Promjena američkog atomskog pristupa: od odbrane do preventivnog napada

Saeid Abedpour
Autor 10.2.2018. u 07:29

Promjena američkog atomskog pristupa: od odbrane do preventivnog napada

Prije dvije sedmice Pentagon je publicirao najnoviji primjerak dokumenta „Redefiniranje atomske pozicije Amerike“ koji definira poziciju atomskog oružja u američkoj sigurnosnoj strategiji. Prema pisanju Defense Newsa američka vlada je u tom dokumentu po prvi puta izrazila spremnost za promjenom svog atomskog arsenala. I dok je prije osam godina insistirano na smanjenju američkog atomskog naoružanja Trumpova vlada se usredsredila na nužnost jačanja atomske moći s ciljem  utrke sa Rusijom.  Premda dokument iz 2018 sadrži zasebne dijelove koji se odnose na Sjevernu Koreju, Kinu i Iran ali je glavni akcenat stavljen na Rusiju i nužnost ravnoteže moći sa ovom zemljom.

Donald Trump je o svojoj novoj atomskoj doktrini kazao: „Ovi rezultati realne procjene globalnog sigurnosnog ozračja iziskuju nužnost spriječavanja upotrebe najrazornijih oružja i obavezivanje našeg naroda na odsustvo atomske eskalacije.“ A Amerika je jedina globalna sila koja je opsežno koristila atomsko oružje u ratovima u cijeloj povijesti.

Trenutačna promjena u američkoj atomskoj politici produkt je atomskih aktivnosti raznih zemalja. Na tragu toga, objavljivanje nove američke atomske politike (NPR) što predstavlja četvrtu generalnu procjenu američke atomske strategije i politike će ostaviti traga na globalnu sigurnost.

Tokom 1994 za predsjedničkog mandata Billa Clintona po prvi puta je ustrojena i objavljena američka atomska politika. Drugi puta se to dogodilo 2002 u doba mandata Georga Busha Juniora kada je objavljen novi dokument. Aprila 2010 američko ministarstvo odbrane je objavilo službeni dokument-reanalizu američke atomske pozicije. Ali ovaj dokument nikada nije u potpunoj formi objelodanjen američkom narodu a niti ostalim zemljama svijeta. Samo su neki njegovi dijelovi objavljivani u štampi i medijima. Svaki od ovih dokumenata je definirao  američku atomsku politiku na vremenski period od osam godina.

Donald Trump je smjesta svoj kabinet popunio novim političkim imenovanjima a oni će razmatrati koncept reanalize američke atomske pozicije. Koncept atomske reanalize Amerike utvrđuje atomsku strategiju i politiku zemlje i radi se o najutjecajnijem dokumentu u zemlji (koji je u vezi s Ministarstvom odbrane, Ministarstvom vanjskih poslova i Ministarstvom energije) ali i na međunarodnoj sceni (koji je u vezi s Rusijom, Kinom, Korejom, Japanom i NATO-om).

Atomskim napadima na japanske gradove Hiroshimu i Nagasaki američke vojne snage su se, primjenjujući konvencionalno i nekonvencionalno oružje, upisale na listu povijesnih zločinaca. Dosadašnja atomska politika Amerike je imala važnu ulogu u širenju atomskog oružja u svijetu.

Trump namjerava izvršiti promjenu u svim američkim relacijama- unutarnjim i vanjskim- te revizija doktrine atomskog ratovanja i ne predstavlja ništa čudno. Stoga su u dokumentu „Redefiniranje atomske pozicije“ kojeg je objavilaTrumpova revizionistička vlada izmijenjeni pojmovi atomsko spriječavanje a umjesto toga i putevi stizanja do toga i sredstva primjenljiva protiv neprijateljā i takmaca.

