Preživjeli Staljingradske bitke u istrazi o ‘genocidu’ iz Drugog svjetskog rata

Matthew Luxmoore
Autor/ica 14.12.2020. u 09:33

Preživjeli Staljingradske bitke u istrazi o ‘genocidu’ iz Drugog svjetskog rata

Piše: Matthew Luxmoore

Rusija je započela ispitivanje svjedoka monumentalne Staljingradske bitke u sklopu kriminalističke istrage o onome što vlasti nazivaju “genocidom” nad sovjetskim građanima koje su počinile nacističke snage u Drugom svjetskom ratu, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RFE/RL) na engleskom jeziku.

Zvaničnici su pokrenuli niz istraga o događajima koji su se dogodili u ratu prije više od 75 godina u sklopu napora da se utvrde činjenice i ostvari pravda. Ali, također su ukazali da su istrage dio kontinuiranog napora vlade predsjednika Vladimira Putina da uvrsti pozitivan narativ o istoriji zemlje, ujedno se suprotsavljajući onome što tvrdi da su napori u inostranstvu da se ratna uloga Sovjetskog Saveza izjednači s ulogom nacističke Njemačke.

Vijesti o pozivima upućenim svjedocima iz Staljingrada prvo su objavile nezavisne novine Novaja gazeta. Citirana je unuka 94-godišnjaka identifikovanog samo kao Vasilij N. iz Volgograda, što je sadašnje ime grada Staljingrada, koji je rekao da je porodica 28. novembra primila pismo poziva Vasiliju N. da se pojavi na ispitivanju 1. decembra.

“Ovog bivšeg logoraša sigurno ne pozivaju na ispitivanje kod istražioca samo da bi ga ispitali o Staljingradu”, rekao je unuk Denis Čistjakov. “Mislim da bi ovaj posao mogli obaviti istoričari i arhivisti.”

Čistjakov je rekao da pismo nije pokazao svom djedu, za kojeg je rekao da su ga njemačke snage zarobile u dobi od 15 ili 16 godina i poslale u radni logor u istočnoj Njemačkoj. Kada je kontaktirao istražioca, rečeno mu je da se takvi pozivi šalju širom Rusije.

Njemačke trupe prolaze kroz ruševine proizvodnog pogona u fabričkom okrugu u Staljingradu 28. decembra 1942.
Njemačke trupe prolaze kroz ruševine proizvodnog pogona u fabričkom okrugu u Staljingradu 28. decembra 1942.

Svetlana Petrenko, glasnogovornica ruskog Istražnog odbora, koji je ekvivalent američkom FBI-u, rekla je da se agencija u sklopu svoje istrage nadala da će intervjuisati više od 1.000 preživjelih iz nacističkih koncentracionih logora koji žive u regiji Volgograda. “Istražioci bi željeli razgovarati sa svima koji su preživjeli te strašne događaje”, rekla je ruskom mediju RBK.

Traži se: Mrtav ili živ

Petomjesečna bitka za Staljingrad postala je simbol sovjetskog otpora pred žestokim napadom nacista i označila veliku prekretnicu u ratu. Vjeruje se da je više od milion vojnika i civila poginulo u bitci 1942-43., dok su sovjetske snage zaustavile i na kraju porazile njemačke snage u gradu na rijeci Volgi na jugu Rusije.

Istraga navodnih nacističkih zločina u Staljingradu i oko grada najavljena je u julu, kada je Istražni odbor izdao saopštenje u kojem se navodi da je cilj istrage “identifikovanje određenih pojedinaca među njemačko-fašističkim napadačima i njihovih saradnika koji su bili umiješani u ubistva civila, ali koji su izbjegli odgovornost za svoje zločine”.

Agencija je saopštila da se kriminalistička istraga odnosi na talas incidenata u 15 gradova i sela širom današnje regije Volgograd, uključujući masakr 50 djece u dobi od četiri do 15 godina u sirotištu. Rečeno je da će vojska biti raspoređena kako bi pomogla u ekshumacijama, s ciljem utvrđivanja identiteta ubijenih i onih koji su počinili ubistva.

