Prijevremeni parlamentarni izbori na Kosovu 2019: Nova šansa za dekriminalizaciju Kosova?

tačno.net
Autor/ica 3.8.2019. u 09:08

Prijevremeni parlamentarni izbori na Kosovu 2019: Nova šansa za dekriminalizaciju Kosova?

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku i Balkanu. IFIMES je povodom aktualnih događanja na Kosovu i ostavke predsjednika Vlade Kosova Ramusha Haradinija te njegovog saslušanja pred Specijalnim sudom za ratne zločine (KSC-SPO), pripremio analizu aktualne političke situacije na Kosovu. Iz opsežne analize „Prijevremeni parlamentarni izbori naKosovu 2019: Nova šansa za dekriminalizaciju Kosova?“ izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

Kosovo se nalazi u dubokoj političkoj krizi već od samog formiranja aktualne Vlade Kosova septembra 2017.godine. Sadašnja Vlada Kosova premijera Ramusha Haradinaja formirana je septembra 2017.godine i sačinjavaju je koalicija PAN okupljena oko Demokratske partije Kosova (PDK) Kadrija Veselija, Nisma Fatmira Limaja i Alijansa za novo Kosovo (AKR) Behgjeta Pacollija uz podršku poslanika manjinskih zajednica na Kosovu. Formiranje Vlade povezuje sa prodajom/kupovinom glasova poslanika za formiranje nove koalicione većine.

Građani Kosova su uglavnom nezadovoljni i poprilično apatični, jer je za premijera postavljen čovjek sa brojnim hipotekama i čija stranka AAK ima svega 10 poslanika od ukupno 120 u Skupštini Kosova, dok zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova Pacolli sa svojom strankom Alijansom za novo Kosovo (AKR) trenutno ima samo dva poslanika u Skupštini Kosova.

Iako se tradicionalno rivalstvo na kosovskoj političkoj sceni ogleda preko dvojca Ramush Haradinaj (AAK) – Hashim Thaçi (PDK), ipak je došlo do formiranja Vlade, jer glavni cilj bio onemogućiti Albina Kurtija i Pokret Samoopredjeljenje (LVV-Vetëvendosje) da formiraju Vladu i da Kurti postane premijer Kosova, jer je uvjerljivo osvojio najviše glasova od svih kandidata kao premijerski kandidat.

Specijalni sud i tužilaštvo ključni za budućnost Kosova

Iako je Specijalni sud za ratne zločine na Kosovu (KSC-SPO),osnovan još 2015.godine, postao je operativan u julu 2017.godine nakon usvajanja Pravilnika o postupku i dokazima za vođenje krivičnog postupka. Specijalni sud i Specijalno tužilaštvo (KSC-SPO),trebali su da budu odgovor Kosova na tvrdnje iz izvještaja specijalnog izvjestioca Vijeća Evrope (CoE) Dicka Martija o trgovini ljudskim organima i istovremeno dodatni zamah da se krene sa de-Thaçizacijom Kosova odnosno demontažom Thaçijevog režima i tako dođe do unutrašnje konsolidacije te zemlje. Zbog toga je važno da zaživi rad KSC-SPO, jer će dovesti do relaksacije odnosa na Kosovu i osigurati njegovu budućnost.

Specijalno tužilaštvo, odnosno Specijalni sud, je kosovski sud sa sjedištem u Den Haagu, koji sprovodi istragu zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i drugih krivičnih zločina u vezi navoda iz Izvještaja Vijeća Evrope iz 2011.godine.

U tom izvještaju je zapisano, da su zločine navodno počinili pripadnici Oslobodilačke vojske Kosova (OVK-UÇK) u periodu od 1998. do 2000. godine. Ovaj sud ima nadležnost nad krivičnim djelima izvršenim na Kosovu između 1. januara 1998. i 31. decembra 2000.godine. Iako je to kosovski sud, njega financira EU i u njemu radi međunarodno osoblje.

Umjesto na Kosovu, sud se nalazi u Den Haagu a jedan od razloga je bojazan od zastrašivanja svjedoka „budući da se radi o osjetljivom pitanju i tome da se mogući osumnjičeni od pojedinih dijelova kosovskog društva mogu smatrati borcima za slobodu“, saopštila je Vlada Kraljevine Nizozemske još 2016. godine.