Glavne promjene su vezane za uvjete korištenja atomskog oružja i konstruisanje novog atomskog oružja.  Proteklo je više od 70 godina kako su SAD bacile atomsku bombu na Hiroshimu i Nagasaki. Tokom ovog vremenskog razdoblje i druge zemlje su se upisale na listu zemalja posjednica atomskog oružja, među kojima bivši SSSR (današnja Ruska federacija), Kina a u posljednje vrijeme i  Sjeverna Koreja te su svrstane među američke neprijatelje i takmace. Naravno Amerika je bez toga da posjeduje dokumentaciju o iranskom posjedovanju atomskog oružja i Islamsku republiku Iran uvrstila među tri ranije spomenute zemlje. Prije nego je objavljen novi izvještaj „Redefiniranje atomske pozicije“ obavezujuće je bilo da SAD nikada neće upotrijebiti atomsko oružje osim u slučaju da ova država ili zemlje saveznice ne budu metom atomskog napada. Međutim u najnovijem dokumentu se kaže da ukoliko SAD ili zemlje saveznice budu izložene žestokim i razarajućim neatomskim napadima od strane neprijatelja Amerika će za sebe zadržati pravo odgovora upotrebom atomskog oružja. Američki stratezi se nadaju da će time spriječiti razarajuće neatomske napade Rusije, Kine, Sjeverne Koreje ili Irana na američku ili teritoriju zemalja saveznica.

Na taj način u dokumentu „Redefiniranje atomske pozicije“ izmijenjen je pojam atomsko spriječavanje a umjesto njega uveden je pojam preventivni atomski rat s ciljem odvraćanja neprijateljā i takmaca od atomskog napada. Ovaopasna strategijska promjena u budućnosti bi veoma lahko mogla svijet odvući u nuklearni rat a Trumpu ovakvim pristupom može bez ustezanja napasti bilo koju osumnjičenu zemlju. Američki dužnosnoci su nebrojeno puta izražavali zabrinutost mogućim napadima Rusije na Evropu, Kine na Indiju, Sjeverne Koreje na Južnu Koreju i Japan i, u konačnici, Irana na Izrael ili Saudijsku Arabiju. Prema njihovom mišljenju prijetnja upotrebom atomskog oružja će biti spriječavajući faktor za realizaciju spomenutih scenarija.

Kako god, promjena pojma spriječavanje i putevi stizanja do toga nije jedina kada se radi o dokumentu  Georga Busha Juniora U ovom dokumentu se nedvosmisleno potvrđuje proizvodnja i upotreba minijaturnih atomskih bombi.  Trenutačno, nuklearne glave ne sadrži samo američki vojni arsenal već se mogu naći u atomskim arsenalima Rusije, Kine, Velike Britanije, Francuske, Indije, Pakistana, Sjeverne Koreje i Izraela i to u velikom obimu i velike razorne snage. Upotreba samo jedne obične nuklearne glave u smrt može odvesti na stotine hiljada ljudi, razoriti velike gradovbe i nanijeti nesagledivu štetu životnoj okolini. Upravo to je razlog da od 9. augusta 1945 kada je na Nagasaki bačena druga atomska bomba koja je ovaj japanski grad pretvorila u prah i pepeo nikada više ni u jednom ratu (korejskom, vijetnaskom, afganistanskom, iračkom) nije upotrijebljena nuklearna bomba. A Amerika je do sada potrošila na stotine milijardi dolara budžeta za konstruisanje i širenje atomskog oružja i uskladištila za duži period nekoliko hiljada nuklearnih glava.

Već više desetljeća američki dužnosnici su imali u vidu upotrebu atomskog oružja u ograničenim ratovima. Primjera radi za predsjedničkog mandata Ronalda reagana, 80-ih godina prošlog stoljeća razmatrana je doktrina ograničenog nuklearnog rata. U predsjedničkom mandatu Busha Juniora 2000. je razmatrano konstruisanje minijaturnih atomskih bombi a u vrijeme Donalda trumpa 2018. – a sve tri vlade pripadaju republikancima –  ova doktrina je našla svoje mjesto u dokumentu „Redefiniranje atomske pozicije“. Ova strategija predviđa proizvodnju malih atomskih bombi koje imaju manju razornu moć kada se radi o uništenju životne okoline kako bi bile primjenljive u ratovima. Trenutačno ovu zadaću ima bomba poznata kao „majka svih bombi“ koja je proje nekog vremena po prvi puta primjenjena u regionu Afganistana i izazvala velika razaranja. Ova „majka svih bombi“ koja teži oko 10 tona ipak se ne ubraja u nuklearno oružje.

