Pred Evropskim sudom za ljudska prava (ECHR) u srijedu 29. marta, saslušani su prvi slučajevi protiv Francuske i Švicarske zbog navodnih propusta u zaštiti okoliša i o uticaju klimatskih promjena na ljudska prava.
Poseban slučaj uključuje više od 2.000 žena starije životne dobi koje tuže švicarsku vladu tvrdeći da je njena politika o klimatskim promjenama ugrozila njihova prava na život i zdravlje. Ukoliko sud u Strazburu presudi u njihovu korist, stručnjaci smatraju da bi slučaj mogao biti presedan ne samo za 46 država članica Vijeća Evrope, već i šire, pišu svjetski mediji.
Visoki ulozi
Evropski sud za ljudska prava saslušao je u srijedu slučajeve protiv Francuske i Švicarske zbog navodnih propusta u zaštiti okoliša, što je prvi put da su vlade na optuženičkoj klupi suda zbog navodne neaktivnosti u pogledu klimatskih promjena, piše agencija Frans pres (Agence France-Presse).
Slučaj protiv Švicarske zasnovan je na žalbi udruženja žena prosječne starosti od 73 godine, koje sebe nazivaju “Klubom klimatskih seniorki” (Klima Seniorinnen). Optužuju švicarske vlasti za razne propuste u pogledu klimatskih promjena za koje kažu da predstavljaju kršenje obaveze vlade da zaštiti živote, domove i porodice građana.
Tužbu protiv Francuske pokrenuo je Damjan Karem (Damien Careme), bivši gradonačelnik Gran Sinta, predgrađa Dunkirka u sjevernoj Francuskoj, koji također tvrdi da vlada nije ispunila svoju obavezu zaštite života preduzimanjem koraka da spriječi klimatske promjene.
Da su ulozi izuzetno visoki, smatra Korin Lepaž (Corinne Lepage), bivša francuska ministrica ekologije i jedna od Karemovih advokata u slučaju. Ona je kazala da ako “Evropski sud prizna da klimatski propusti krše prava pojedinaca na život i normalan porodični život, onda to postaje presedan u svim državama članicama Vijeća i potencijalno u cijelom svijetu”.
Treći slučaj, čiji datum ročišta još uvijek nije zakazan, pokrenuli su mladi Portugalci tvrdeći da je klimatska neaktivnost desetina država doprinijela toplotnim talasima u Portugalu za koje su rekli da utiču na njihova prava.
Ročišta održana 29. marta su, ističe AFP, samo početak postupka koji će vjerovatno potrajati nekoliko mjeseci prije nego što Sud donese presude.
Za generacije koje dolaze
Klimatski slučaj koji je kampanja Grinpisa (Greenpeace) pokrenula u ime penzionerki u Švicarskoj, saslušan je pred Velikim vijećem Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu nakon što su domaći sudovi tokom šestogodišnje pravne bitke dva puta odbili predmet kao neprihvatljiv, ističe Rojters (Reuters).
Šest advokata, uključujući dva elitna iz Kraljevskog vijeća Ujedinjenog Kraljevstva, zajedno sa prvobitnim timom, pripremili su slučaj navodeći u prijavi četiri povrede Evropske konvencije o ljudskim pravima uključujući pravo na život.
Među argumentima su tvrdnje Međuvladine komisije UN za klimatske promjene – IPCC, koje navode da su žene starije životne dobi u najvećem riziku od smrtnosti uzrokovane toplotnim talasima.
Osim medicinske dokumentacije, slučaj koristi nove dokaze da su starije žene manje sposobne da regulišu svoju tjelesnu temperaturu od drugih, pozivajući se na nekoliko izvještaja, uključujući dokument Svjetske zdravstvene organizacije iz 2014. u kojem se kaže da većina evropskih studija pokazuje da su žene u većoj opasnosti da umru od toplotnih udara.
Također se navodi da se oko 30 posto smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinama u Švicarskoj može pripisati klimatskim promjenama posljednjih godina, navodeći rezultate studije iz 2021. objavljene u časopisu Nature.
Švicarska je postavila cilj da prepolovi emisiju gasova s efektom staklene bašte do 2030. i da postigne neto nulu do 2050. Ipak, ukazuje Rojters, advokati podnosilaca zahtjeva kažu da su ti ciljevi “užasno neadekvatni”, te traže od sudskog vijeća da naloži rijetko izdavane takozvane “opšte mjere” koje u ovom slučaju podrazumijevaju konkretne ciljeve smanjenja emisije ugljika u određenom roku.
Rojters također izvještava da je u prepunoj sudnici tokom saslušanja 29. marta, advokat Mark Vilers (Marc Willers) rekao da “ako zemlja tako bogata i tehnološki napredna kao što je Švicarska ne može da ostvari svoj pošten udio… čak se ne trudi ni da procijeni koliki bi trebalo da bude njen pravičan udio – kakva je nada da će druge zemlje iskoračiti u izazov s kojim se suočavaju?”.
