Posjeta kancelarke: Sada bi Merkel trebala uvoditi red i na Balkanu

Povezani članci

• Brexit i migracija glavne teme dvodnevnog samita EU
• Rizik od širenja majmunskih boginja ‘veoma nizak’
• Velika nada levice?
• Hiljade Iranaca provelo noć na otvorenom
• »SLOVENIJA POSLIJE 13. JULA 2014?«
• Vatikan ljut zbog izjave sveštenika da su zemljotresi ‘Božja kazna za homoseksualnost’

Balkan tone u siromaštvo, besperspektivnost, represiju. Kancelarka Merkel želi da učini nešto protiv tamošnjeg trenda autoritarnog vođenja države. Između ostalog i zbog toga da bi se spriječio masovni odlazak u Njemačku.

Piše: Keno Verseck, spiegel.de

Uredio:Ešref Zaimbegović

Ko u Makedoniji kritikuje vladu živi u opasnosti. 13.maja nepoznati su zapalili auto jednog novinara. Devet dana kasnije dvojica maskiranih muškaraca napali su željeznim šipkama njegovog kolegu koji je završio u bolnici. 20.juna provalili su nepoznati počinioci u redakciju opozicionog portala „Plusinfo“ i ukrali sve računare i kamere. To su samo tri od desetine sličnih slučajeva posljednjih mjeseci.

Makedonija je dugo vremena bila uzor zemlje na Balkanu: neovisnost od Jugoslavije ostvaril je bez rata; problemi sa albanskom manjinom riješeni su u većini bez prolijevanja krvi.  Zemlja je ubrzo važila kao mogući kandidat za pristup EU – sve dok sukob sa Grčkom i njenim regionom Makedonijom oko imena nije blokirao taj proces. Sa nastupom premijera Nikole Gruevskog 2006. godine započele su postepene unutrašnjopolitičke promjene. On je pretvorio zemlju u autoritarnu državu sa mafijaškim strukturama.

Novinar Sašo Ordanoski vidi tu i odgovornost EU koja je pokazivala uglavnom interes za stabilnost. Vlada je stalno pokazivala navodni interes za pristup EU “dok je istovremeno djelila moć i resurse u Makedoniji kompletno u vlastitom interesu”.

Slična situacija je i u drugim balkanskim državama: Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i Kosovu. Doduše nijedna od tih država se nije poslednjih godina razvijala tako antidemokratski kao Makedonija. Međutim tendencije autoritarnog vladanja postaju svuda sve jače, kaže bosanski politolog Vedran Džihić: “Moćni krug političkih i ekonomskih elita ima moć, pravosuđe je ugroženo, mediji su sve jače kontrolisani.”

Bjegstvo od besperspektivnosti

To je kontekst u kome će Angela Merkel u srijedu i četvrtak posjetiti tri glavna grada regiona: Tiranu, Beograd i Sarajevo. Njena posjeta se odvija u vrijeme izmjene strategije koju je poduzela Savezna vlada u politici prema Balkanu: Takozvani “Berlinski proces”, koji je započeo prošle godine konferencijom o Balkanu u njemačkom glavnom gradu treba da doprinese povećanoj demokratizaciji i ekonomskoj stabilnosti u regionu.

Šta stoji iza toga opisuje politolog Džihić ovako:”EU je dugo vremena pravila previše kompromisa sa vladajućim elitama na Zapadnom Balkanu. Često je time kompromitirala samu sebe i konačno i vrijednosti demokratije.”

U nijednoj zemlji nije to vidljivije nego u Bosni i Hercegovini.

• Od kraja rata u Bosni i Hercegovini 1995. komplicirani sistem etničke proporcionalnosti između Bošnjaka, Hrvata i Srba blokira život u zemlji.
• Na nacionalnoj, federalnoj i kantonalnoj razini vlada prenaduvani državni i upravni aparat sa skoro 150 ministarstava. Kod zapošljavanja dominira princip nepotizma.
• Srpski nacionalisti u Republici Srpskoj prijete sve izražajnije sa odvajanjem.
• Trećina ljudi u zemlji je nezaposlena; početkom prošle godine revoltirani građani svih nacionalnosti protestovali su protiv katastrofalnog socijalnog položaja i svojih korumpiranih elita

Slično turobno izgleda i u ostatku regiona: svuda je država najveći poslodavac, nezaposlenost je između 20 i 40 procenata, mnogi ljudi bježe od bezperspektivnosti a veliki broj onih koji ostaju živi od finansijske pomoći rodbine koja radi u inostranstvu.

Merkel postavlja zahtjeve

Činjenica da ova katastrofalna socijalnoekonomska situacija u budućnosti vodi ka revoltima kao u Bosni i masovnom iseljavanju kao na početku godine na Kosovu očigleno je ubrzala „Berlinski proces“. Angela Merkel želi zato svojom posjetom signalizirati da region nije zaboravljen i da su vrata EU i dalje otvorena. Uslovi za to su, kao što je kancelarka u jednoj svojoj izjavi već nagovjestila, da elite u tim zemljama pokažu više spremnosti za reforme, više regionalne saradnje i da više rade na međusobnom izmirenju.

Koliko uspjeha će imati “Berlinski proces” o tome se mišljena u regionu razilaze – konačno slične inicijative kao “Stabilizacioni pakt za jugoistočnu Evropu” su puno koštale a nisu donijele puno rezultata. Voditeljka beogradskog “Centra za evroatlanske studije” (CEAS), Jelena Milić se u svakom slučaju nada da će Njemačka” preuzeti vođstvo”, jer EU već odavno” ne pokazuje nikakvu inicijativu”.

Ona zahtjeva jednu vrstu Maršalovog plana za Balkan i istovremeno više sopstvene odgovornosti regiona. “Mi uvijek imamo spremne izgovore za našu lošu situaciju. Pritom bi morali građani prisiliti naše vlade na više demokratije i pravne države. Drugačije ne ide.”