Porošenko: Ukrajini prijeti totalni rat s Rusijom

Povezani članci

• Bali: Skoro 60.000 evakuisanih zbog moguće erupcije vulkana
• SAD i Južna Koreja ispalile rakete kao simulaciju napada
• Naj: Kooperativno rivalstvo SAD i Kine umesto hladnog rata
• Cameron uoči današnjeg sastanka lidera EU: Ekonomske migrante vratiti kućama
• SAD pokreće istragu o Teslinoj autopilot tehnologiji
• BREIVIK TUŽI DRŽAVU ZBOG UGROŽENOSTI NJEGOVIH PRAVA

Foto: Reuters

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko upozorio je na prijetnju “totalnog rata” s Rusijom koja je, po njegovim riječima, “drastično povećala” vojnu nazočnost na granici, dodatno pojačavajući napetost što vlada nakon zapljene ukrajinskih brodova u Crnome moru.

“Ne želim da itko pomisli da je ovo dječja igra. Ukrajini prijeti totalni rat s Ruskom Federacijom”, upozorio je u utorak predsjednik Porošenko na trima ukrajinskim televizijskim mrežama, prenosi Hina.

Po njegovim riječima, broj tenkova u ruskim vojnim bazama duž granice se “utrostručio”, a broj vojnih postrojba se “drastično povećao”.

Ukrajinski predsjednik je usto izvijestio o velikom povećanju broja ruskih ratnih brodova u Azovskom moru i o jačanju ruske vojne nazočnosti na Krimu, ukrajinskom poluotoku koji je Moskva 2014. pripojila svom državnom teritoriju.

Pritvor za dio ukrajinskih vojnika

Ovo je prvi otvoreni vojni sukob Moskve i Kijeva nakon aneksije Krima i početka oružanog sukoba ukrajinske vojske i proruskih separatista na istoku zemlje 2014. u kojemu je poginulo više od 10.000 ljudi.

Izgred na Crnome moru se dogodio kada su brodovi ukrajinske ratne mornarice pokušali kroz Kerčka vrata ući u Azovsko more koje je vrlo važno za izvoz žitarica i čelika koji se proizvode na istoku Ukrajine.

Ruska obalna straža koja je u nadležnosti sigurnosne službe (FSB) na silu je zaustavila dva ukrajinska broda i tegljač, optuživši ih da su ilegalno ušli u ruske vode.

Rusija je izgred nazvala “provokacijom”, a Ukrajina je osudila “čin agresije” Moskve, zatraživši oslobađanje mornara i povratak brodova.

Prema sinoćnjim navodima ruskih medija, Rusija je zadržala u pritvoru sedam od 24 vojnika koji su se nalazili u ukrajinskim vojnim brodovima koje su ruske snage zarobile u nedjelju, prenijela je Anadolija.

Ruski sud na Krimu je donio odluku da sedam vojnika bude zadržano u dvomjesečnom pritvoru zbog toga što su, kako se navodi u odluci suda, narušili ruske teritorijalne vode, dok je protiv ostalih vojnika još trajao sudski proces.

Trump: Ne sviđa mi se ta agresija

Donald Trump je, povisivši ton prema Vladimiru Putinu, zaprijetio otkazivanjem njihova susreta planiranog krajem tjedna na summitu G20 u Argentini.

Izvješće o situaciji koje mu uskoro trebaju predati njegovi savjetnici za nacionalnu sigurnost bit će “presudno”, rekao je američki predsjednik za Washington Post.

“Možda se neću sastati” s kremaljskim čelnikom, istaknuo je, pošto je Bijela kuća netom bila potvrdila da će se susret održati.

“Ne sviđa mi se ta agresija, uopće je ne želim”, kazao je on, prenosi Tanjug agenciju Reuters.

Europljani moraju učiniti “više” kako bi pomogli Ukrajini u njezinu sukobu s Rusijom zbog Krima, rekla je u utorak glasnogovornica američke diplomacije Heather Nauert.

Odnosi dviju zemalja su vrlo napeti pošto je ruska obalna straža u nedjelju blizu Krima zaplijenila tri ukrajinska ratna broda.

Sjedinjene Države su u ponedjeljak taj ruski čin ocijenile “nezakonitim”.

To je “ozbiljna eskalacija” i “opasan” sukob Moskve i Kijeva, upozorila je u utorak Nauert.

Rekla je da će situacija sigurno biti na dnevnom redu sastanka ministara NATO-a na kojemu idućeg tjedna u Bruxellesu treba sudjelovati i američki državni tajnik Mike Pompeo.

SAD: Evropa da više pomogne Ukrajini

“Voljeli bismo da naši europski saveznici učine više kako bi pomogli Ukrajini”, rekla je glasnogovornica State Departmenta.

“Američka vlada je zauzela odlučno stajalište kako bi pomogla Ukrajini, željeli bismo da i druge zemlje učine više”, “kako SAD ne bi gotovo sam rješavao ta pitanja”, istaknula je.

Po njezinim riječima, sankcije koje su europske vlade uvele Rusiji zbog aneksije Krima i njezine uloge u Ukrajini, “nisu uvijek i u cijelosti primijenjene”.

Heather Nauert je usto spomenula i projekt plinovoda Sjeverni tok 2 koji Rusiju treba povezati s Njemačkom, zaobilazeći Poljsku i Ukrajinu, preko kojih se trenutačno prevozi ruski plin.

Njemačka drži, u čemu joj potporu pružaju Francuska i Austrija, da će projekt omogućiti stabilniju i jeftiniju dopremu plina. No američki predsjednik Donald Trump ga je više puta kritizirao.

“Te se zemlje trebaju zapitati: žele li nastaviti sa Sjevernim tokom 2 koji pomaže ruskoj vladi?”, upitala se američka glasnogovornica.

AJB