Bruna Molinari, koja ima 81 godinu i pati od astme za koju kaže da je pogoršava pretjerana vrućina, rekla je za Rojters da se nada da će ishod barem koristiti generacijama koje dolaze. “Kao baka i majka, mislim da imaju pravo da imaju klimu koja je bolja od one koju imamo”, rekla je ona, kašljući sve vrijeme.
‘Klimatski lockdown’
Među više od 2.000 žena koje tuže vladu je i 85-godišnja Mari Iv Volkof (Marie-Eve Volkoff) koja tvrdi da je zbog kardiovaskularne bolesti tokom prošlogodišnjeg toplotnog talasa u Švicarskoj morala biti u “klimatskom lockdownu” 11 sedmica što joj je, kako kaže, teže palo od mjera zatvaranja tokom pandemije COVID-19, napisao je Rojters uoči ročišta.
Njena medicinska dokumentacija, koja čini dio pravne okosnice slučaja i koju je pregledao Rojters, pokazala je da ima nepravilan rad srca koji se pogoršava tokom većih temperatura zraka zbog čega je prisiljena da udvostruči korištenje lijekova i da miruje.
Švicarska vlada je odbila da komentariše slučaj, ali su tokom šestogodišnje pravne bitke lokalni sudovi naveli da su promjene u životu žena za vrijeme toplotnih talasa poput ostanka kod kuće bile “prilično uobičajene” i da su pogođeni svi, uključujući biljke i životinje.
U širem smislu, ocjenjuje agencija, Švicarska je navela da prepoznaje da su klimatske promjene problem za zemlju u kojoj temperature rastu skoro dvostruko više od globalne stope, ali da se rješenja moraju naći kod kuće.
Strazbur je, dodaje Rojters, ubrzao ročište, što znači da bi sudije trebalo da donesu odluku u roku od godinu dana umjesto uobičajenih tri. “Možda više neću biti ovdje kada odluka bude donesena, ali sam barem učinila ono što sam mogla”, kazala je Volkof.
Da li je zaštita od klimatskih promjena ljudsko pravo?
Jedna od žena koja je podnijela tužbu je 74-godišnja švicarska aktivistica Elizabet Stern (Elisabeth Stern) koja se poput drugih članica Kluba klimatskih seniorki nada da bi se u Strazburu mogao stvoriti presedan o tome da li je zaštita od klimatskih promjena ljudsko pravo, ističe Juronjuz (Euronews).
Stern se nada da sudije Velikog vijeća ECHR mogu saslušati slučaj “bez ideologije” kako bi utvrdili da li su prekršeni članovi 2. i 8. Evropske konvencije o ljudskim pravima. Ako sud odluči da je zaštita klime pitanje ljudskih prava, to će, naglašava Juronjuz, uticati na ostalih 46 država Vijeća Evrope a čemu se članice Kluba nadaju.
“Tome se sada nadam. Da to jasno iznesu, oni zapravo donose jasnu odluku, čak i možda odluku koja ima presedan za druge države”, kaže Stern i naglašava da bez obzira na ishod, vjeruje da su članice Kluba klimatskih seniorki “na neki način već pobijedile” jer prije nekoliko godina niko nije ni znao za slučaj.
Ovo je prvi put da će Evropski sud za ljudska prava održati javnu raspravu kako bi utvrdio u kojoj mjeri zemlja poput Švicarske mora smanjiti emisije kako bi zaštitila ljudska prava svog stanovništva, dodaje evropski televizijski kanal uz zaključak da bi odluka koja uključuje borbu protiv klimatskih promjena pitanje ljudskih prava mogla biti istorijski trenutak.
Globalno zagrijavanje i javno zdravlje
Dok Evropska opservatorija za klimu i zdravlje kaže da će predviđeno povećanje prosječne temperature vjerovatno imati “ozbiljan uticaj na javno zdravlje” širom Evrope, posebno među starijim ljudima, podaci pokazuju da je u posljednjih 20 godina, smrtnost od vrućine kod ljudi starijih od 65 godina u Evropi porasla za više od 30 odsto, ukazuje BBC.
Svjetske temperature rastu zbog ljudskih aktivnosti, a klimatske promjene sada prijete svakom aspektu ljudskog života, ističe britanski servis navodeći upozorenja stručnjaka da se porast temperature mora usporiti ako svijet želi da izbjegne najgore posljedice klimatskih promjena.
Naučnici smatraju da se globalno zagrijavanje treba zadržati na 1,5 Celzijusa do 2100. godine, dok iz IPCC upozoravaju da će u suprotnom, Evropa biti ranjiva na poplave uzrokovane ekstremnim padavinama.
Ekstremne temperature također mogu povećati rizik od šumskih požara, kao što je viđeno u Evropi prošlog ljeta, ističe BBC dodajući da su Francuska i Njemačka zabilježile oko sedam puta više spaljene zemlje između januara i sredine jula 2022. u poređenju s prosjekom.
