Preokreti u libijskom sukobu i nova opasnost od eskalacije

tačno.net
Autor 25.5.2020. u 09:14

Preokreti u libijskom sukobu i nova opasnost od eskalacije

Napredovanje snaga lojalnih međunarodno priznatoj vladi Libije u ratu s borcima pobunjenog generala Halife Haftara označio je novi preokret u dugogodišnjem ratu, ali je mir još daleko, dok postoji bojazan od dalje eskalacije i većeg miješanja stranih sila, posebno Turske i Rusije koje podržavaju sukobljene strane, pišu svjetski mediji.

Nastavak kampanje uprkos porazima

Uprkos porazima u proteklih nekoliko nedjelja, libijski pobunjeni general koji kontroliše istok zemlje i veći dio juga, rekao je da će se nastaviti boriti protiv snaga koje podržavaju vladu nacionalnog jedinstva koju su priznale UN, a koja kontroliše područja na zapadu zemlje uključujući Tripoli, navodi agencija Frans pres (Agence France-Presse).

Halifa Haftar (Khalifa Haftar), komandant samozvanih libijskih Arapskih oružanih snaga, više od godinu dana vodi kampanje pokušavajući zauzeti glavni grad. No, vojna plima bila je obrnuta posljednjih sedmica, a njegove snage izgubile su nekoliko gradova i ključnu vazdušnu bazu.

Vladi u Tripoliju pomaže Turska koja je nedavno pojačala svoju vojnu podršku naoružanim dronovima, vazdušnom odbranom i sirijskim plaćenicima povezanim s ekstremističkim grupama. To je pomoglo uzvratiti paljbu protiv Haftarovih snaga, koje imaju podršku Ujedinjenih Arapskih Emirata, Egipta i ruskih plaćenika.

Zemlja bogata naftom je u nemirima od 2011. godine, kada je građanski rat svrgnuo dugogodišnjeg diktatora Moamera Gadafija, koji je kasnije ubijen. Od tada se Libija podijelila između suparničkih uprava na istoku i zapadu, a svaka ima svoje oružane skupine koje ih podržavaju.

Nemiri u Libiji neprestano su se pogoršavali jer strane snage sve češće intervenišu usprkos suprotnim obećanjima datim na mirovnom samitu u Berlinu početkom ove godine, naglašava AFP. Do eskalacije u borbama dolazi uprkos povećanom međunarodnom pritisku na obje strane da se vrate pregovorima o političkom rješenju i zaustave nasilje zbog zabrinutosti usljed širenja korona virusa. Libija je prijavila najmanje 75 slučajeva COVID-19, bolesti uzrokovane virusom, uključujući tri smrtna slučaja.

Haftarov poziv protiv turske intervencije

Haftar je u govoru emitovanom u subotu, 23. maja pozvao svoje snage na okupljanje u zajedničkoj borbi protiv Turske spominjući nekadašnju osmansku kontrolu nad Libijom, ističe Rojters (Reuters).

U audio poruci svojim snagama, Haftar je pozvao na borbu protiv “kolonijalne” intervencije Turske do njenog poraza. “Stvarate slavu dok se borite protiv kolonizatora pohlepnog za našim bogatstvom”, rekao je. “I ratujete na svim frontovima, u ratu u kojem nema ništa osim pobjede.”

Rojters napominje da su Haftarovi komentari objavljeni dok je američki predsjednik Donald Tramp (Trump) u pozivu s turskim kolegom Tajipom Erdoanom (Tayyip Erdogan) apelovao na smanjenje sukoba u Libiji.

Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Čavušoglu (Cavusoglu) rekao je da je njegova zemlja “promijenila ravnotežu” sukoba u Libiji da je spriječila “burni građanski rat”. “Jedino rješenje u Libiji je političko rješenje i Haftar to mora razumjeti”, rekao je u intervjuu.

Potencijalna eskalacija sukoba

Poziv libijskog vojnog komandanta na sveobuhvatni vojni sukob protiv turskih snaga koje podržavaju međunarodno priznati vladu u Tripolijiu izazvao je upozorenje Ankare da će se osvetiti, čime su povećani izgledi za novu opasnu eskalaciju rata u ovoj sjevernoafričkoj državi, ukazuje Blumberg (Bloomberg).

Erdoanov glasnogovornik Ibrahim Kalin upozorio je da će Turska na svaki napad odgovoriti na “najjači način”, dok je visoki turski zvaničnik rekao da je vojska zemlje dobro pripremljena da brani područja pod turskom zaštitom koristeći dronove i ratne brodove raspoređene u blizini Tripolija.

