ENG
Predsjednik Sjeverne Makedonije o pristupu EU: „Naša bojazan je da ćemo postati druga Turska“
Autor/ica 👤Keno Verseck
Povezani članci
Foto: KOCA SULEJMANOVIC/EPA-EFE/REX – Predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski
Sjeverna Makedonija želi postati član EU ali Francuska je zaustavila početak pristupnih pregovora. Predsjednik Stevo Pendarovski upozorava u intervjuu za SPIEGEL na „nesagledive posljedice“ za cijeli Zapadni Balkan.
Intervju vodio: Keno Verseck
Preveo i uredio Ešref Zaimbegović
Makedonija je već 14 godina kandidat za pristup EU – tako dugo kao nijedna druga zemlja osim Turske. Prije svega spor sa Grčkom oko imena blokirao je početak pregovora o pristupu EU ali i unutrašnjopolitička situacija pod bivšim premijerom Nikolom Gruevskim, za vrije čije vladavine je Makedonija otklizala u korupciju i kriminal organizovan od države.
Od maja 2017. zemljom vlada reformistička koalicija pod socijaldemokratskim premijerom Zoranom Zaevom. On je među ostalim riješio spor o imenu sa Grčkom istorijskim Prespanskim sporazumom. Od januara Makedonija u imenu zemlje nosi i geografski dodatak „Sjeverna“.
Prijem Sjeverne Makedonije u Nato važi samo još kao formalnost. Obećani početak pristupnih pregovora je međutim izostao – francuski predsjednik Macron uložio je veto sredinom oktobra. Zbog toga će Zaev u januaru odstupiti a u aprilu će se održati prijevremeni izbori.
Predsjednik države Stevo Pendarovski, koji je od maja na tom položaju, je iskusan političar, posebno u vanjskoj i sigurnosnoj politici.
SPIEGEL: Sjeverna Makedonija je ispunila sve uslove za početak pristupnih pregovora. Usprkos tome EU za sada ne želi voditi te pregovore. Šta to znači za vašu zemlju?
Stevo Pendarovski: To je bio veliki šok za nas. Odbijanje je došlo potpuno iznenađujuće. Francuski predsjednik Macron je doduše najavio da bi htio reformisati proces pristupanja EU ali svi su se nadali da on neće blokirati početak pregovora sa Albanijom i mojom zemljom, Sjevernom Makedonijom. To je bilo veliko razočarenje za naše građane, našu vladu i za mene osobno. Ipak smo mi usvojili sve odlučujuće zakone i dogovore. Prije svega mi smo učinili nešto jedinstveno u modernoj svjetskoj istoriji. Da bismo riješili spor oko imena sa Grčkom mi smo izmijenili ime države od Makedonija u Sjeverna Makedonija.
SPIEGEL: Mnogi EU političari smatraju francuski veto za istorijsku grešku.
Pendarovski: To je prije svega strategijska greška. Mnogi vodeći političari u EU zemljama žele Uniju, koja je relevantan geopolitički akter. Međutim to ne ide bez integracije regiona Zapadnog Balkana. Mi nismo susjedni region EU. Bez naših zemalja kao članova EU ne može postati geopolitički akter.
SPIEGEL: Kako je francuski predsjednik Vama obrazložio odbijanje?
Pendarovski: On mi je rekao da se manje radi o nama a puno više o EU koja treba vremena za reforme pristupnog procesa. Ali kod nas praktično niko ne vjeruje ovome obrazloženju. Naša bojazan je da ćemo postati druga Turska, zemlja koja je vječni kandidat za pristup.
SPIEGEL: U Francuskoj ali i u drugim zemljama bilo je govora o nedostacima pravne države. U Vašoj zemlji je baš Katica Janeva, nekadašnja šefica posebnog državnog tužilaštva SJO, koja treba da obrađuje korupciju na visokom nivou, optužena zbog jedne korupcione afere. Nisu li ova upozorenja opravdana?
Pendarovski: U ovoj aferi se ne radi o instituciji SJO nego o njenoj nekadašnjoj šefici. Da, to je bio šok za javnost. Međutim naše pravosuđe je na ovu aferu reagovalo uvjerljivo i sa svim sredstvima pravne države.
SPIEGEL: Prije nekoliko dana premijer Zaev je rekao da je pravosuđe još uvijek puno korumpiranih tužilaca i sudija i da se to konačno mora „očistiti“, kako se on izrazio.
Pendarovski: Da, mi bez sumnje moramo provesti veoma duboke državno pravne reforme. Ipak situacije nije više uporediva sa tim šta smo imali prije tri, četiri godine u eri Gruevskog.
SPIEGEL: Postoje dobri argumenti za reformu pristupnog procesa. EU je praktično bespomoćna protiv političkog razvoja kao u Mađarskoj ili Poljskoj a u slučaju Rumunije i Bugarske posebno uvedeni kontrolni mehanizam pravne države CVM je zakazao.
Pendarovski: Mi nemamo ništa protiv reformi pristupnog procesa. U našem vlastitom interesu je da provedemo duboke i kvalitativno dobre reforme pravne države. Ako se jedna zemlja zbog nazadovanja u domenu pravne države bude isključena iz pristupnog procesa – nema problema. Međutim mi ovu reformu hitno trebamo i to vrlo brzo.
SPIEGEL: Koje opasnosti prijete ako se EU ubuduće bude manje angažovala u regionu zapadnog Balkana?
Pendarovski: U prvoj liniji pojaviće se drugi igrači. EU ne smije naparaviti grešku da nas posmatra samo kao susjedni region. Osim toga druge zemlje će reći, pogledaj, Makedonci su ispunili sve uslove, izmijenili ime države i usprkos tome nisu dobili ništa. Zašto se onda mi trebamo ozbiljno truditi? Ja mislim pritom prije svega na Srbiju i Kosovo i konflikt oko priznanja Kosova.
SPIEGEL: Koliko je velika opasnost da Rusija, Turska i Kina ispune ovaj vakum?
Pendarovski: Ja ne želim imenovati nijednu zemlju. Međutim u svijetu postoje centri moći koji nisu zadovoljni zbog proširenja Nato i EU. I u tim okolnostima zemlje našeg regiona već više puta bile cilj lažnih vijesti i kampanja dezinformacija i destabiliziranja.
SPIEGEL: Šta mislite o alternativnom modelu u odnosu na postojeći integracioni proces? Naprimjer da imate pristup strukturnim fondovima EU, da možete učestvovati na sastancima EU ali da ne raspolažete pravima glasa punopravnih članova?
Pendarovski: Mi ne bismo imali ništa protiv takvog modela ako nam ostaje sačuvana perspektiva da jednoga dana postanemo punopravan član.
SPIEGEL: Zapadni Balkan je na određeni način već integrisan u EU samo drugačije nego što bi to region želio: Veoma mnogo obučene radne snage ide u zapadnu Evropu, firme iz EU profitiraju od slobodne trgovine sa regionom.
Pendarovski: Prije svega Brain Drain (odliv mozgova prim.prev.) je pravi problem za nas. Desetine hiljada obrazovanih ljudi jednostavno odlaze. Mi čekamo 14 godina na početak pristupnih pregovora. Mi moramo reformisati ne samo našu državu. Mi moramo urediti i prilagoditi i naše gospodarstvo. Trenutno prosječna plata kod nas iznosi 400 evra, slično je i u svim drugim zemljama regiona. Što duže se oteže naša integracija utoliko će biti veći jaz prema EU, utoliko će više ljudi odlaziti i utoliko teže ćemo se moći izjednačiti sa EU.
SPIEGEL: Nedavno su Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija osnovali takozvanu inicijativu Mini Šengen, projekat kojim prepreke za putovanje i trgovinu u regionu Zapadnog Balkana treba da budu otklonjene. Hoćete li time da pokažete EU, da vi u regionu, koji istorijski važi kao bure baruta, ipak možete surađivati.
Pendarovski: Osim mnogih praktičnih aspekata kod ove inicijative je veoma važan karakter pomirenja i suradnje. Međutim najvažnije je pritom da je inicijativa potekla od nas i da niko sa Zapada nije vršio pritisak.
SPIEGEL: U EU trenutno jedva da ko vjeruje u realnu perspektivu pristupa zemalja zapadnog Balkana. Šta Vi mislite?
Pendarovski: Bilo bi fatalno ako bismo morali čekati deset ili petnaest godina. Dotada neće izdržati evroentuzijazam naših građana. Ja vjerujem, pet do sedam godina bilo bi optimalno da bi se zaključili pristupni pregovori.
SPIEGEL: To zvuči veoma optimistički. U regionu Zapadnog Balkana već odavno kursira jedna dosjetka: „Mi radimo tako kao da ćemo preduzeti reforme a oni rade tako kao da će nas integrisati.“ Kako Vi to vidite?
Pendarovski: Ako u proljeće bude opet donesena odluka protiv početka pristupnih pregovora sa Albanijom i Makedonijom biće to veoma ozbiljan udarac. Ponavljanje sadašnje strategijske greške bile bi vrlo duboki rez sa nesagledivim, možda nepopravljivim posljedicama.
Autor/ica 👤Keno Verseck
