Porast populizma u Evropi: Da li je vrijeme da se zabrinemo?

Mirjana Rakela
Autor 26.11.2018. u 09:26

Porast populizma u Evropi: Da li je vrijeme da se zabrinemo?

Porast populizma u Evropi – da li je vrijeme da se zabrinemo? Odgovore na ovo pitanje između ostalog daju sveučilišni profesor iz Amsterdama, Steven Blockmans, švedski student Carl Granklit Rask, poljska aktivistica za ljudska prava Marta Lempart, te novinari Inoslav Bešker, Gabor Bodiš i Andrew Green.

“Nacionalizam je izdaja patriotizma”, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron na obilježavanju 100. godišnjice završetka Prvog svjetskog rata u Parizu i pozvao na odbacivanje opčinjenosti nasiljem.

„Naš svijet pati od manjka međusobnog povjerenja. Ljudi se osijećaju uznemirenim i nesigurnim. Smanjuje se povjerenje u državne institucije, slabi povjerenje u globalni poredak, polarizacija je u porastu, a populizam maršira“, kazao je na otvaranju zasjedanja Generalne skupštine UN, glavni tajnik svetske organizacije Antonio Guteress u septembru u New Yorku.

“Tendencija porasta nacionalizma u Evropi je sve prisutnija. Pogledamo li kako se nacionalfašizam razvijao u njegovim najužasnijim oblicima, u konačnicama sa Aushwitzom, nadam se da smo iz prošlosti ipak naučili da ne smijemo dopustiti ekstremnom nacionalsocijalizmu da zavlada Evropom. Treba se oduprijeti onima koji propovjedaju ‘čistu rasu i čistoću društva'”, ocjenjuje Steven Blockmans direktor za evropsku vanjsku politiku u Centru za evropske političke studije u Briselu.

“Svakog ekstremizma se treba plašiti, jer u tom trenutku nestaje razboritost. Na zapadu Evrope te ideje nisu nikad bile potpuno usahle. Sjetimo se poujadisma u Francuskoj (Pierre Poujade, francuski političar, koji je pedesetih stvorio masovni desničarski populistički pokret, ali je kasnije nestao s političke scene) ili CSU u Bavarskoj dok ga je predvodio Franz Josef Strauss. S druge strane EU je dobrohotno i naivno povjerovala da će zemlje političke istočne Evrope oslobode li se pritiska Sovjetskog Saveza, odnosno Varšavskog ugovora, pohrliti u demokraciju zapadnog tipa, otvorenu, tolerantnu, onu demokraciju koja je omogućila EU da se razvija u duhu tolerancije, te u dugu razgovora, pregovora i kompromisa. Međutim, to se nije dogodilo”, smatra novinar i sveučilišni profesor Inoslav Bešker koji živi u Rimu.

“U Poljskoj nije riječ o ‘ludim radikalno desničarskim populistima’, već o kukavicama koji ne znaju što uraditi, okreću glavu i misle da će neonacisti nestati sami od sebe. Nažalost, to se neće dogoditi. Tragično je da imate dvije grane vlasti, onu na državnoj i onu na regionalnoj razini, dvije glavne poluge vlasti, koje ne reagiraju na pojavu neonacista i neofašista. Zato je situacija u Poljskoj tako loša”, smatra aktivistica za ljudska prava Marta Lempart.

“Populizam je na delu u Mađarskoj od 2010., odnosno od trenutka kada je Fidesz, stranka sadašnjeg premijera Viktora Orbana, došla na vlast prvi put dvotrećinskom većinom. No, ne može se reći da su pobedili zato jer im je naklonjen zakon o izborima. Prvi put su osvojili dvotrećinsku većinu, glatko, po starom izbornom sistemu. Onda su promenili izborni sistem i onda su i ove godine osvojili dvotrećinsku većinu tako što su dobili manje glasova od opozicije. Sam Viktor Orban je rekao da više nikada neće izgubiti izbore. Na delu je takozvani hibridni sistem, a njegov smisao nije da se ruše institucije liberalne demokratije, nego da se osvajaju. To znači da je Orban svuda postavio svoje ljude”, pojašnjava Orbanov populizam novinar Gabor Bodiš.

“Ma koliko se stranke desnice međusobno pomažu i surađuju i u Evropskom parlamentu, ne vjerujem da bi moglo doći do stvaranja jednog euroskeptičnog fronta ili pokreta, od Švedske do juga Evrope. Mislim da to neće biti jednostavan posao. Cjelokupna desničarska ideologija zasniva se prvenstveno na provođenju politike unutar vlastite nacije. Dakle, za nacionaliste bi bilo kontraproduktivno voditi previše brige o međunarodnim stvarima, jer im je prioritet vlastita nacija”, mišljenja je Carl Granklit Rask, švedski student.

Novinar Andrew Green koji živi u Berlinu u razgovoru za Radio Slobodna Evropa govori o razlozima jačanja ekstremne desnice u Njemačkoj, ali ističe da postoje i pozitivni pomaci u političkom životu te zemlje, jer nakon dugo vremena na političku scenu vraćaju se Zeleni.

“Alternativa za Njemačku ( AfD) koristi imigrantske teme i potiče strah kod ljudi što je lako, jer penzije su niže, plaće stagniraju, troškovi života su veći. Naravno najlakše je za sve te probleme okriviti imigrante. Ćujete li samo djelomične priče, ne obraćate pažnju na bit neke vijesti, vi ste lak mamac za manipuliranje. Upravo takav narativ je danas u modi u Njemačkoj”, upozorava ovaj novinar.

RSE

Mirjana Rakela
Autor 26.11.2018. u 09:26

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija