ENG
Dok se u postkomunističkim zemljama Evrope frilens (freelance) poslovi pojavljuju kao šansa za sprječavanje odliva mozgova, u razvijenim zemljama Zapada razmatraju izmjene zakona koje bi mogle znatno promijeniti tzv. “tezgarošku ekonomiju” i omogućile veća prava honorarnim radnicima, pišu svjetski mediji.
Nespremnost postkomunističkih zemalja
Novo doba na tržištu rada oblikuje se kao propuštena prilika u siromašnijim dijelovima Evrope koja se bori da zaustavi odliv kvalifikovane radne snage, piše Blumberg (The Bloomberg) ističući da za postkomunističke zemlje, koje su posljednjih decenija postale dio globalnih lanaca ekonomije, uspon takozvane “tezgaroške ili gig ekonomije” nudi šansu za još jedan skok, ali da je natrag povlači najkorumpiraniji politički sistem u Evropi.
Stotine hiljada Srba, Ukrajinaca i Rumuna, ističe Blumberg, zarađuje za život putem globalnih platformi za frilensere (freelancer), radeći za međunarodne klijente koji plaćaju bolje od lokalnih kompanija. To bi mogao biti savršen način da najbolji umovi ne odlaze u inostranstvo radi boljih prilika. Umjesto toga, zastarjeli propisi prisiljavaju ih da žive na rubu zakona i mogu spriječiti napore da se uspori odliv mozgova.
Nalazeći se u izvidnici “tezgaroške ekonomije” u istočnoj Evropi, frilenseri s ovog područja uglavnom obavljaju poslove u tehnologiji, grafici, internetskom dizajnu i medijima, a ne nužno i u dijeljenju vožnje ili dostavi hrane kao na Zapadu. Druga zajednička nit im je, piše Blumberg, široko rasprostranjena pojava korupcije: Rumunija je na 61. mjestu, Srbija na 87., a Ukrajina na 120. mjestu u godišnjem indeksu percepcije korupcije Transparensi internešenala (Transparency International).
Mnoge zapadne ekonomije već su imale viši nivo zaštite i fleksibilnije radne kodekse kada su se tezgaroške platforme počele pojavljivati. Tako je Velika Britanija prošle godine predložila zakonodavstvo za povećanje zaštite za frilensere, dok je Kalifornija ovog mjeseca usvojila prijedlog zakona koji bi mogao natjerati kompanije da radnike koji za njih rade honorarno počnu tretirati kao zaposlenike, što bi osiguralo zaštitu radne snage.
Međunarodni monetarni fond (MMF) je u julskom istraživanju upozorio da zemlje istočne Evrope trebaju učiniti više kako bi “zadržale i bolje iskoristile postojeću radnu snagu”, ukazuje Blumberg ističući kako su radnici u srpskoj tezgaroškoj industriji u najgorem položaju. Bez pravnog priznanja smatraju se nezaposlenim, a jedina opcija je da se registruju kao samozaposleni, što često znači plaćanje 40 odsto poreza. No, perspektiva da postanu vlastiti gospodari kao dio globalne radne snage s naizgled beskrajnim mogućnostima ostaje zavodljiva, napisao je Blumberg.
Kalifornijski zakon
Kalifornijski senat nedavno je izglasao prijedlog zakona koji bi mogao promijeniti “gig ekonomiju” i kojim se otvara put milionima honorarnih radnika u Kaliforniji da već naredne godine steknu dodatna prava, piše BBC.
Porast “tezgaroške ekonomije”, gdje ljudi prihvataju da rade privremene poslove, stvorio je pregršt mobilnih aplikacija kojim se u Americi obično stvara neposredan kontakt s vozačima ili dostavljačima. Ali strahovi da pojedine tehnološke firme tako iskorištavaju svoje radnike, natjerale su kalifornijske zakonodavce da gledaju kako zaštititi prava tih radnika.
Zakon nazvan Bill 5, kao što je poznato, mogao bi uticati na kompanije poput Ubera i Lifta (Lyft), koje imaju sjedište u Kaliforniji i zavise od onih koji rade u gig ekonomiji, ukazuje BBC i dodaje kako bi honorarni radnici tim zakonom mogli očekivati određena prava poput minimalne plate, zdravstvene zaštite ili plaćenog godišnjeg odmora.
To bi promijenilo prirodu tezgaroške ekonomije, što je, ocjenjuje BBC, kamen temeljac modela koji je usvojila većina novih kompanija. Neke procjene govore da bi se troškovi tih firmi povećali za 30 odsto ako budu morali tretirati radnike kao zaposlenike, a ne kao nezavisne ugovarače. Također, protivnici zakona kažu da će on nauditi onima koji žele raditi fleksibilan broj sati. Uber i Lift, suparnički servisi za dijeljenje vožnje, udružili su snage protiv prijedloga zakona predloživši referendum o odluci i ostavljajući 90 miliona dolara za lobiranje.
