Predsjednički izbori u Francuskoj: Sarkozy telefonom čestitao Hollandeu

Autor/ica 6.5.2012. u 21:22

Predsjednički izbori u Francuskoj: Sarkozy telefonom čestitao Hollandeu

Širom Francuske u 20 sati zatvorena su birališta na kojima su Francuzi danas birali predsjednika Republike, a prema svim procjenama, socijalista Fransoa Oland (Francois Hollande) postao je prvi socijalistički predsjednik poslije skoro dvije decenije, odnosno poslije Fransoa Miterana (François Mitterrand), čime je uzdrmao evropsku političku scenu, ocjenjuju analitičari.

Nikola Sarkozi (Nicolas Sarkozy) je priznao poraz, pozvao svoju desničarsku partiju UMP da ostane ujedinjena i dodao da je on neće voditi na junskim parlamentarnim izborima.

“Ostanite ujedininjeni. Moramo pobijediti na parlamentarnim izborima, ali ja tu kampanju neću voditi”, rekao je Sarkozi visokim zvaničnicima njegove partije.

Sa prebrojanih skoro pola glasova, Oland je pobijedio sa 50,8 naspram 49,2 posto glasova koje je dobio Sarkozi, a prema procjenama Instituta za ispitivanje javnog mnijenja, Oland je pobijedio sa 52 naspram 48 posto.

Oland treba da položi zakletvu 15. maja, a nakon večerašnjeg susreta s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel imat će niz međunarodnih susreta, među kojima je i učešće na samitu G8 u SAD 18. i 19. maja i samitu NATO u Čikagu 20. i 21. maja.
Sarkozi je pozvao telefonom Olanda i poželio mu sreću.

Obraćajući se svojim pristalicama, Sarkozi je rekao da je francuski narod napravio izbor i da je Oland novi predsjednik Francuske i on mora biti poštovan, prenose agencije.

Profil novog predsjednika Francuske: Fransoa Oland – “gospodin Normalni”
 
Sa novim francuskim predsjednikom Fransoa Olandom, “gospodinom Normalnim”, kako ga naziva lokalna štampa, Francuska je dobila šefa države koji će putovati vozom, zarađivati manje i podnositi javnosti dvaput godišnje izveštaje o radu.

Staloženi i uglađeni socijalista, koji je donedavno putovao na posao skuterom, zbog čega su ga protivnici nazivali “dostavljačem pice”, poznat je po svojoj skromnosti, po kojoj se razlikuje od ambicioznog i agresivnog Sarkozija.

“Normalan predsjednik mora da bude primjeran predsjednik”, opisao je Oland prije godinu dana kakav, prema njegovom mišljenju, treba da bude šef države. “Ne može da odlučuje o svemu, da radi posao premijera, da odlučuje koji će novinar prezentirati televizijske vijesti, ne može da postavlja sudije.”

“Morate da budete povezani s narodom i da uživate poštovanje, a poštovanje treba da se zasluži”, kazao je on.

Oland je iskusan političar i bio je poslanik u parlamentu, ali mnogi mu zamjeraju to što nikada nije bio ni na kakvom položaju u vladi.

Rođen je 12. juna 1954. godine u Ruanu, na sjeveru Francuske.

Sin ljekara i socijalne radnice, obrazovao se na pravnom fakultetu, u elitnoj Visokoj školi za administrativne poslove i na Institutu za političke nauke u Parizu.

Socijalističkoj partiji je pristupio 1979. godine, bio je ekonomski saradnik tadašnjem predsjedniku Miteranu, a 1988. godine je izabran za poslanika. Na čelu socijalista je 1997. godine naslijedio Lionela Žospena (Lionel Jospin), a povukao se s tog položaja 2008.
 
Za predsjedničkog kandidata socijalista izabran je pošto je prethodni favorit, šef Međunarodnog monetarnog fonda Dominik Stros-Kan (Dominique Strauss-Kahn), potpuno diskreditovan kada što je uhapšen zbog seksualnog skandala u SAD.

Oland je 1978. godine, tokom studiranja, upoznao Segolen Roajal, s kojom je živio 30 godina u vanbračnoj zajednici i dobio četvero djece.

Roajal je bila glavni protivkandidat Sarkoziju na predsjedničkim izborima 2007. godine.
Oland i Roajalova su se rastali poslije njenog poraza u drugom krugu izbora i on je od tada u vezi s novinarkom Valeri Trirveler (Valérie Trierweiler).

Socijalistički predsjednički kandidat obećao je da će, ako bude izabran, smanjiti platu šefa države za trećinu i da će ukinuti predsjednički imunitet.

Najavio je borbu protiv korupcije, povećanje poreza za bogate i veća socijalna davanja. Obećao je i da će zaštititi Francusku od globalnih tržišta kapitala.

Oland je u prvom krugu predsjedničkih izbora, 22. aprila, osvojio 28,63 posto glasova, dok je Sarkozi osvojio 27,18 posto.

Autor/ica 6.5.2012. u 21:22