Proruski separatisti predali dvije crne kutije malezijskim stručnjacima

Povezani članci

• Koronavirus: 1.355 preminulih i 60.000 oboljelih
• Obama: Vrijeđanje muslimana je pogrešno i šteti SAD-u
• Helikopter sa stranim diplomatima pao na školu u Pakistanu
• Udari koalicije uništili tri rafinerije Islamske države
• Muška prava
• Što muči Europu?

Vođa proruskih separatista u Ukrajini Aleksandar Borodaj predao je noćas u Donjecku dvije crne kutije iz srušenog Boeinga Malaysia Airlinesa malezijskim stručnjacima, javila je agencija Reuters.

»Ovdje su, crne kutije«, rekao je Borodaj novinarima u prepunoj sobi u glavnom stožeru samoproglašene Donjecke Narodne Republike dok je naoružani pobunjenik stavljao kutije na stol.

Potom su predstavnici separatista i Malezije potpisali sporazum, koji je Borodaj nazvao protokolom kojim se dovršava procedura, nakon dugih pregovora o predaju dviju crnih kutija iz zrakoplova srušenog 17. srpnja nad područjem u istočnoj Ukrajini koje kontroliraju separatisti, pri čemu nitko od 298 putnika i članova posade nije preživio.

»Vidim da su crne kutije nedirnute, iako malo oštećene, ali u dobrom su stanju«, izjavio je pukovnik Mohamed Sakri iz malezijskog Nacionalnog vijeća za sigurnost.

Borodaj je novinarima također rekao da je vlak s truplima žrtava iz malezijskog zrakoplova, koji je krenuo iz mjesta Toreza na pobunjeničkom području, stigao u Donjeck. Vlak će nastaviti put u Harkiv, grad udaljen 300 kilometara koji kontroliraju Ukrajinci, u pratnji stručnjaka iz Malezije i Nizozemske, zemlje odakle je najveći broj žrtava iz srušenog zrakoplova.

Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je u utorak rano ujutro telefonski s nizozemskim premijerom Markom Rutteom o međunarodnoj istrazi o padu malezijskoga aviona u Ukrajini, objavio je Kremlj. U zadnja tri dana njih su dvojica već dvaput razgovarala o padu tog aviona u kojem je život izgubilo 298 ljudi, među kojima je bilo i 193 nizozemskih državljana.

Kremlj kaže da se razgovaralo o »izravnom i slobodnom pristupu stručnjaka mjestu te tragedije« radi istrage koju provodi organizacija Ujedinjenih naroda za civilno zrakoplovstvo (ICAO).

»Zato je ponovno naglašena potreba hitnog i bezuvjetnog prekida vatre u području sukoba«, dodaje Kremlj.

Rusija traži da istragu o rušenju malezijskog zrakoplova u istočnoj Ukrajini vodi međunarodna zajednica, a ne ukrajinske vlasti, izjavila je u utorak ruska veleposlanica u Maleziji.

»Ova situacija je posebna jer je područje (rušenja zrakoplova) ratna zona. Mislim da bi međunarodna zajednica trebala biti fleksibilna i djelovati na način koji je prihvatljiv svim stranama«, rekla je veleposlanica Ljudmila Vorobjeva na konferenciji za novinare.

Rusija poziva na poštenu, temeljitu i potpunu istragu, koju bi otpočetka vodila Organizacija međunarodnog civilnog zrakoplovstva (ICAO), kazala je Vorobjeva.

»Tražimo da istragu vodi ICAO jer pobunjenici ne vjeruju Vladi u Kijevu. Odbili su predati bilo što, uključujući i crne kutije, ukrajinskoj strani jer se boje da će ona dokaze promijeniti u svoju korist«, poručila je ruska veleposlanica.

Francuska odluka o isporuci drugog ratnog broda Rusiji ovisit će o stajalištu Moskve prema krizi u Ukrajini, izjavio je u ponedjeljak francuski predsjednik Francois Hollande, koji se našao pod pritiskom SAD-a i Velike Britanije zbog prodaje nosača helikoptera Mistral Rusiji.

Hollande je na večeri s novinarima najavio da će prvi nosač helikoptera biti isporučen Rusiji u listopadu, kao što je i planirano, unatoč protivljenju francuskih saveznika, jer dosada nije odlučeno o razini sankcija koje bi spriječile tu isporuku.

»Znači li to da će i ostatak ugovora, drugi Mistral, biti isporučen? To ovisi o stajalištu Rusije«, dodao je Hollande.

Za otkazivanje drugog broda, EU sankcije moraju biti dogovorene na razini šefova država i Vlada, izjavio je predstavnik francuske Vlade.

Britanski premijer David Cameron i neimenovani predstavnik američke administracije proteklih su se dana usprotivili prodaji Mistrala Rusiji, a Cameron je ustvrdio da bi to u Britaniji bilo nezamislivo nakon rušenja malezijskog zrakoplova, za što Zapad sumnjiči proruske separatiste.

Rušenje malezijskog zrakoplova na istoku Ukrajine moglo bi dovesti do novog pritiska SAD-a i EU-a na Srbiju da se priključi sankcijama protiv Rusije, upozorava Tanjug prenoseći komentare beogradskih medija.

Tako Blic ocjenjuje kako Srbija ima sve manje mogućnosti balansiranja i zadržavanja neutralne pozicije jer »zaoštravanjem odnosa Washingtona i Bruxellesa prema Moskvi, u srpskoj Vladi očekuju dodatni pritisak da se Beograd priključi sankcijama Zapada prema Rusiji«.

»Iz Nemanjine 11 kažu da se očekuju dodatne ‘sugestije’ zapadnih država da se Srbija, koja želi u EU, nakon nesreće u Donjecku konkretnije odredi prema Rusiji«, prenosi taj list.

Srbija je osudila rušenje aviona i zatražili smo istragu o nesreći. Zalažemo se za prekid sukoba i dijalog, rekao je srpski šef diplomacije Ivica Dačić za Blic. Taj list također podsjeća na izjavu premijera Aleksandra Vučića koji se nada da Srbija »ni kriva, ni dužna neće platiti najveću cijenu zbog ovakvog užasnog zločina«.

Informer navodi da će »EU uskoro od Beograda zatražiti jasnu osudu ‘zločina proruskih pobunjenika na istoku Ukrajine’, kao i da se pridruži politici Bruxellesa koji je Moskvi uveo sankcije zbog aneksije Krima«.

Sugovornik Informera, predstavljen kao »drugi čovjek najmoćnije zapadne ambasade u Beogradu«, poručio je kako je »isteklo vrijeme srpske neutralnosti« jer nakon rušenja malezijskog zrakoplova i ubojstva skoro 300 ljudi srpska vlast mora zauzeti jasno stajalište.

»Ovo je situacija u kojoj neutralnost više nije moguća. Srbija mora osuditi zločin ako hoće u EU. Srbija može to ne učiniti, ali onda više neće moći računati na podršku Zapada. Ako srpska elita odluči potpuno se okrenuti Moskvi, i to je u redu, ali morate biti svjesni posljedica takve odluke«, citirao je Informer riječi zapadnog diplomata.

novilist.hr