za Amerikance to znači gubitak kupovne snage jer domaće gospodarstvo ne može nadoknaditi pod istim uslovima sve robe i usluge iz ostatka svijeta.

Nasuprot tomu Kina može gubitke u trgovini sa Amerikancima izravnati izmjenom roba sa ostatkom svijeta. Na koncu Kina bi čak mogla ostvariti pozitivan trgovinski efekt.

Posljedice za Evrozonu nejasne

Međutim za ukupnu svjetsku trgovinu polijedice bi bile veoma dramatične. Prema izračunima EZB ona bi u prvoj godini konflikta opala za tri posto. Ostaje nejasno kakve bi bile poslijedice konflikta dva svjetska trgovinska giganta Amerike i Kine na Evrozonu. Model EZB ostaje baš u ovom – za njih važnom – bodu dosta nejasan.

Kao vlastiti kompleks Evropa se ne pojavljuje o ovoj kalkulaciji nego je sublimirana pod globalnom trgovinom. U svakom slučaju iz ovoga se može zaključiti da bi evropsko gospodarstvo u ovom scenariju bilo oslabljeno ali niukom slučaju u takvoj mjeri kao američko.

„Rezultat je nedvosmislen: Narodno gospodarstvo koje drugima uvodi kaznene carine i time izaziva mjere odmazde je na kraju gubitnik“, pišu ekonomi EZB. „Životni standard opada i gube se radna mjeste.“ Drugim riječima: Američki predsjednik Trump je preuranio sa svojom procjenom.

welt.de