Prekinute veze dvije Koreje i poznata taktika Pjongjanga

Povezani članci

• Obamin hod po bliskoistočnoj žici
• Oligarhija na američki način
• Suverena vakcina
• Što se dogodilo u Nizozemskoj
• Šestoro poginulih od oluje na Korzici, petoro u Austriji, dvoje u Italiji
• Podgorica: Hitna pomoć odvela tri majke sa protesta

Sjeverna Koreja prekidom komunikacija sa Južnom Korejom nastoji da izvrši pritisak na Seul koji provodi sankcije koje su uvele Ujedinjene nacije i SAD s ciljem da se Pjongjang prisili da odustane od programa nuklearnog i balističkog oružja, pišu svjetski mediji.

‘Bolna tačka’ za Muna

Ukidanje svih komunikacijskih linija sa Južnom Korejom može predstavljati pokušaj Kim Jo Džong, mlađe sestre sjevernokorejskog lidera Džong Una, da potvrdi svoju vlast u novom, istaknutom položaju unutar režima, ali i pokušaj da se dobije više ustupaka od Seula koji teži boljim odnosima sa Sjeverom, ukazuje Vašington post (The Washington Post).

Pjongjang je zaoštrio retoriku otkako su prošle godine propali nuklearni pregovori sa Sjedinjenim Državama, dok je više puta nagovijestio svoju ljutnju prema Seulu zbog sprovođenja sankcija Ujedinjenih nacija i neuspjeha u ponovnom pokretanju zajedničkih projekata ekonomske saradnje sever-jug.

Eskalacija je uslijedila pet dana nakon što je Kim Jo Džong preuzela dužnost za odnose s Južnom Korejom i zaprijetila da će zatvoriti zajedničku Kancelariju za veze i zajednički fabrički park u pograničnom gradu Kaesong.

List dodaje da je Jo Džong, koja u Pjongjangu preuzima sve značajniju ulogu, tražila od Seula da spriječi aktiviste da preko granica šalju letke namijenjene podrivanju nuklearno naoružanog režima.

Zvaničnici Pjongjanga odlučili su da Južnu Koreju tretiraju kao “neprijatelja”, navodi se u izveštaju sjevernokorejske novinske agencije KCNA koja je najavila da se od utorka u podne zatvara Kancelarija za vezu, direktna telefonska linija između lidera zemalja i vojne telefonske linije, naglašava Vašington post dodajući da su prekogranične telefonske linije uspostavljene 2018. kao rezultat mirovnih pregovora Kim Džong Una i južnokorejskog predsjednika Mun Džae-ina.

Stručnjaci smatraju kako time zvanični Pjongjang vrši pritisak uoči 20. godišnjice sporazuma potpisanog 15. juna 2000. koji je trebao utrti put poboljšanim odnosima dvije Koreje. Žan Li (Jean Lee), stručnjakinja za Koreju iz Vilson centra (Wilson Centre) kaže da Sjever zna da je nedostatak napretka u prekograničnim odnosima “bolna tačka” za predsjednika Muna čiji je fokus približavanje Pjongjangu.

‘Atmosfera povećanog rizika’

Odluka o prekidu komunikacije označava zastoj u odnosima dvije zemlje usljed napora Seula da uvjeri Sjevernu Koreju da se odrekne svog programa nuklearnog oružja u zamjenu za olakšanje strogih međunarodnih sankcija, piše Rojters (Reuters) napominjući da dvije Koreje ostaju tehnički u ratu jer je Korejski rat 1950-1953. završio primirjem, a ne mirovnim sporazumom.

Analitičari kažu da je potez Pjongjanga vjerovatno veći od nedostatka komunikacije, jer je Sjeverna Koreja pod sve većim ekonomskim pritiskom dok kriza izazvana pandemijom COVID-19 i međunarodne sankcije uzimaju svoj danak. Rezanje komunikacija “dobra je igra za Pjongjang”, ali ona koja može biti opasna, napisao je Daniel Verc (Wertz) iz američkog Nacionalnog odbora za Sjevernu Koreju na Tviteru (Twitter). “Redovni kanali komunikacije najpotrebniji su tokom krize i iz tog razloga ih Sjeverna Koreja prekida da bi stvorili atmosferu povećanog rizika”, rekao je.

Linije komunikacije posljednji put su presječene 2016. godine i obnovljene 2018. godine, kada je Kim Džong Un pokrenuo diplomatsku ofanzivu nakon dvije godine intenzivnih nuklearnih testiranja i burnog verbalnog rata s predsjednikom SAD-a Donaldom Trampom (Trump). Kad Sjeverna Koreja prestane komunicirati, južnokorejski zvaničnici i dalje obično pokušavaju nazvati svaki dan u isto vrijeme, čak i ako nema odgovora, dodaje Rojters ističući da Južna Koreja vidi linije kao važan način da se spriječe nesporazumi u slučaju krize.

Najmanje 49 telefonskih linija uspostavljeno je između dvije Koreje – za organizovanje diplomatskih razgovora, smanjenje vojnih operacija, koordinaciju vazdušnog i morskog sabraćaja, održavanje humanitarnih rasprava i saradnja u privrednim pitanjima. U januaru 2018., kada su Sjeverna i Južna Koreja dogovorile prve službene razgovore u više od dvije godine, zvaničnici za vezu razgovarali su korištenjem stolnih telefonskih konzola, od kojih je svaka bila veličine malog frižidera. Ta telefonska linija potiče iz 1970-ih, iako su noviji sistemi instalirani 2009. godine.

Navala međukorejskih razgovora koji su uslijedili nakon januarskih telefonskih poziva dovela je do otvaranja još telefonskih linija, uključujući – po prvi put – direktnu vezu između kancelarije južnokorejskog predsjednika Mun Džae-ina i sjevernokorejskog lidera Kim Džong Una prošle godine. Premijer Južne Koreje otkrio je da predsjednička telefonska linija nikada nije korištena.

Pritisak Vašingtona i popustljivost Seula

Potez Pjnongjanga mogao bi dovesti do napetosti između Južne Koreje i Trampove administracije, čije su se politike razlikovale u načinu održavanja odnosa s Kimovim režimom, ističe Blumberg (Bloomberg) dodajući da je Sjeverna Koreja mjesecima izbjegavala ponude predsjednika Muna za razgovore kažnjavajući ga zbog postojanja američkih sankcija, koje su dio kampanje “maksimalnog pritiska” Donalda Trampa da natjera Kim Džong Una da se odrekne nuklearnog oružja.

Režim je do sada zanemario Munove prijedloge za obnavljanje nekih ekonomskih i trgovinskih veza koje su nekad predstavljale čak oko 10 odsto ekonomije Sjeverne Koreje. Taj se novac smanjio na gotovo ništa otkad su uvedene globalne sankcije Kimovom režimu 2017. zbog testiranja nuklearnog oružja i raketa dugog dometa suprotno rezolucijama Ujedinjenih nacija.

Blumberg dodaje da je Sjeverna Koreja od početka prošle godine povećala prijetnju Južnoj Koreji i oko 28.500 američkih vojnika u toj zemlji izbacivanjem novih linija balističkih raketa kratkog dometa, koje su napravljene da izbjegavaju američke presretače.

Nakon što je Munova vladajuća stranka u aprilu postigla ubjedljivu pobjedu na parlamentarnim izborima, njegova vlada učinila je novi poticaj da ponovo pokrene neke razmjene koje bi mogle omogućiti da strane valute dođu do susjeda gladnog gotovine. No, provođenje takvih koraka vjerovatno bi zahtijevalo odricanje od američkih sankcija, ukazuje Blumberg.

Sjeverna Koreja u ponedjeljak, 8. juna je ponovo testirala strpljenje Južne Koreje odgađajući redovni telefonski razgovor u međukorejskoj Kancelariji za vezu. Pjongjang optužuje Seul da krši sporazum iz 2018. dopuštajući lansiranje balona s lecima kojima aktivisti već decenijama šalju kritike prema liderima Sjeverne Koreje.

Najnoviji letci stigli su nakon što je Kim Džong Un u posljednjih nekoliko nedjelja imao manje javnih istupa nego što je bilo uobičajeno, što je dovelo do globalnih špekulacija o njegovom zdravlju, napisao je Blumberg.

Baloni s lecima i memorijskim karticama

Borci za slobodnu Sjevernu Koreju, nevladina organizacija koja je tvrdila da šalje balone, saopštila je da je preko granice poslala 500.000 letaka, 2.000 dolara u novčanicama i 1.000 SD kartica. Grupa nije rekla šta se nalazi na memorijskim karticama, ali u prošlosti su sadržavale južnokorejske i zapadnjačke filmove i televizijske emisije, javio je CNN ističući da je za prosječne građane Sjeverne Koreje korištenje informacija koje država nije odobrila ilegalno.

Grupa je na svojoj web stranici objavila fotografiju na kojoj se vidi nekoliko balona, uključujući i onaj koji je nosio plakat ukrašen karikaturom Kim Džong Una i riječima: “Dok ljudi gladuju, koje je dobro u nuklearnim raketama, hemijskom biološkom oružju i kampu za političke zatvorenike? Završimo s nasljednom diktaturom Kim Džong Una! “

CNN napominje da se porodica Kim u sjevernokorejskim državnim medijima tretira gotovo poput božanstva, a vrijeđanje bilo koga od njih može dovesti do stroge kazne. Ali, odluka o pojačavanju neprijateljstava može biti i politički trik koji bi značio novi početak međukorejskih razgovora.

Stručnjaci vjeruju da je moguće da Kimov režim koristi pitanje slanja letaka za stvaranje krize – poznate taktike Sjeverne Koreje o međunarodnim odnosima koja se često koristi da bi se stvorio osjećaj hitnosti u pregovorima.

Prva međukorejska telefonska linija uspostavljena je 1971., i od tada ju je Sjeverna Koreja prekidala najmanje pet puta. “Međukorejske komunikacije su u stvari ionako mrtve i nefunkcionalne, ali Pjongjang pokušava predstaviti odsijecanje linija kao puno veću stvar posao nego što stvarno jest”, rekao je Dujeon Kim (Duyeon) viši savjetnik u Međunarodnoj kriznoj grupi (ICG), ekspert za poslove sjeveroistočne Azije i nuklearne politike.

Ključna prelomna točka, naglašava CNN, bile su sankcije koje je Sjevernoj Koreji naložilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija i Sjedinjene Države. Pjongjangu je očajnički potrebna čvrsta valuta, ali sankcije zabranjuju državi da prodaje većinu vrijednih stvari ili da se uključuje u profitabilne zajedničke projekte s Jugom.

Sjeverna Koreja sada pokušava Južnu Koreju satjerati u ćošak u nadi da će osjećaj hitnosti potaknuti Seul da sarađuje pod uslovima Kim Džng Una.

RSE