Da bi uklonila ovaj nedostatak američka vlada nastoji svojoj kolekciji nuklearnog oružja pridodati i minijaturne atomske bombe kako bi ih u slučaju potrebe moga primijeniti u ratu protiv Rusije, Kine ili Sjeverne Koreje. Međutim, povijesno iskustvo kazuje da se proizvodnja novog atomskog oružja ne ograničava samo na prvog konstruktora već da protokom vremena i drugi uspijevaju proizvesti takvo oružje. Stoga je vrlo vjerovatno da proizvodnja minijaturnih atomskih bombi za neko vrijeme može biti samo „američki ekskluzivitet“ i da će ova zemlja time ucjenjivati druge. Ali ukoliko za neko vrijeme ovu tehnologiju počnu primjebjivati američki neprijatelji i takmaci Amerika će se suočiti sa prijetnjama sa kojima se danas suočavaju njihovi takmaci. Drugim riječima kazano, može se predvidjeti da će se trka u nuklearnom naoružanju iz XX nastaviti i u XXI. vijeku s tom razlikom što će se umjesto velikog nuklearnog oružja ogromne razorne moći proizvoditi što manje oružje sa što slabijom razornom moći. Ova problematika bi mogla svijet staviti pred prijetnju čak i više nego promjena pojma spriječavanje ili upotreba atomskog oružja ako bi došlo do neatomskih napada na SAD ili zemlje saveznice. Strah od sveopćeg razaranja u „potpunom nuklearnom ratu“ je za 70 godina svijet učinio sigurnim kada se radi o upotrebi nuklearnog oružja. Ali bombe koje u smrt pošalju na stotine hiljada ljudi a ne unište cjelokupno čovječanstvo mogu se nebrojeno puta koristiti u regionalnim ratovima. Taj svijet će biti puno opasniji i strašniji od sadašnjeg.

Ministar vanjskih poslova Irana najnoviju američku strategiju smatra kršenjem sporazuma o zabrani širenja. Javad zarif je kazao: „Najnoviji dokument o atomskoj politici Amerike pokazuje da se ova zemlja više oslanja na primjenu atomskog oružja. Ovakvim koracima Washington vodi svijet ka nestanku. Ovaj dokument predstavlja kršenje sporazuma o zabrani rasprskavanja (NPT) i približava čovječanstvo nestanku. Ne čudi da ‘časovnik kraja svijeta’ otkucava najopasnije otkucaje od 1953. Trumpovo ‘dodijavanje’ da se ukine BERDŽAM još je jedan od opasnih nerazumnih postupaka.“

Kao odgovor na najnoviju američku odluku Rusija je obznanila projekat proizvodnje nuklearnog oružja kojeg je nazvala „Kijametski dan“. U svom izvještaju Pentagon je objavio: Rusija nastoji proizvesti jedno veoma razorno atomsko oružje u formi jednog neraspoznatljivog podmornog torpeda koji veoma jednostavno može sravniti sa zemljom veliki priobalni američki grad kakav je New York.“ Kao reakciju na američko saopćenje rusko Ministarstvo vanjskih poslova je objavilo:“Ako u pitanje dođe opstanak Rusije upotreba nuklearnog oružja će biti dopuštena. Kao odgovor na agresiju na zemlju i zemlje saveznice Moskva će smatrati dopuštenim upotrebu atomskog  i ostalog oružja za masovno ubijanje.“

I kinesko ministarstvo odbrane je izdalo saopćenje u povodu najnovijeg američkog dokumenta o nuklearnoj politiciu kojem se, između ostalog, kaže: „Nadamo se da su SAD prevazišle politiku hladnog rata i da djeluju u pravcu razoružanja i da imajući u vidu ispravnost kineske strategije objektivno gledaju na nacionalnu odbranu i vojno jačanje Pekinga.“

Trumpovo nastojanje da promijeni američki atomski pristup omogućava da se svaka osumnjičena zemlja veoma lahko nađe na udaru manjeg američkog atomskog napada. To nedvosmisleno znači ulazak u svijet novog ratovanja, u hladne ratove i eskalaciju oštrih sukoba. Trump koji misli samo i jedino na Ameriku ostatak svijeta ubraja u neprijatelje i takmace ulijevajući time strah na globalnoj ravni.

Saeid Abedpour
Autor 10.2.2018. u 07:29

Tacno.net Aplikacija

Aplikacija