Izjava nije pojasnila kako planira privesti pravdi počinioce zločina, od kojih je vrlo malo još uvijek među živima, dok je još manji broj njih – ako ih uopšte ima – koji žive u Rusiji.

Uz napore u Volgogradu, Istražni odbor pokrenuo je slične istrage i u drugim regijama koje su u ratu pretrpjele napade njemačkih snaga, uključujući Rostov na jugozapadu i Novgorod i Pskov na sjeverozapadu.

Šef Istražnog odbora Aleksandar Bastrijkin rekao je da je njegova agencija 2019. pokrenula više krivičnih predmeta u vezi s ubistvima 30.000 sovjetskih građana tokom rata, te da je zadaća zakona sada utvrditi odgovorne. “Nije važno jesu li živi ili mrtvi. Moramo objaviti ta imena i pokazati šta su ti pojedinci učinili”, rekao je Bastrijkin u julu državnoj novinskoj agenciji RIA Novosti.

Putinova istorija

Ruski zvaničnici tvrde da već dugo nastoje da se odupru pokušajima Zapada da podcijeni ulogu Sovjetskog Saveza u porazu nacističke Njemačke u ratu. Oni su u više navrata optuživali druge bivše sovjetske republike – uglavnom baltičke države i Ukrajinu – za uzdizanje nacionalističkih vođa koji su se borili protiv Crvene armije ili su sarađivali sa snagama Osovine, ili za prikazivanje sovjetske i nacističke vlade u jednako negativnom svjetlu.

S druge strane, Putinovi kritičari u Rusiji i inostranstvu optužuju njegovu vladu da pokušava ublažiti ulogu Sovjetskog Saveza u ratu i zatamniti navodne zločine države pod diktatorom Josifom Staljinom. U julskom intervjuu za RIA Novosti, Bastrijkin je rekao da je jedan od ciljeva istrage bio da ispravi nejasnoće i suprotstavljanje onome što Rusija smatra istorijskim falsifikatima.

Čini se da su istrage također imale za cilj utvrditi, barem u očima ruskog zakona, da su njemačke snage Adolfa Hitlera i one koje su se borile s njima počinile genocid nad narodom Sovjetskog Saveza. Istrage u Volgogradu i drugdje provode se prema Zakonu o genocidu ruskog krivičnog zakona, a čini se da su zvaničnici, uključujući Putina i Bastrijkina, naglasili taj cilj.

Ruski predsjednik Vladimir Putin drži govor u Volgogradu prije koncerta kojim se obilježava 75 godina od pobjede Sovjetskog Saveza u bitci za Staljingrad u februaru 2018. godine.
Ruski predsjednik Vladimir Putin drži govor u Volgogradu prije koncerta kojim se obilježava 75 godina od pobjede Sovjetskog Saveza u bitci za Staljingrad u februaru 2018. godine.

U onome što je prvo presuđeno je, prema odluci suda u regiji Novgorod u oktobru, da je ubistvo najmanje 2.600 ljudi na raznim tamošnjim mjestima tokom nacističke okupacije 1942-43. bio genocid.

Do te presude i istrage u regiji Volgograd dolazi, između ostalog, nakon što je Putin osigurao promjene ustava na glasanju početkom ljeta, uključujući uvođenje klauzule koja obvezuje Rusiju da se suprotstavi svim pokušajima, domaćim i stranim, da izokrene njenu istoriju. Dan nakon što su 1. jula okončani jednonedjeljni izbori, Putin je ruskim ministarstvima i vladinim tijelima naložio da rade na tom cilju.

“Zločini nacista i njihovih saučesnika – genocid nad narodima Sovjetskog Saveza – ne zastarijevaju”, rekao je.

RSE

Matthew Luxmoore
Autor/ica 14.12.2020. u 09:33