Opravdanim se postavlja pitanje, zašto do sada nije podignuta ni jedna optužnica na Specijalnom sudu odnosno Specijalnom tužilaštvu (KSC-SPO)?

Analitičari smatraju, da bi početak rada Specijalnog suda na Kosovu riješio mnoga pitanja i sasvim sigurno pokrenuo zastali tzv. Briselski dijalog između zvaničnog Beograda i Prištine. Činjenica je, da je EU izgubila kontrolu nad procesom. Potreban je novi pristup i nova ideja kako voditi dijalog do kraja, jer sadašnji pristup nije uspio Otvara se pitanje, da li su pojedini međunarodni krugovi toliko korumpirani da blokiraju početak rada Specijalnog suda, koji bi morao procesuirati čelnike Kosova, a među njima su predsjednik Kosova Hashim Thaçi, predsjednik kosovske skupštine Kadri Veseli i premijer Ramush Haradinaj te mnogi drugi visoki zvaničnici.   Odlaganje početka rada Specijalnog suda ustvari predstavlja odlaganje budućnosti Kosova i prolongiranje uvođenja bezviznog režima sa državama EU.

Haradinaj se na saslušanju na KSC-SPO branio šutnjom

Ramush Haradinaj je 19. jula 2019.godine podnio ostavku na premijersku poziciju upravo zbog poziva KSC-SPO iz Den Haaga. Kako je rekao, time je želio da zaštiti Kosovo. Haradinaj je saslušan kao osumnjičeni na Specijalnom sudu/tužilaštvu sa sjedištem u Den Haagu 24.jula 2019.godine. Iako je, prije, često izjavljivao, da će uvijek braniti Kosovo, na saslušanju se branio šutnjom i tako prvenstveno zaštitio sebe, a ne Kosovo i Oslobodilačku vojsku Kosova (OVK-UÇK).

Haradinaj je izjavio: »Nisam mogao da državu odvedem pred istražitelja. Iz tog razloga sam podnio ostavku, kako bih očuvao čast države, predsjednika Vlade«.

Pravila KSC-SPO predviđaju da osumnjičeni ima pravo da bude obavješten da postoje osnovi sumnje da je izvršio krivično djelo iz nadležnosti Specijalizovanih vijeća (KSC-SPO), i da ima pravo da se brani šutnjom, pri čemu se to pravo ne uzima u obzir prilikom utvrđivanja krivice ili nevinosti.

Haradinaj manipuliše ostavkom, jer je jasno da se radi o individualnoj odgovornosti, jer nije osumnjičena Vlada Kosova ili Kosovo. Haradinaj to posebno zna, jer se dva puta protiv njega vodio postupak pred Međunarodnim krivičnim sudom za zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) u Den Haagu i gdje je dva puta bio oslobođen. Međutim, oslobođen je zbog nedostatka dokaza odnosno ključnih svjedoka, koji su tokom sudskog postupka likvidirani iz dosada neutvrđenih razloga.

Zbog manipulacija ostavkom Haradinaj se obratio Ustavnom sudu Kosova, da objasni novonastalu situacije zbog njegove ostavke, jer bi još uvijek želio biti premijer. Haradinaj pokušava da legalizuje poziciju u kojoj će biti tehnički premijer, ali koji može da koristi javna sredstva u izbornoj kampanji za predstojeće prijevremene parlamentarne izbore. Centralna izborna komisija (CIK) Kosova umjesto 11 članova ima samo  devet članova, dakle nedostaju dva člana CIK-a.

Kontraverzni Haradinaj se snažno protivio Sporazumu o demarkaciji s Crnom Gorom, dok je bio u opoziciji, dok je kao vlast glasao za taj isti sporazum.

Haradinajeva Alijansa za budućnost Kosova (AAK) je manja stranka, koja samo skandalima može ojačati svoju poziciju na račun PDK. Tako je došlo i do nelegalnog uvođenja 100% taksi na uvoz robe iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Svaka Vlada bi morala slijediti evropska pravila i raditi na temelju potpisanih međunarodnih sporazuma. U ovom slučaju došlo je do eklatantnog kršenja međunarodnog sporazuma o slobodnoj trgovini CEFTA.

Hashim Thaçi simbol političko-kriminalne hobotnice

Iako je Ramush Haradinaj premijer Kosova i čija je pozicija operativno najvažnija, ipak Hashim Thaçi predstavlja simbol političko-kriminalne hobotnice. Thaçiju dodatnu snagu daje savezništvo i korupcijska mreža sa premijerom Albanije Edi Ramom (PS) i njegovim režimom, koji je u Albaniji uspostavio kriminalno carstvo, koje je duboko međunarodno inkorporirano, a svoje unutrašnje probleme često izvozi na Kosovo ili preko Kosova u region.

Vladavinu Hashima Thaçija i njegovog klana karakteriziraju nepotizam, zastrašivanje političkih protivnika i građana, pritisak na medije, reketiranje, kriminal, netransparentnost i korupcija u svim sferama kosovskog društva. Posebno zabrinjava masovno iseljavanje mladih ljudi i radno sposobnog stanovništva. Vlada Kosova nije uspjela zaustaviti taj negativni trend. Organizirani kriminal i korupcija predstavljaju veliku prijetnju kosovskom društvu. Sa aktuelnom Vladom na Kosovu je dodatno produbljena kriza i povećano je nezadovoljstvo građana.

Prema ocjeni Transparency Internationala za 2018.godinu Kosovo je uvršteno je na 93.mjesto prema stepenu korupcije od ukupno 180 zemalja, koje su bile predmet istraživanja i nalazi se u grupi zajedno sa Gvajanom, Gambijom, Mongolijom i Panamom (Podatak: Transparency International Corruption Perceptions Index 2018).

Izvještaj organizacije Reporters Without Borders (Reporteri bez granica) pokazuje, da se Kosovo prema slobodi medija nalazi u grupi djelomično slobodnih zemalja i zauzima 75. mjesto od 180 zemalja (Podatak:Reporters Without Borders 2019).

Prema ocjenama analitičarima sa vlastima na Kosovu nisu zadovoljni ne samo većinsko stanovništvo, etnički Albanci, nego i pripadnici manjinskih etničkih zajednica, jer se nisu dovoljno angažirali i posvetili borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije, poboljšanju životnog standarda građana, poboljšanju sigurnosne situacije, zapošljavanju, stranim investicijama, dok je većina medija pod kontrolom Vlade, političkih stranaka i tajkuna, a poštivanje osnovnih ljudskih prava je na vrlo niskom nivou. Vlada nije promijenila pristup politikama kako bi se razvili efikasni programi zapošljavanja, modificirale investicione politike u oblastima poslovanja i životne sredine, a prije svega, potrebno je dodatno investirati i osposobiti pravosuđe i raditi na uspostavljanju pravne države u koju se trenutno ulaže manje od 1 % BDP-a.

Zapad na Kosovu žrtvovao demokratiju

Prije devet mjeseci administracija u Prištini uvela je takse na uvoz robe iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Uvođenje taksi predstavlja grubo kršenje centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini CEFTA. EU nije ništa ozbiljno preduzela po tom pitanju. To nije jedini primjer neodlučnog i nevjerodostojnog ponašanja EU. Naime, pod pokroviteljstvom EU 2013.godine potpisan je tzv. Briselski sporazum između zvaničnog Beograda i zvanične Prištine. Sporazum nije implementiran, a EU još uvijek oklijeva da preduzme odgovarajuće mjere.

Specijalni sud i Specijalno tužilaštvo (KSC-SPO) na Kosovu osnovani su 2015.godine, postali su operativni u julu 2017.godine. Zašto do sada nije podignuta nijedna optužnica?

Na Kosovu postoji nacionalno pravosuđe, postoji i međunarodna misija EU nazvana Eulex, koja ima zadatak da uspostavi vladavinu prava na Kosovu. To je ujedno i najveća misija EU, koja je doživjela potpuni neuspjeh.

Postavlja se pitanje, koliko je EU uopšte vjerodostojna i koliko joj se više može vjerovati?

Analitičari smatraju, da takvo ponašanje EU uopšte ne iznenađuje, jer su na Kosovu u opticaju znatne količine „prljavog“ novca, koji je namijenjen, između ostaloga, razvijenoj korupcijskoj mreži za korupciju međunarodnih zvaničnika, ali i zvaničnika pojedinih uticajnih država što potvrđuje činjenica, da većina potpisanih sporazuma nikada nije implementirana, a ne nazire se njihova implementacija.

Evropski ured za borbu protiv prevara (OLAF-European Anti-Fraud Office) trebao preispitati djelovanje Delegacije EU na Kosovu i regionu, jer postoje osnovane sumnje, koje se mogu dovesti u vezu sa kriminalom i korupcijom, nezakonitim trošenjem novca poreskih obveznika EU, čime se nanosi direktna šteta poreskim obveznicima u EU, ali i EU kao cjelini, te tako smanjuje povjerenje u EU i želja građana regije za članstvom u EU. Paradoks je, da je EU (Eulex) u misiji uspostavljanja vladavine prava, a djeluje upravo suprotno.

Analitičari smatraju, da je Zapad na Kosovu žrtvovao demokratiju na uštrb lažnog mira i stabilnosti, jer je uspostavio partnerstvo za političko-kriminalnim i korumpiranim strukturama, umjesto da je gradio partnerske odnose sa građanima Kosova.

Zaustavljena međunarodna priznanja Kosova

Kosovo se već niz godina ne može pohvaliti sa napretkom u priznavanju te najmlađe evropske države. Iako su se međunarodne okolnosti promijenile poslije priznanja Kosova glavna odgovornost je na kosovskim vlastima, koje se nisu ozbiljno prihvatile tog teškog i zahtjevnog zadatka. Hashim Thaçi, još dok je bio premijer, a kasnije kada je postao predsjednik Kosova smatrao je, da će nova međunarodna priznanja doći samo po sebi. Srbija se aktivno angažirala, da se zaustave priznanja Kosova u čemu je dobrim dijelom i uspjela.

Analitičari smatraju, da su priznanja Kosova zaustavljena upravo zbog djelovanja predsjednika Thaçija, jer je svojom politikom i inicijativama stvorio dodatnu pometnju i  neizvjesnost te su druge zemlje u očekivanju šta će se desiti na i sa Kosovom, kako bi mogle donositi odluke u vezi Kosova pa i eventualne odluke o međunarodnom priznanju Kosova.

Neizbježni prijevremeni parlamentarni izbori

Postavlja se pitanje da li će doći do prijevremenih parlamentarnih izbora na Kosovu? Naime, situacija na političkoj sceni Kosova odnosno raspoloženje građana usmjereno je ka Pokretu Samoopredjeljenje (LVV), koje je u tijesnom vodstvu ispred Demokratskog saveza Kosova (LDK), dok se za treću poziciju nadmeću Demokratska partija Kosova (PDK) i Alijansa za budućnost Kosova (AAK). Kao peti akter pojavljuje se stranka Nisma, koja bi mogla ući u kosovski parlament. Ostale političke stranke za sada ostaju pred parlamentarnim pragom, koji iznosi 5%. Za predstavnike manjinskih zajednica osigurano je 20 mjesta u 120-članskoj Skupštini Kosova. I ovoga puta istraživanja su pokazala kao i pred prošlim parlamentarnim izborima, da najviše podrške među građanima kao premijerski kandidat uživa Albin Kurti. Još uvijek postoji opasnost da ne dođe do prijevremenih izbora, jer dvije vodeće stranke aktualne Vlade Kosova, PDK i AAK, biće gubitnici eventualnih prijevremenih parlamentarnih izbora.

Analitičari smatraju, da aktualna situacija na Kosovu već duže vrijeme šteti interesima Kosova i da bi prijevremeni parlamentarni izbori vjerojatno riješili postojeću zapletenu situaciju i uspostavili novu Vladu Kosova sa legitimitetom, koja će biti spremna suočiti se sa izazovima, a to je borba protiv kriminala i korupcije, osiguravanje ekonomskog razvoja te zaustavljanje masovnog iseljavanja posebno mladih sa Kosova. Zbog toga rezultati prijevremenih parlamentarnih izbora, ukoliko budu održani, i formiranje nove koalicione većine i nove Vlade Kosova mogu predstavljati novu šansu odnosno pokrenuti sveobuhvatni proces dekriminalizacije Kosova, koji je ključan proces za njegov opstanak i budućnost.

 

tačno.net
Autor/ica 3.8.2019. u 09:08