Demokratski predsjednički kandidati Elizabet Voren (Elizabeth Warren), Berni Sanders (Bernie) i Kamala Haris (Harris) podržali su prijedlog zakona kojeg podupire guverner Kalifornije Gevin Njusom (Gavin Newsom), čiji je potpis potreban da bi prijedlog postao zakon. Još uvijek nije jasno na koji će se način prijedlog zakona provoditi, ističe BBC naglasivši kako je Kalifornija često predvodila u uvođenju novih zakona koji su poslije usvajani drugdje u SAD.
Popuna budžeta
Ne tako davno “gig ekonomija” je djelovala kao da bi mogla biti budućnost rada u Americi, ali sada djeluje da su privremeni poslovi više pribježište, primjenjivo u nekoliko privrednih sektora, što mogu koristiti ljudi koji pored stabilne zarade stalnog posla žele posao sa strane, ocjenjuje Njujork tajms (The New York Times).
Brz uspon digitalnih platformi koje omogućavaju zarađivanje prijevozom putnika, dostavljanjem namirnica, šetanjem pasa ili obavljanjem poslova za strance povećali su šanse da će većina koristiti mobilne telefone da bi došla do sljedeće plate. Istraživanja, međutim, ukazuje list, pokazuju da se s poboljšanjem stanja privrede smanjuje privlačnost privremenih poslova.
Tezgaroška ekonomija je oblik kapitalizama koji je brutalno efikasna, ističe njujorški list. Može biti dobar za ljude koji traže nešto dodatnog novca, ali ima velike mane za one koji žele stabilan, predvidiv prihod i neku zaštitu od uspona i padova privrede ili za poslodavce kojima je potrebna pouzdana radna snaga.
Zakon predložen u Kaliforniji, koji zahtijeva da ljudi s privremenim poslovima budu tretirani kao konvencionalni radnici, samo je jedan od posljednjih znakova ograničenja tog pristupa. Ako prijedlog zakona prođe pravna sporenja i bude primjenjivan i drugdje, to će dodatno podriti mogućnost da privremeni rad bude izvor velikog dijela američke radne snage. Prijedlog zahtjeva da radnici po ugovoru budu tretirani kao redovni zaposleni, što znači da se na njih primjenjuje minimalna zarada, prekovremeni rat i druge beneficije.
Frilenserski rad preko platformi je u suštini pretvorio rad neke osobe u robu kojom se slobodno trguje. Za Uber, muškarci i žene koji voze putnike na osnovu aplikacije te kompanije, uopšte se ne računaju kao radna snaga, već kao klijenti – kao i ljudi koji naručuju vožnju ili hranu, oni su krajni korisnici. Kompanije vide sebe kao da prave tržite za ljude koji nude prijevoz i onih koji žele negdje da stignu. Drugim riječima, vide sebe nešto kao berze ili aukcijskog sajta. To pomaže da se objasni oštra podjela između stavova direktora Ubera i, s druge strane, sindikata i kalifornijskih poslanika koji žele da Uberovi vozači budu zaposleni, a ne nezavisni ugovarači.
Budućnost rada i odgovornost građana
Kalifornija je jedna od rijetkih ekonomija koja je dovoljno velika da postavi pravila u globalizovanom svijetu te je značajno što se njen Senat sada odlučno okrenuo protiv iskorištavanja radnika u “tezgaroškoj ekonomiji”, ocjenjuje u komentaru urednički tim britanskog Gardijana (The Guardian).
Reakcije kompanija Uber i Lift jasno pokazuju koliko je njihovom poslovnom modelu važno da radnicima uskrate beneficije koje prijedlog zakona propisuje – poput prava na minimalnu platu ili plaćenog porodiljskog odsustva. Obje tvrde kako rado daju radnicima naknadu, tako da zakon zaista nije potreban.
Istovremeno im je zakon užasna prijetnja, pa su izdvojile 90 miliona dolara za referendumsku kampanju čiji je cilj ukidanje prijedloga zakona. To ima potencijal, ističe Gardijan, da bude jedna od onih borbi koja određuje kako će se i u čiju korist nastaviti treća industrijska revolucija.
Iako su mnogi ekonomisti i futuristi predviđali da će razvoj tehnologija i umjetne inteligencije dovesti do stvaranja novih radnih mjesta i boljih poslova, porast kompanija “gig ekonomija” pokazuje da je budućnost rada već stigla, i da nije onakva kako su optimisti obećali.
No, za eksploataciju i nejednakosti nisu krivi isključivo pohlepni kapitalisti, zaključuje Gardijan ističući kako i građani i zakonodavci mogu onemogućiti vjekovne tendencije kao eksploataciji i nejednakosti radnika.