Istovremeno, šef sigurnosti u Tripoliju Fati Bašaga (Fathi Bashagha) rekao je da su dva Suhoja 24 i najmanje šest migova u u pratnji dva novija ruska borbena aviona poletjela na istok iz vazdušne baze koju kontrolišu Rusi u Siriji. Međutim, napominje Blumberg, nije jasno jesu li to bili obnovljeni avioni koji su pripadali Haftarovim vazdušnim snagama ili su u pitanju novi dodaci njegovoj floti.

Iako međunarodne snage upozoravaju na eskalaciju borbi, neki stručnjaci smatraju da takav scenarij nije nužan te da bi ruski i turski lideri pogli ponovo pokrenuti pregovore o primirju u Libiji. Blumberg podsjeća da su u januaru Turska i Rusija vršile pritiske na sukobljene strane da potpišu primirje, ali je Haftar tada napustio sastanak u Moskvi. Nakon ovosedmičnih gubitaka, njegove snage su rekle da će se povući s prve linije u Tripoliju, no tamošnja vlada odbila je ponudu.

Haftarov sljedeći potez

Iako se činilo da će pobjede snaga koje pomaže Ankara promijeniti tok rata, one ne moraju biti konačne, ukazuje list ističući da će Haftarov sljedeći potez odrediti njegovi sponzori u Moskvi, Kairu i Abu Dabiju, napisao je Njujork tajms (The New York Times).

Niz brzih pobjeda snaga koje pomaže Turska u zapadnoj Libiji nanijele su težak udarac ambicijama moćnog Haftara naznačivši dolazak Turske kao potencijalno odlučujuće sile među UAE i Rusijom koje se bore za prevlast u sjevernoafričkoj državi bogatoj naftom.

Strani lideri koji su podržali Haftarov 14-mjesečni napad na Tripoli, u kojem je ubijeno stotine civila i raseljeno 400.000 ljudi, već preispituju svoju podršku tvrdoglavom savezniku koji je u više navrata odbacivao političke razgovore. Ipak, dodaje Njujork tajms, mnogi analitičari kažu da je sada najbolja prilika da se Haftar konačno pridruži političkim pregovorima.

Iako Rusija nije komentarisala izvještaje o polijetanju borbenih aviona iz njihove baze u Siriji prema Libiji, nakon telefonskog poziva između ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova i njegovog turskog kolege Mevluta Čavušoglua, dvije su države pozvale na obustavu vatre u Libiji i nastavak političkog procesa koji vode Ujedinjeni narodi.

Sukob daleko od kraja

Niz brzih vojnih preokreta u Libiji umanjilo je nade ratnih vojskovođa da upravljaju sjevernoafričkim proizvođačem nafte i dopustilo Turskoj i Rusiji da osnaže svoje uloge u jednoj od najznačajnijih svjetskih regija, ocjenjuje Vašington post (The Washington Post) ističući da obje zemlje žele dobiti višemilionske ugovore naftu, plin i izgradnju, kao i vojne baze koje će služiti kao prolazi za povećanje uticaja širom Afrike.

Međutim, sukob je daleko od kraja, kažu UN dužnosnici i analitičari, s rastućom zabrinutošću da bi on mogao privući Tursku i Rusiju u još jedno sukobljavanje i pretvoriti Libiju u sirijsko ratište. Izaslanica Ujedinjenih naroda za Libiju, Stefani Vilijems (Stephanie Williams), upozorila je Vijeće sigurnosti da se “alarmantna vojna nadogradnja” odvija protivno UN-ovom embargu na oružje. “Došli smo do druge prekretnice sukoba”, rekla je, napominjući da bi eskalacija mogla pokrenuti “čisti proxy rat”.

Na mnogo načina, Libija je već takav rat – jedan od najvećih internacionaliziranih sukoba na svijetu – u nadmetanju za unosne resurse nafte i plina, teritorija i ideološke i geostrateške ambicije, ocjenjuje list ističući podijeljenost mnogih drugih država po pitanju Libije.

Države poput Francuske i Grčke podržavaju Haftara, dok Italija i druge podržavaju vladu u Tripoliju. Sjedinjene Države navodno podržavaju vladu, ali su poslale mješovite signale održavajući otvorene kanale s Haftarom, koji pored libijskom posjeduje i američko državljanstvo i bivši je agent CIA-e koji je godine proveo u Sjevernoj Virdžiniji.

Analitičari također ukazuju da su Haftarovi gubici na zapadu uzrokovali lomove unutar njegovog tabora, te da bi Rusija, kao ključni saveznik, mogla tražiti zamjenu za njega. Prema pisanju Vašington posta, nedavno je došlo do poništavanja političkog sporazuma i Haftarove deklaracije o potpunoj kontroli istočne Libije, koja je otuđila mnoge njegove političke saveznike te da je Moskva podržala novu političku inicijativu predsjednika parlamenta za suparničku vladu na istoku Agila Saleha (Aguil).

RSE

tačno.net
Autor 25.5.2020. u 09:14

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija